Ista meta, isto odstojanje. Obje televizije drže se visokih profesionalnih standarda, pri čemu je teško ne primijetiti da Al Jazeera to ipak radi bolje od N1 televizije

 

N1: Šta je sve skriveno u slučaju “Čaušević”

7. – 13. mart 2015.

USPJEŠNA SEDMICA: N1 televizija bilježi prilično uspješnu sedmicu, odrađenu profesionalno i, naravno, sukladno stilu kojeg njeguje. Sa svim njegovim prednostima i manjkavostima. Ovaj zaključak jednako vrijedi za duže i kraće priloge u dnevniku, koji su u pravilu ravnomjerno raspoređeni. Zanemarimo li pokušaje poetskih izleta u uvodnom dijelu: “Snijeg je tada padao kao i danas, samo što tadašnji polako pokriva sjećanje”, prilog Amira Krivošije o pravosudnoj mafiji, emitiran 12. ožujka, prilično je iscrpno i korektno obradio temu. Kontaktiravši sve upućene ljude, novinar je naglasio brojne paradokse i podsjetio gledatelje na aferu “Gibraltar” te ukazao na nedostatak kontrole nad radom tužilaštva, ali i neadekvatne kriterije imenovanja tužilaca.

POGREŠNO POSTAVLJENA TEZA: Prilog Tine Jelin Dizdar od 11. ožujka, koji se pak bavio pitanjem provođenja nužnih reformi, ispravno je ukazao na potrebu bržeg formiranja vlasti i konačnog provođenja odluke u slučaju “Sejdić-Finci”. No ono što se kroz prilog stalno provlačilo je teza o tome kako sve to treba biti napravljeno zato jer to traži Vijeće Europe, a ne zato jer bi takvi potezi bili u interesu građana BiH.

CESTA ZA NIGDJE: Primjer dinamičnog i efektnog priloga predstavlja problematizacija pitanja zbog čega je izgrađeno 30 kilometara autoceste koja ne vodi nigdje. Riječ je o prilogu Snežane Mitrović, emitiranom 10. ožujka, u kojem je novinarka predstavila genezu izgradnje tih 30 kilometara autoceste između Banjaluke i Gradiške. Ponudivši egzaktne brojke, probleme oko izgradnje mosta koji bi toj cesti dao smisao te analizu budućih ulaganja, autorica priloga na najbolji je mogući način pokazala kako se profesionalno pristupa zanimljivim temama.

KAKO NAPRAVITI PRILOG ZA UZOR: Uvjerljivo najbolji prilog u protekloj sedmici autorsko je djelo Borisa Breze od devetog ožujka. U tom prilogu, koji se bavio slučajem “Čaušević”, novinar je gledatelje detaljno upoznao sa slučajem i svim implikacijama do kojih bi on mogao dovesti. Pri čemu je svakako jedan od zanimljivijih momenata u prilogu bio onaj vezan uz reakciju Porezne uprave RS-a, koja je tek nakon šest dana odgovorila na novinarov upit, zatraživši dodatna objašnjenja. Nakon kojih će, naravno, ponuditi konkretan odgovor, koji do emitiranja nije stigao.

Plus sedmice:

Već spomenuti prilog Borisa Breze, posvećen slučaju “Čaušević”. Pored postavljanja ključnih pitanja, poput onih zašto je tužilaštvo svojevremeno obustavilo sve pokrenute procese, Brezo jer u punoj mjeri ukazao na značajnu ulogu koju novinari mogu odigrati u prikupljanju informacija od strane javnih institucija.

Minus sedmice:

Iako u ovoj sedmici nismo zabilježili nikakve kardinalne pogreške u produkciji, ne bi bilo loše da se ove vijesti riješe njegovanja podaničkog mentaliteta kod vlastitih građana. Kao što je bio slučaj s naglašavanjem činjenice kakav će stav prema određenim pitanjima zauzeti Vijeće Europe, bez da se uopće u razmatranje uključi interes samih građana.

Izdvojeno:

U ovoj sedmici navršilo se 40 godina od smrti Ive Andrića, što je činjenica koja je u Travniku primjereno obilježena. Naravno, dobra je stvar da je N1 prepoznala važnost te godišnjice te snimila kratak prilog na tu temu. No tim je tužnije to što je dobar dio tog priloga Tine Jelin Dizdar bio posvećen besmislenim prijeporima oko toga čiji je Andrić pisac i kroz koje ga se naočale danas gleda, umjesto njegovom djelu.

Ocjena sedmice: 8

Al Jazeera: Daleko od površnosti

7. – 13. mart 2015.

SJAJNI PRILOZI: Novinari Al Jazeere u ovoj su sedmici nastavili raditi sjajne i informativne priloge te gledateljima nuditi sadržaj koji je daleko od bilo kakve površnosti i tabloidnosti. Bilo da je riječ o Sutorini, reciklaži otpada, stećcima, stanju u Srbiji ili u Sloveniji, novinari Al Jazeere ne propuštaju informirati javnost na jednako kvalitetan način.

POVIJESNI DOGAĐAJI U SAVREMENOM KONTEKSTU: Prilog Saše Kostića o godišnjici ubojstva Zorana Đinđića, od 12. ožujka, možemo mirne duše svrstati u ogledne primjere toga kako se i prilozi posvećeni davnim događajima mogu savršeno uklopiti u suvremeni kontekst. Što je ovdje postignuto iznošenjem brojki, koje ukazuju na činjenicu da je 2003. godine 70 odsto građana Srbije bilo za ulazak u Europsku uniju, dok ih je danas tek 50 procenata s takvim stavom.

ANALITIČAN PRILOG: Jasmina Kos je sedmog ožujka emitirala analitičan prilog o problemima nezaposlenosti mladih u Sloveniji, predstavljajući gledateljima, s jedne strane, Sanela Avdića, momka koji već duže vrijeme neuspješno traži posao, ali i razgovarajući s nadležnima, s druge strane.

SVE O RECIKLAŽI: Prilog Sanela Kajana o recikliranju otpada, emitiran devetog ožujka, otvorio je vrlo bitnu temu i gledatelje suočio s brojkama koje jasno ukazuju na unosnost bavljenja tim poslom. Tako smo, primjerice, saznali da EU zaradi 145 milijardi eura godišnje od recikliranja otpada.

DRUKČIJE O SUTORINI: Sjajan prilog Marina Veršića, emitiran 11. marta, posvećen je pitanju Sutorine, pri čemu je način na koji je to uradio jedinstven u bosanskohercegovačkoj javnosti. Tematizirajući prolongiranje odluke Zastupničkog doma Parlamenta BiH o ovom pitanju, novinar je donio kompletnu povijest tog pitanja, koja je ujedno u kratkim crtama išla kao tekst u donjem dijelu ekrana. Nakon ovog priloga, pitanju Sutorine nema se što ni dodati, ni oduzeti.

PRIČA O ENTUZIJASTIMA: U konačnici, čak i u momentima kada se ne bave političkim ili ekonomskim pitanjima, novinari Al Jazeere proizvedu suvisao i iscrpan prilog. Kao što je bio slučaj sedmog ožujka u prilogu Marijane Hrvić, posvećenom obnovi male skakaonice na Igmanu. U toj priči javnosti su predstavljeni sportski entuzijasti, koji inače nemaju pažnju medija, ali je ponuđen i povijesni prikaz izgradnje i natjecanja na velikoj skakaonici, koja još nije obnovljena.

Plus sedmice:

Kad čovjek pogleda prilog Marina Veršića o Sutorini, ostane ozbiljno zamišljen pred činjenicom da je dobar dio ovdašnje javnosti i dalje posvećen navodno ozbiljnim raspravama na tu temu. Drugo pitanje koje se uz to nameće odnosi se na činjenicu zbog čega ovako suvisla i jasna prezentacija teme izostaje u informativnim programima većine ostalih televizija?

Minus sedmice:

U ovoj sedmici Al Jazeera nije zabilježila ništa što bi zavrijedilo ući u ovu rubriku.

Ocjena sedmice: 10

 

Komparativna analiza:

Ista meta, isto odstojanje. Obje promatrane televizije drže se svojih standarda, pri čemu je teško ne primijetiti da Al Jazeera to radi ipak bolje od N1 televizije. Za usporedbu, dovoljno će biti uzeti primjer odnosa prema pitanju stećaka. Naime, unatoč tome što su obje kuće 10. ožujka napravile prilog o zajedničkom projektu četiriju država, posvećenom uzdizanju stećaka u rang svjetske baštine, N1 je to napravila kroz kratak informativan prilog, dok je Al Jazeera, preko novinara Ivana Pavkovića, napravila ozbiljnu reportažu s efektnim snimkama odlaska do udaljenih lokaliteta u Stocu.

(U utorak, 17. marta čitajte analizu Amera Tikveše: Hayat TV i TV1)