MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

NAŠA I NJIHOVA STRANKA: Spoljni napadi i unutrašnji obračuni

IZDVAJAMO Nacionalizam je i prejaka neman (a postaje sve jači, rekao bi i Kojović) da bi se smjeli dopustiti ovakvi stranački raskoli i prevaga ličnih razloga nad općim. Gubljenje krucijalnih članova pod ovakvim uslovima u njihovom slučaju znači i gubljenje značajne podrške glasača. Zapravo, sve i da rukovodstvo stranke sada i uradi nešto po ovom pitanju, šteta je već načinjena, a kredibilitet dodatno poljuljan.

NOVOGODIŠNJI NASTUPI I STANJE U REGIJI: Hljeba, igara i nožnih udaraca

IZDVAJAMO Istina je da su upravo regionalne muzičke zvijezde, kako stare a tako i one postratne, bile pioniri ponovnog regionalnog povezivanja tokom i nakon rata. Ali odnos prema tim zvijezdama u svakoj od država nastalih raspadom Jugoslavije, nepovratno je obilježen ratom i svime što se desilo. Tako i Sarajlija prema Zdravku Čoliću, tako i Hrvata koji su fanovi Thompsona prema Dini Merlinu, tako i svih ostalih prema Bijelom dugmetu. On može biti pozitivan ili negativan, ali je najčešće politiziran i ideološki obojen i nema puno veze sa samom muzikom.

16 DANA SEKSIZMA

IZDVAJAMO Novinarkama Arijani Saračević-Helać i Saneli Prašović-Gadžo riječi koje im je uputio Selimbegović nisu nikako naštetile, baš naprotiv, iz njihovog “duela” jasno je ko je “izdominirao”. Radi se o uspješnim i snažnim ženama za koje zna puno više ljudi nego za Selimbegovića, koji se zapravo “proslavio” ovim slučajem, ako već nije “otvaranjem trotoara”. Međutim, postavlja se pitanje šta sa svim onim nepoznatim ženama koje iza sebe nemaju javnost da ih podrži i čije vrijeđanje i zlostavljanje ostaje tajna između četiri zida.

SMRT U AZILU: Kako mediji izvještavaju o nezbrinutim psima

IZDVAJAMO Pažnja koju su mediji poklonili protestima svakako zaslužuje pohvalu i može se smatrati određenim uspjehom u odnosu na prethodne godine. Ipak, duga je historija izvještavanja o “problemima pasa lutalica” i intenzivnije se može pratiti još od godine u kojoj je Zakon donesen. Ako napravimo kratak presjek, uviđamo da se stvari nisu mnogo promijenile i da bi prema onome što o ovoj temi čitamo, umjesto 2017., lako mogla biti 2013. godina.

KAD JE STVARNOST SATIRA: Po istinu na poligraf!

IZDVAJAMO Odavno je opće mjesto da je BiH nadrealna zemlja puna apsurda i da stvarnost kojoj svjedočimo nadmašuje imaginaciju. Mediji su pri tome prenosnici, ali i kreatori takve realnosti i vijest o poligrafu je  samo jedan primjer medijskih nadrealizama koji su gotovo svakodnevni. Ne trebamo ni istraživati ni biti medijski eksperti a da se odmah ne sjetimo primjera poput otvaranja trotoara ispred Predsjedništva, predizbornog obećanja o 100.000 radnih mjesta, odbrane doktorskih disertacija visokih političkih dužnosnika u zatvoru, ili na fakultetima koje su sami osnovali, neuvođenja avionskih linija jer bi od toga imali koristi samo putnici, itd. Primjeri su bezbrojni i stoga nije čudno što vode određenom fenomenu – postajemo neosjetljivi na satiru, oštrica za nju nam je skoro već otupjela i sve teže je razlikujemo od stvarnosti. 

IGRE REKORDA: Zašto nakon Game of Thrones više ništa neće biti isto?

IZDVAJAMO Veliki broj medija dijeli Facebook, Twitter, Instagram ili neke druge socijalmrežne statuse “običnih” gledatelja i fanova. Mnogi od njih su naročito duhoviti i pronicljivi te kvalitetom premašuju zvanične osvrte – ako danas možemo i govoriti o nečemu takvom. Zato se s pravom može reći da svi oni zajedno – gledatelji, fanovi, novinari, blogeri, zvanični kritičari – učestvuju u izgradnji impresivnog tekstualno-vizuelnog materijala koji spada u kritički osvrt na ovu seriju.

SEZONA KISELIH KRASTAVACA: Od Čede, preko Alije, do zmija i vremenskih katastrofa

IZDVAJAMO Pored ovoljetnih aktuelnosti, ovo je bio period i maksimalnog eksploatisanja nekih pansezonskih tema kakve su, na primjer, vremenska prognoza i lokalpatriotizam. Pri tome je zanimljivo pratiti do koje mjere ide novinarska imaginacija i šta se sve može izmisliti da čitatelja navede da otvori neki članak o vremenu. Da li se tu radi o temperaturnom rekordu u zadnjem stoljeću, užasnom nevremenu koje nam se približava i koje trga drveće i ruši sve pred sobom ili znacima koji predskazuju klimatsku apokalipsu, nije toliko ni bitno. Bitno je da se tu uvijek barata s ekstremima, jezik je katastrofičan i nastoje se izazvati stah i panika.

AKADEMSKI KURIKULUMI BH. POLITIČARA: Gaudeamus igitur Bosniensis

IZDVAJAMO Na jednoj od posljednjih svjetskih rang listi univerziteta, UNSA se našla na 1.850. mjestu, dok su fakulteti iz Banjaluke, Tuzle, Zenice i Bihaća čak daleko ispod. No i pored toga, svake se godine proizvodi veoma veliki broj novih diplomanata i samo je UNSA do sada promovisala 160.000, od kojih je 3.140 doktora nauka, a da ne spominjemo ostale javne i privatne univerzitete diljem BiH. Kad pogledamo broj stanovnika koji BiH ima, a i statistike o velikom broju nepismenih osoba, ova brojka je zastrašujuća.

MEDIJI I POBUNA JAJAČKIH SREDNJOŠKOLACA: Kamo dalje, rođače?

IZDVAJAMO Što se slučaja samih jajačkih srednjoškolaca tiče, možemo zaključiti da su mediji s njima već dosegli vrhunce i da su oni, bez obzira na dalje ishode, već pobijedili. I u tome je sasvim sporedno da li će u septembru u Jajcu s radom početi nova škola ili će se pak postojeća reformirati i učiniti prihvatljivom za sve učenike. Učenici su pobijedili zato što su svojim nezadovoljstvom uspjeli skrenuti pažnju cjelokupne javnosti na različite probleme obrazovanja u BiH, a oni se ne mogu riješiti preko noći. Da stvar bude bolja, oni su za svoj bunt dobili i priznanje: grupa frankofonih ambasadora u Bosni i Hercegovini uručila im je nagradu za građansku hrabrost ”Le pont pour l’avenir” (Most za budućnost).

PORTRETI POLITIČARA NA WIKIPEDIJI: Hvalite me, riječi moje!

IZDVAJAMO U tekstu na srpskom jeziku, Dodik se s desne strane ne predstavlja nikako drugačije nego imenom i prezimenom – valjda je dovoljno reći samo Milorad Dodik – a članak je od početka afirmativan. Tako se, na primjer, ističu nagrade i priznanja koja je Dodik dobio: Фонда јединства православних народа из руку руског патријарха, Свети крст чувара Христовог гроба из руку јерусалимског патријарха, Ордена Светог Саве првог реда који додјељује Српска православна црква, Ордена Немањића, Ордена Републике Српске на ленти.