MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

IVAN PERNAR U BIHAĆU: Kako mediji lažu o migrantima

IZDVAJAMO Iako je za trenutno stanje u Bihaću, neosporno i ponajprije, kriva država zbog indolentne i trome reakcije, konstrukcije da je država saučesnik u ilegalnim migracijama, nauštrb jednog svog dijela teritorije i stanovništva, naprosto nemaju smisla i veoma su teško dokazive. Stoga je, čini se, krajnje umjesno pitanje postavio nepoznati građanin u publici, prekinuvši na momenat izlaganje gosta iz Zagreba: Čime je to Ivan Pernar zaslužio da na 25. novembar, Dan državnosti BiH, u Muzeju AVNOJ-a u Bihaću, građanima ovog grada drži predavanje o migrantskoj krizi? Odgovor na ovo pitanje vjerovatno najbolje znaju organizatori skupa. 

FAKE & SPIN: Istina o obračunu u sarajevskom tramvaju

IZDVAJAMO Ono što se provlači kao tema u svim ovim člancima, međutim, ono je o čemu rijetko govorimo. Migranti, koji su u međuvremenu postali zasebna kategorija u vijestima – pa sada imamo osobe i migrante – u bh. i regionalnim medijima koriste se kao agenti straha. Brojne i još uvijek postojeće pretpostavke u medijima o imigrantima i izbjeglicama kao “mladićima nepoznatog porijekla za koje se ne zna jesu li učestvovali u sukobima u matičnim državama” nikada se nisu dokazale, ali su stvorile osnovu za eklatantno izvrtanje činjenica kakvom svjedočimo u ovom primjeru.

NAKON KRIZE NA MALJEVCU: Poplava fake propagande u Hrvatskoj

IZDVAJAMO Ante Tomić je u kolumni za Jutarnji list na simboličan način pokušao ukazati kako medijska propaganda djeluje na rezon prosječnog građanina i, sukladno tome, može utjecati na njegovo ponašanje spram određene društvene skupine. Kroz fiktivan lik građanina Branka i izmišljene primjere, skrenuo je pažnju čitatelja na proces rađanja mržnje i radikalizaciju stavova prema izbjegličkoj i migrantskoj populaciji kroz apsorpciju različitih medijskih spinova i lažnih vijesti. Posebice je interesantno da su Tomićevi izmišljeni događaji koji su pripisani migrantima, ustvari inspirisani stvarnim događajima i zločinima koje su počinili hrvatski građani i državljani u bliskoj prošlosti. Tako je, primjerice, maštom kreirani zločin afganistanskih izbjeglica u Danskoj vješto povezao sa zločinom koje je HVO počinio u selu Ahmići u centralnoj Bosni.

ŠTA IZBEGLICA IMA SA ANTIFAŠIZMOM?

IZDVAJAMO Da li smo zakoračili u procese koji vode u dobro poznate užase ili nas umiruju glasovi da to još nije to, iako zbog „nepodobne“ religijske i druge pripadnosti, napadnuti ljudi po gradskom prevozu i na ulicama evropskih gradova teško mogu suzbiti strah.

HRVATSKA: Podnesena prva prijava zbog širenja lažnih vijesti

Hrvatska policija podnijela je prijavu protiv muškarca iz Otočca koji je izmislio…

IMA LI LJUDI MEĐU IZBJEGLICAMA I MIGRANTIMA?

„Oko nas su ljudi poput nas i medijski izvještaji to trebaju pokazati. Oni ne biraju da neregularno prelaze granice, nego su na to prisiljeni. Te priče trebaju biti humane, tople i pozivati na solidarnost. Pisati, naprimjer, o ljudima koji provaljuju u vikendice da bi tu spavali, a ne informisati javnost da država čini premalo, ili gotovo ništa, da tim istim ljudima obezbijedi smještaj, ove izuzetno ranjive kategorije dovodi u opasnost i predstavlja ih kao kriminalce, a ne osobe kojima je potrebna zaštita“…

OSLOBOĐENA MAĐARSKA NOVINARKA KOJA JE NOGOM UDARALA MIGRANTE

Mađarska televizijska novinarka Petra Laszlo koja je nogom udarala migrante koji su 2015. bježali…

IZBJEGLICE NA FOTOGRAFIJAMA: Kako izazvati saosjećanje?

IZDVAJAMO Nema nikakvog razloga da mislimo da će se izvještavanje o izbjeglicama i na koji način promijeniti u narednom periodu. Ono može samo “ispuhati” i prestati biti aktuelno, dok se opet ne desi neka slična kriza. Ali vjerovatno će fotografija i tada biti glavno sredstvo oko koje će se graditi migrantski diskurs. Zbog čega? Izbjegličke teme su do sada potrošene, ili bolje rečeno, ljude još manje zanimaju nego prije. Nemamo vremena da se bavimo njima, ali još možemo pogledati neku fotografiju i ona nam može zaokupiti pažnju na nekoliko trenutaka.

DRAGAN MEKTIĆ NA TV1: Kako profesionalno raditi intervju

PLUS SEDMICE ATV Izvještavanje o smjenama kadra DNS-a nakon izbora. Uz sve nedostatke koje smo nabrojali, pravo je osvježenje konačno dobiti jednu dozu kritičkog novinarstva od ATV-a (a da nije usmjerena prema opoziciji). TV1 Intervju s Draganom Mektićem, postavljena su relevantna pitanja i nije bilo prilike da sagovornik odgovara uz floskule i izgovore. MINUS SEDMICE ATV Video predsjednika RS-a Milorada Dodika na granici u Gradiškoj, gdje s radnicima Granične policije ispija rakiju zbog rođenja unuka. TV1Nema.

KRIZA U KRAJINI: Mediji ne smiju konfrontirati građane i izbjeglice

IZDVAJAMO Sve u svemu, možemo kazati da medijsko izvještavanje o migrantskoj krizi u Unsko-sanskom kantonu u proteklih mjesec dana nesumnjivo reflektuje sintagma “iz krajnosti u krajnost”. Krajem septembra i u prvoj polovici oktobra, predizborna kampanja i minuli izbori u Bosni i Hercegovini potisnuli su migrantsku problematiku na marginu interesa bosanskohercegovačke “sedme sile”, no, kad su stranke, postizborne kalkulacije i šarolike analize postale manje zanimljive domaćim televizijama, novinama ili portalima, naslovnice su naprasno preplavili izvještaji o incidentima i protestima građana Bihaća zbog migrantske krize. S druge strane, Bišćane, ali i migrante, jedne pored drugih i jedne s drugima, istim intenzitetom i dalje muče glavobolje i nedaće zbog nebrige državnih vlasti o njihovim sudbinama, a ti problemi, zapravo, nikad nisu ni prestali, još od početka godine. Stvar je samo koliko će tome mediji dati na značaju.