Plus sedmice
N1
Praćenje poplava u Maglaju i Usori.
Al Jazeera Balkans
Serijal Nestajanje.
Minus sedmice
N1
Nerazjašnjena priroda skupa u Zetri.
Al Jazeera Balkans
Govoreći o epidemiji morbila u Vijestima u 20 (3. maj), voditeljica Jasmina Kos je u najavi rekla da se radi o problemu s ospicama, što je pogrešan i kolokvijalan naziv.
Plus sedmice
N1
Priča Aleksandre Tolj o radnicama Fabrike duvana Banja Luka.
Al Jazeera Balkans
Priča Nihada Sadikovića o parafiskalnim nametima.
Minus sedmice
N1
Materijalne greške.
Al Jazeera Balkans
Problematične tvrdnje o problemima građana Bihaća koji će biti rastrgani između izbjeglica i arapskih turista.
Plus sedmice
N1
Prilozi o kulturnim događajima – Sajmu knjiga u sarajevskoj Skenderiji te premijeri i kritičkoj recepciji filma Scream for me Sarajevo.
Al Jazeera Balkans
Prilog o namjenskoj industriji u FBiH.
Minus sedmice
N1
Površan odgovor na aktuelnu problematiku namjenske industrije.
Al Jazeera Balkans
Svođenje štrajka radnika Aerodroma Mostar na neplaćanje naknada za prekovremeni rad.
PLUS SEDMICE
N1 I Al JAZEERA
Sveobuhvatni i analitični prilozi o propustima bh. vlasti na putu ka EU.
MINUS SEDMICE
N1
Gubljenje objektivnosti u prilozima o Siriji izrazima poput “napad na Siriju”, “najmanje ratoborni Putin” i “Asad došao na posao”.
AL JAZEERA BALKANS
Koncipiranje vijesti tako da jedan prilog bude jedna izjava.
PLUS SEDMICE
Al JAZZERA BALKANS
Oprez u imenovanju događaja, zbog čega novinari nisu prejudicirali prirodu i motive napada u Njemačkoj, kao ni rezultate istrage o napadima u Siriji.
N1
Odličan prilog Aide Hadžimusić o migrantima.
MINUS SEDMICE
N1 i Al JAZEERA BALKANS
Minus su dobile zbog iste stvari – telefonskih razgovora s Vojislavom Šešeljom u kojima je komentarisao presudu, ali i istakao da bi ponovio zločine koje je počinio, a kojima se ponosi. U cijelosti neopravdano.
IZDVAJAMO
Nakon svega, od Univerziteta ili njegovih organizacionih jedinica bilo je nemoguće dobiti podatke o ljudima koji su uposlenici UNSA i tamo imaju bliske srodnike. Broj ovih akademskih radnika, njihova starosna struktura, distribucija nepotizma po fakultetima − sve je javnosti nejasno i nedostupno. Tek je jasno da, s ovako inertnom akademskom zajednicom, vlastima možemo reći: mirno spavajte, borbe protiv korupcije neće biti.
Read More
IZDVAJAMO
U BiH do sada nisu objavljene sveobuhvatne smjernice za izvještavanje o nepotizmu političara. To bi mogao biti jedan od razloga za selektivno izvještavanje. No, pored selektivnosti, nepotizam političkih predstavnika javnosti se prezentira tek od slučaja do slučaja, što će reći da nema sistematičnog pristupa. Osim toga, u potpunosti izostaju pozadinske priče koje se tiču ove vrste korupcije, pitanje uzbunjivača, granica nepotizma, te šire rasvjetljavanje ovog društvenog problema. Tako se ovaj vid korumpiranosti u javnost plasira kao skandal, a ne kontinuirano i ustrajno djelovanje zvaničnika i struktura koje stoje iza njih. A kada se na ovaj način izvještava o korupciji, to više liči na politička prepucavanja nego na sistemsko medijsko zalaganje za borbu protiv ove pošasti.
Read More
IZDVAJAMO
Iz svega što je do sada analizirano, stječe se dojam da su privatni priređivači bolje organizirani od onih koji bi trebali donositi zakone i nadzirati njihovo provođenje. To im u borbi koja se vodi oko Izmjena zakona o igrama na sreću daje veliku taktičku prednost u odnosu na federalne (i, sukladno tome, kantonalne) organe koji, počesto, niti ne znaju šta je njihov posao niti imaju pouzdane podatke. Zbog neadekvatnih zakonskih rješenja, ali i neažurnosti, privatnim priređivačima igara na sreću neće se oporezovati vrtoglavo visoke sume novca. A siromašnim i obespravljenim građanima će se za neplaćene režijske troškove slati sudski izvršitelji na vrata.
Read More
IZDVAJAMO
Predstavnici kladionica već su ranije u medijima nesklonim donošenju Izmjena zakona izričito tvrdili da se novac Lutrije BiH odliva u Novomaticove, a ne državne džepove. A donošenjem Izmjena Zakona o igrama na sreću, tvrde, dobit države bi se umanjila jer bi se privatni priređivači ugasili, a novac Lutrije BiH bi išao Novomaticu. Novomatic je austrijska firma koja dobavlja automate za igre na sreću Lutriji BiH. Za tu firmu se u regionu vezalo mnogo kontroverzi. Jedna od najozbiljnijih je ona po kojoj je u Albaniji Zakon o igrama na sreću izmijenjen upravo kako bi Novomatic preko državne lutrije imao monopol nad organiziranjem ovih igara. Tvrdnje su to koje su, pak, ostale na nivou spekulacija.
Read More
IZDVAJAMO
U 2015. godini su kladionice po osnovu uplata igrača ostvarile promet od 597.950.036,14 KM, a po osnovu uplate obaveznih javnih prihoda i sličnih propisa, u budžet su uplatile tek 19.203.229 KM. Uz to, po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i klađenje, na račune javnih prihoda budžeta FBiH uplaćeno je svega 10.354.483,70 KM, od čega je 8.895.430,10 KM ili 85,9 posto u periodu od prvog augusta 2015. godine, tj. od početka primjene novog zakona. Poznato je da, prema podacima iz Porezne uprave, 13 kladionica u FBiH imaju ukupno 2.442 registrirane poslovnice, odnosno uplatna mjesta. Najviše je uplatnih mjesta u Kantonu Sarajevo – 430. Potom slijede Tuzlanski kanton sa 404 uplatna mjesta, a zatim SBK (375 uplatnih mjesta), HNK (359), ZDK (358), USK (231), ZHK (110), LK (88), PK (54) i BPK (33).
Read More
Deseci studenata uhapšeni su na Yaleu, dok je Univerzitet Columbia otkazao nastavu
KARTE(L) U JEDNOM PRAVCU: Njihov Darko i naš Dino 08.04.2024 STRANKA I PRAVO: Prošetaj mi malo ovaj indeks 26.03.2024 
I tebe smo siti, Harise! 11.04.2024 
BOSNA I HERCEGOVINA: Od 2010. godine broj studenata… 28.03.2024 Sve je kompromis, samo je borba za vlast beskompromisna! 23.04.2024