Kategorija: Iz pravnog ugla

ZLOUPOTREBE NISU REGULIRANE, PRIVILEGIJE SE PODRAZUMIJEVAJU

IZDVAJAMO

CIN dolazi do informacija i CIN doprinosi promjenama.

Kako? Koristi sve mogućnosti koje građanima i novinarima pružaju zakoni o slobodi pristupa informacijama. I ne samo to. Piše, moli, naziva telefonom, odlazi, insistira… Istražuje po arhivama i u dokumentacijama na svim nivoima vlasti. Uporno i bez oklijevanja. Ne ostavlja vlast na miru. Razgovara s akterima priča, ali i s drugima kojih se to tiče. Prosto, kopa u „rudnicima zlata“ koji skrivaju sve bitne informacije, sve tajne i sve zloupotrebe koje nam određuju sudbinu. Informacije o zloupotrebama našim novcem i našim povjerenjem.

Read More

AKO NIJE GOVOR MRŽNJE, ZNAČI LI DA JE DOBRO I PROFESIONALNO?

IZDVAJAMO

Možda ovo i nije govor mržnje po našem KZ-u, ali znači li i da je zaista u skladu s profesionalnim standardima i etičkim kodeksom? Novinarskom dimenzijom bavili su se i akteri u ovom sudskom postupku: tužitelj, branitelji, čak i svjedoci odbrane (eksperti, vještaci; nije objavljeno kakav su status imali). Jedan od njih, profesor Ljubomir Zuber je “sa stručne strane objasnio standarde žurnalistike, profesionalni kodeks novinarstva i utvrdio da novinari kojima se sudi, zajedno sa Milanom Mandićem za govor mržnje, nemaju nikakvu odgovornost, jer su radili sve po standardima”.

Po “standardima” i etičkim normama? Ne baš.

Read More

ZAŠTO SE NOVINARI PLAŠE DA PIŠU O POLITICI I POLITIČARIMA?

IZDVAJAMO

Na osnovu ove ankete znamo koliko ih se plaši i osjećaju strah. U BiH ih ima gotovo 80%, ne računajući još i ove na koje taj strah “djelimično utiče” (12,56% ispitanika). Znači, čak četiri od pet novinara i novinarki osjećaju pravu frustraciju (na njih zakon o kleveti “izuzetno“ ili “veoma“ utiče!). Ako je taj podatak makar i približno tačan, zar to nije dovoljan razlog da se novinarska udruženja, redakcije i sami novinari ne upitaju – zašto se novinari plaše. U čemu je problem i kako se riješiti tog straha?

Read More

PRLIĆ I OSTALI: JE LI “HERCEG-BOSNA” DIJELILA ILI BRANILA BiH?

IZDVAJAMO

Ako su gledaoci u Bosni i Hercegovini, koji prate bilo koji od tri javna emitera, tražili ili očekivali da u direktnom prenosu vide kako teče žalbeni postupak u predmetu koji je još mnogo ranije dobio ocjenu “najsloženijeg”, morali su ostati razočarani. Prenosa uživo nije bilo. Zato su, u tom terminu i tih dana, mogli gledati brojne serije (Robinja Isaura, Shopping kraljica, Kud puklo da puklo, Ukradena ljubav i tome slično). Mogli su gledati i crtiće, zabavne emisije, informativne programe… Sve, dakle, osim prenosa uživo iz sudnice u Haagu.

Read More

ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA: VRIJEDI SE BORITI ZA NOVE SLOBODE

IZDVAJAMO

… Prednacrt donosi i jednu značajnu novinu. Odnosi se na novo formulisanje obaveze javne vlasti da objavljuje sve važne informacije na svojim web-stranicama (proaktivna uloga). U poprilično velikom nizu pobrojanih informacija koje su dužni objaviti, međutim, nema i onih koji se odnose na budžete. Slučajno ili namjerno? Da bi u potpunosti ispunilo potrebe javnosti to bi ipak moralo biti prošireno obaveznim objavljivanjem svih informacija o trošenju javnog novca.

Read More

OTKRIVANJE DRŽAVNIH ARHIVA: OBRAČUN S KOMUNISTIČKOM PROŠLOŠĆU

IZDVAJAMO

Pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini ne izaziva cjelovita državna arhiva, već lični dosjei pripadnika i saradnika Službe državne bezbjednosti. Iako je od tada prošlo skoro 14 godina i u međuvremenu ta tema nestala iz javne upotrebe, ostaće upamćeno izdanje koje je u vlastitoj produkciji objavio Ivan Bešlić, iz Posušja, pod imenom “Čuvari Jugoslavije – tajni suradnici UDBE”. Očigledno je da su ovi dokumenti preuzeti iz policijskih arhiva koje su 1992. pokradene u Sarajevu i završili u rukama “Herceg-Bosne” u Mostaru.

Read More

ZAŠTO JE U BIH POTREBAN OMBUDSMEN ZA MEDIJE

IZDVAJAMO

Tokom proteklih sedam godina otkako ne postoji ombudsmen za medije, u medijskoj zajednici i u javnosti vodile su se brojne rasprave o ombudsmenu za medije i pokretale inicijative da se ponovo uspostavi ta funkcija. Bilo kao samostalna institucija, bilo kao dodatna funkcija u sadašnjoj instituciji Ombudsmena BiH (na sličnim temeljima kao i u ranijoj federalnoj instituciji Ombudsmena).

Read More

SLOBODNA BOSNA PLATILA CIJENU NEPRESUĐENIH KRIMINALNIH AFERA

IZDVAJAMO

Povod za ovu tužbu bila su dva teksta u magazinu koja su objavljena tokom 2009. godine. Prvi pod naslovom “SDP potresa korupcijski skandal”. Ukratko, jedan od trojice tužitelja (Damir Hadžić) u tim je tekstovima osumnjičen za reket jednog lokalnog biznismena i navodno traženje mita, dok su druga dvojica tužitelja i funkcionera označeni kao saučesnici. Ovaj slučaj navodnog traženja mita u to je vrijeme imao veliki publicitet u domaćim medijima pod imenom “afera reket”. Tužiteljstvo BiH je vodilo istražni postupak o toj aferi više od 16 mjeseci (od 2009. do 2011.) i onda je, tiho kao i mnogo puta prije i nakon toga, 2011. godine obustavljena istraga.

Read More

TREBA LI GRAĐANIMA PREKO USTA ZALIJEPITI BIJELE TRAKE?

IZDVAJAMO

Da, zaista, kakvi smo mi to građani? Policija nas uvjerava da nam je sigurnost dobra, osim izuzetaka i “drastičnih slučajeva”. Ali, uvijek se neki građani nešto bune, protestuju, traže ostavke, remete rad vlasti…
Ćosiću smetaju građani koji imaju “subjektivni doživljaj nakon drastičnih događaja”, a Konakoviću “stalni protestanti, neki likovi koji su od plenuma, i prije i poslije, na svim protestima” i koji “zbunjuju javnost”.

Read More

SATIRANJE SATIRE

IZDVAJAMO

Satira je vrhunski test za slobodu govora i demokratiju. Satira je i najveći neprijatelj svih tabua i fundamentalizama – političkih, nacionalnih, vjerskih… Pri tome ne treba zaboraviti da sloboda govora nije sve ono što nam odgovara, nego i ono što nas može uvrijediti, uznemiriti i šokirati. Ni demokratija nije sve što nam prija, nego i ono što smo dovoljno zreli da toleriramo i prihvatimo bez obzira na to da li nam se sviđa ili ne.

Read More

KAD SVECI MARŠIRAJU, HRT MIJENJA PROGRAM, A HND POVIJA LEĐA

IZDVAJAMO

Ako o bilo kojem terminu postoje brojne nedoumice i nesporazumi, onda se to bez daljnjeg odnosi na govor mržnje. Tome najviše doprinose političari koji nerijetko kritiku na svoj račun kvalifikuju kao govor mržnje. Kritike na račun vlasti, međutim, ni pod kojim uslovom ne mogu se svrstati u govor mržnje makar bile i žestoke, i uvredljive, pa i nepravedne… Novinari i javnost, opet, u govor mržnje, svjesno ili nesvjesno, ubrajaju i klevete i uvrede, ali i agresivni i žestoki jezik, kao što pokazuje i ovaj citirani slučaj.

Read More

VERBALNI DELIKT U NJEMAČKOJ: OSTAJE ILI NESTAJE?

IZDVAJAMO

Krivični postupak je danas anahronizam za ovu vrstu suđenja i predstavlja presedan u demokratskom svijetu. Jednako kao što je u ovom slučaju presedan i da je dozvolu za takav postupak morala dati vlada. Problem je, dakle, sam zakon po kojem bi danas satiričar ili sutra neki novinar morali u zatvor dvije, tri, čak pet godina. U nekim zemljama to nisu izuzeci, već pravilo (Turska, Iran, Kina, Sjeverna Koreja…). Da li bi to njemačka javnost danas mogla prihvatiti?

Read More

UMIČEVIĆ PROTIV PUHALA: KO JE POTPISAO PROTIV CRKVE? IMA LI TU HRVATA I MUSLIMANA?

IZDVAJAMO

Kakav je to grijeh učinio Srđan Puhalo? Objavljujući svoj blog, pod naslovom “Da li je Marinko Umičević veći Srbin, pravoslavac ili rasista”, Puhalo je dirnuo u osinje gnijezdo. U SNSD (“postao rasadnik rasista”). Ali SNSD ga nije tužio. Valjda znaju da nema osnova. Spomenuo je u tom kontekstu i “legendarnog, ali danas potpuno marginalizovanog” Rajka Vasića, ali ni on ga nije tužio. Kad bi imao osnova, ne bi bio “legendaran”.
Puhalo je novog “zaštitnika srpstva i pravoslavlja” prepoznao u liku i imenu Marinka Umičevića. Zašto? Zato što je na zasjedanju Skupštine grada, na kojoj se razgovaralo o peticiji protiv gradnje crkve i za očuvanje parka u naselju Borik, Marinko Umičević zatražio da vidi “ko je sve potpisao, ima li Hrvata i Muslimana i ko je glasao protiv crkve”.

Read More

A ŠTA KAŽE VJEŠTAK: KOLIKE LI SU DUŠEVNE BOLI POLITIČARA?

IZDVAJAMO

Opštinski sud u Banjoj Luci je 15. januara ove godine u prvom stepenu odlučio da Mladen Bosić mora platiti Miloradu Dodiku 6.000 KM kao naknadu nematerijalne štete i dodatno 2.400 KM sudskih troškova. Ovakav ishod višemjesečnog sudskog postupka za klevetu, u kojem je predsjednik RS-a tužilac, a predsjednik SDS-a tuženi, bio je očekivan.
Nije lako povjerovati, ali kad vještak tvrdi da je tužitelj (tj. M. D.) dobio PTSP, ne mogu mu tek tako osporavati psihijatrijsko posmatranje i zaključke. Ali kad vještak zaključi da Dodik “zapada u logoreju”, bolest nekontrolisanog i nepovezanog pričanja, tu dilema nemam. Vjerujem mu potpuno.

Read More