MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

I BI 11. JULI: PIJETET, INSTALACIJE I FASHION TRIBUTE

IZDVAJAMO Dakle, nema sumnje da se mediji svesrdno potrude da publici gladnoj sapatništva i emotivnog pražnjenja u trajanju od jednog dana ponude dovoljno materijala – barem je tako u većem bh. entitetu. A onda, nakon što se u zemlju spusti i posljednji tabut, a zadnji preostali učesnik Marša mira ili strani novinar napusti Srebrenicu, sve utihne i vrati se u kolotečinu. I tako do sljedeće godine. Najveću novinu svaki put predstavljaju broj i imena žrtava koje će se te godine ukopavati.

KO PROFITIRA OD PATRIOTIZMA?

IZDVAJAMO Poseban vid medijski očitovanog patriotizma su sportski i estradni – “šoubiz-patriotizmi”. Prvi je prisutan kad god igra bh. nogometna ili košarkaška “momčad”, barem u jednom entitetu. Tada se, u pravilu, cijeli javni RTV servis i većina portala kojima je načelno stalo do bh. državnosti u svojim sportskim rubrikama takmiče u nizanju patriotskih faza i nekritičkom bodrenju domaćih reprezentativaca. Pobjeda se proglašava već i prije same utakmice, a u reprezentativcima iz sva tri naroda se vidi način ujedinjenja BiH. Sportskim novinarima pripada posebna čast u kreiranju kolektivne medijske histerije koja prati pojedine utakmice i pobjede.

KULTURA I PORTALI: KVANTITET NAPRIJED, KVALITET – STOJ!

IZDVAJAMO Kulturne rubrike na analiziranim portalima ne ukazuju na postojanje neke strategije u pisanju o kulturi i tendencije koja bi ukazala na ideološku obojenost, a nije se stekao uvid ni o namjernom izostavljanju ni favoriziranju pojedinih sadržaja. Strategije nema, jer pisanja o kulturi uglavnom ni nema, barem u autorsko-kritičarskom smislu.

ZAŠTO GINU RUDARI? I ZAŠTO OVO PITANJE NE POSTAVLJAJU PORTALI?

IZDVAJAMO Kad ne silaze u jame i ne ginu, rudari, barem prema zapisima medija, protestuju, štrajkuju, obilježavaju svoj dan ili reklamiraju određeni proizvod. Tako su u julu 2015. godine rudari iz Tuzle odbijali izići iz jame, zahtijevajući platu, topli obrok i uplatu doprinosa, a u decembru 2014. godine zenički su rudari tražili od uprave i Elektroprivrede nabavku nove opreme za bušenje. Dan rudara, 21. decembar, očito služi i kao prilika za neke “svjetlije rudarske primjere” i povode za priče u duhu tradicije Alije Sirotanovića.

GDJE SU NESTALI ROMI?

IZDVAJAMO I šta se uopće može reći na kraju? Da Romi jesu najbrojnija nacionalna manjina u BiH, iako im se ne zna tačan broj i u različitim tekstovima varira od nekoliko hiljada, preko 60 i 80 hiljada do 100 hiljada, što je samo po sebi simptomatično i pokazuje koliko nas oni zapravo zanimaju i koliko malo znamo o njima. Da se o Romima piše redovno i sezonski, ali na unaprijed poznate i utvrđene načine koji teško mogu izazvati bilo kakav efekat. I da se o Romima piše, ali se ipak piše manje nego prethodnih godina. To može biti zato što su javnosti dosadili stalno jedni te isti medijski zapisi o Romima. A oni su isti jer se s njima ništa ni ne mijenja i tu dolazimo do mrtve tačke.

KAKO SMO SE POSVAĐALI: BAUK HIDŽABA KRUŽI SARAJEVOM

IZDVAJAMO Rasprava o zabrani vjerskih obilježja VSTV-a je, zapravo, bitna i zato što je otvorila mnoga druga pitanja. Osim što je dovela do propitivanja odluke u kontekstu političkih utjecaja na nezavisnost pravosudnih institucija, zatim oživjela vječne priče o strateškom spinu kojim bi se pažnja javnosti skrenula s mnogo bitnijih pitanja koja se dešavaju u pozadini (hapšenja, reformska agenda) te otvorila diskusiju o značenju sekularnosti u BiH, ova je rasprava bitna zbog još jedne stvari.

BALKAN I PREDRASUDE: RUŽNI, PRLJAVI, ZLI…

IZDVAJAMO Balkan je zapravo riječ turskog porijekla koja etimološki znači “stjenovito mjesto” i koja je u 16. vijeku prvo bila naziv za planinu, sredinom 19. vijeka naziv za poluostrvo, dakle striktno geografski pojam, da bi se poslije Prvog svjetskog rata udaljila od njega i zadobila različita negativna ideološka, politička i psihološka značenja. Čak se pojam “balkanizacija” koristio u značenju fragmentacije države usljed političkih previranja i podjele zemlje bilo gdje na svijetu.

POZOR: PSIHIČKI BOLESNICI LUTAJU ULICAMA!

IZDVAJAMO Psihički bolesnici su ljudi koji masakriraju članove porodice, psihički bolesnici su oni koji su ubijali na Korinćanskim stijenama, PTSP-ovci koji slobodno lutaju ulicama i samo je pitanje vremena kad će eksplodirati i sve nas pobiti zajedno sa sobom. Psihički bolesnici možemo biti svi mi i samo je pitanje vremena kad nam se može desiti nešto što će nas gurnuti preko granice i kad ćemo se naći “s druge strane”. Završnu rečenicu predajem Bukowskom: “Neki ljudi nikada ne polude. Mora da žive zaista strašan život.”

SLUČAJ MAHIRA RAKOVCA: KRATKI PREGLED MEDIJSKOG BEŠČAŠĆA

IZDVAJAMO Ono što s izvjesnošću možemo ponoviti jeste da nas je slučaj Mahira Rakovca kolektivno potresao i trgnuo iz apatije. Poražavajuće je da se trebalo desiti nešto tako stravično da bi došlo do toga. Ponovimo, trebalo je da se u školi dogodi brutalan zločin da bi se postavilo pitanje o kakvoj se obrazovnoj instituciji uopće radi, bez obzira što organizacija kojoj škola pripada u BiH postoji decenijama. Trebalo je da se jedan dječak ubije da bi se pokrenulo pitanje vršnjačkog nasilja iako je i ono prisutno decenijama.

SELIMOVIĆ, ANDRIĆ, ĆOPIĆ: Izdajnici, preljubnici, masoni…

Izdvajamo Andrić, Selimović i Ćopić živjeli su prije vremena socijalnih mreža i egzibicionističkog, često vulgarnog podastiranja intime u javnosti. Medijski konzumenti danas balansiraju između egzibicionističkih i voajerskih potreba. I pored toga što im je data šansa da i sami budu javni na društvenim mrežama, oni od medija zahtijevaju da im ispune voajerske potrebe i pokažu intimu celebrityja. Mediji im izlaze u susret i s pravom pretpostavljaju da publiku zanima lični život umrlih književnih bardova, naročito jer oni sami ne mogu ništa reći na tu temu i ne postoji mogućnost žalbe. To što kao rezultat ovakvog procesa dobijamo medijske konstrukcije pisaca koji samo nose ime spomenutih, a koji sa njima imaju malo ili nimalo veze, nikog ne zanima niti iko u tome nalazi nešto sporno. Bitno je samo zabaviti čitatelje i povećati čitanost.