Gledatelji  BNTV-a dobijaju izbalansirane informacije iako je novinarima ove kuće i dalje onemogućen ulazak u sjedište predsjednika RS-a. Istovremeno, na snazi je i zabrana vladinim dužnosnicima i nižim funkcionerima SNSD-a da daju izjave za BNTV

 

 

RTRS: 11 MINUTA PREDSJEDNIKA

21. – 26. januar 2015.

JEDINI PROBLEMI: Dokumentacija Mirsada Kebe, smjena Šefika Džaferovića i izjava Predsjedništva BiH jedini su problemi, ako je suditi prema Dnevniku 2 RTRS-a, i RS-a i cijele BiH.

STIGAO JE TAKSIJEM I UŠAO U TUŽILAŠTVO: Kebina predaja dokumentacije Tužilaštvu BiH i u ovom monitorisanom periodu bila je udarna vijest dnevnika. Novinar Gvozden Šarac (21. januar, urednik Momčilo Ostojić) otvorio je prilog o Kebinom odlasku u Tužilaštvo BiH riječima: “Stigao je taksijem, bez obezbjeđenja.” Za koga je i zašto taj podatak važan, bit će da samo znaju Šarac i njegov urednik. Jednako kao i u ranijim dnevnicima, otkako je RTRS otvorio “aferu Kebo” tokom priloga čitaju se dijelovi navedene dokumentacije podvučeni uznemirujućim snimcima iz minulog rata.

U istom dnevniku, na ovaj se veže i prilog o izjavi predsjednika RS-a koji komentariše izjave lidera SDS-a Mladen Bosića. Povod: odbijanje SDS-a da podrži smjenu Džaferovića i ponovo se sve dovodi u kontekst Kebine dokumentacije.

U ZNAKU DODIKA: Dnevnik 22. januara (urednik Momčilo Ostojić) bio je u znaku  Dodikovog obraćanja novinarima. Da se zna ko je centralna figura RTRS-a, naznačio je i sam reporter Boris Tučić riječima: “Konferencija za novinare počela je tačno u podne, trajala skoro sat vremena jer Dodik nije uskratio odgovore na brojna pitanja novinara.” Dodikovoj konferenciji posvećeno je gotovo 11 minuta dnevnika.

Dokumentacija Mirsada Kebe, zahtjevi SNSD-a i, kako je to navedeno u prilogu novinarke Ljiljane Preradović,  “ogorčene Republike Srpske” za smjenu Džaferovića te procesuiranje zločina nad Srbima obilježili su i dnevnik 23. januara urednika Siniše Mihalovića.

UPRI PRSTOM U OPOZICIJU: Što se ostalih događaja u RS-u i BiH tiče, oni su prostor u Dnevniku 2 RTRS-a imali uglavnom ako se kroz njih moglo upirati prst u djelovanje opozicije. Na tom fonu bili su i prilozi o visini plata lokalnih funkcionera u Bijeljini, te odluka Elektrohercegovine da Trebinju isključi javnu rasvjetu zbog neplaćenih računa za isporuku električne energije.

PLUS NEDJELJE

Novinarka Biljana Marić nastavila je da prati razvoj debate u političkoj i medicinskoj javnosti otkako su oboljeli od multiple skleroze, a potom i od karcinoma, inicirali zahtjev za legalizaciju ulja kanabisa u medicinske svrhe.

MINUS NEDJELJE

RTRS ni ne pokušava prikriti disbalans na štetu opozicije kada je u pitanju prezentiranje njihovih stavova. Stoga je i minus nedjelje dnevnik od 24. januara, urednika Siniše Mihailovića. Stavovima  opozicije o izjavi državnog predsjedništva posvećeno je tek nekoliko rečenica koje je pročitao prezenter. Istovremeno, gledaoci su imali priliku čuti opširne kritičke stavove članova SNSD-a povodom te izjave.

Ocjena 2

 

BNTV: Sve manje novinara, sve više agencijskih vijesti

21. – 26. januar 2015.

MILIONERI MEĐU POSLANICIMA: Gledaoci dnevnika BNTV-a imali su priliku vidjeti nekoliko zanimljivih priloga koji govore o našoj stvarnosti. Jedan od njih je o najbogatijim poslanicima u Narodnoj skupštini RS-a, emitovan 22. januara, urednik Slobodan Durmanović. Iako je riječ o podacima (imovinski kartoni) koje su kandidati na prošlogodišnjim opštim izborima bili dužni dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji, bh. javnost je saznala da su tri poslanika milioneri, a još njih sedam je na korak da to postanu.

ŽIRANTI U BOBAR BANCI: Novinarka Tijana Simović je u dnevniku od 23. januara (urednik Slobodan Durmanović) osvijetlila još jedan problem proizašao iz likvidacije Bobar banke. U fokusu priloga bili su žiranti građana koji su imali kredite u toj banci čiji su računi sada blokirani.

SVE OPASNOSTI JEDNE IDEJE: Urednik  Durmanović je u istom dnevniku rasvijetlio i sve opasnosti ideje predsjednika RS-a Milorada Dodika o štampanju dvije milijarde KM bez pokrića.

Pažnju zaslužuje i prilog o saopštenju Centra javne bezbjednosti Banja Luka o tome da svi CJB u okviru MUP-a RS-a imaju tehničke uslove za prisluškivanje građana. Ova izjava izazvala je i oštre reakcije opozicionih političara koji su najavili da će preko parlamentarnog odbora za bezbjednost tražiti izvještaje o tome ko se i po čijim nalozima u RS-u prisluškuje (24. januar, novinarka Tijana Simović, urednik Slobodan Durmanović).

TRI PA JEDAN: Istovremeno, dnevnicima iz ovog perioda moramo istaći i određene zamjerke. Prva se odnosi na dnevnik emitovan 25. januara, urednika  Slobodana Durmanovića. Iako je bila nedjelja, neprihvatljivo je da se u centralnoj informativnoj emisiji emituju čak tri priloga jednog novinara. Iz istog dnevnika zamjerka se odnosi i na prilog novinara Novaka Tanasića o problemima jedne brčanske porodice koja nije dobila naknadu za imovinu uništenu u poplavama. Same izjave članova te porodice i snimke uvjeta u kojima žive dovoljne su bile da zaokupe pažnju javnosti. No cijeli prilog Tanasić je “začinio” i vlastitim suvišnim opaskama tipa “žalba ove časne porodice kiseli se u ladici administracije”.

EVIDENTAN  DEFICIT NOVINARA: I u dnevniku 26. januara (urednica Suzana Rađen Todorić) nedostajalo je novinara. U šest priloga prvog dijela dnevnika, samo je jedan potpisao novinar. Ostalo su bile agencijske vijesti koje je čitao prezenter, a ispraćene su izjavama neke od involviranih ličnosti.

PLUS NEDJELJE

Dobro obrađena tema novinara Željka Raljića (26. januar, urednica Suzana Rađen Todorić) o Prijedlogu zakona o prekršajima RS. Sugovornici su ukazali na sve negativne posljedice koje bi mogle uslijediti po slobodu izražavanja zbog činjenice da se njime sankcioniše i javno iznošenje stavova na društvenim mrežama.

Plus nedjelje zaslužio je i prilog posvećen smrti pjevača Kemala Montena. Za uredništvo dnevnika BNTV-a ovo nije bila tek vijest i od Montena su se oprostili veoma emotivno i s istinskim žaljenjem.

MINUS NEDJELJE

Prilog posvećen hapšenju muškarca iz Zvornika za koga se sumnja da je izvršio više seksualnih uznemiravanja žena u tom gradu. U najavi same vijesti istaknuto je da je riječ o licu bošnjačke nacionalnosti. Od kakvog je značaja nacionalnost tog lica  za cijeli slučaj, ostalo je potpuno nejasno (dnevnik  23. januara, urednik Slobodan Durmanović).

Ocjena 6/7

 

Komparativna analiza

RTRS u Dnevniku 2 ne odustaje od koncepta bezrezervnog podržavanja zvanične politike u ovom bh. entitetu. Kao što smo i do sada navodili, na taj način je u potpunosti izgubljen dignitet koji bi kao javni servis trebao imati, pa umjesto objektivnog i nepristrasnog informisanja, dnevnik je tek partijski bilten u kojem je nezaobilazna i ključna uloga data predsjedniku RS-a i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku. Kada je u pitanju BNTV, gledaoci u vijestima koje tretiraju ključne političke događaje dobijaju izbalansirane informacije. To je posebno potrebno naglasiti ima li se u vidu činjenica da je novinarima ove TV kuće i dalje onemogućen ulazak u sjedište predsjednika RS-a, a na snazi je i zabrana vladinim dužnosnicima i nižim funkcionerima SNSD-a da daju izjave za BNTV. Ono na što treba ukazati kao lošu pojavu jeste, sve češće, mali broj novinara koji se angažuju na radu u dnevniku . To svakako dovodi do pada samog kvaliteta prezentovanih informacija, a i na granici je profesionalnih standarda da u jednom dnevniku jedan novinar radi dva ili čak tri priloga.

(U petak, 30. januara čitajte analizu Uglješe Vukovića: ATV i Face TV)