Autor: Aleksandar Brezar

KAKO IZVJEŠTAVATI O KORUPCIJI U ZDRAVSTVU

IZDVAJAMO

Korupcija u zdravstvu je izrazito zahtjevna tema za bilo kojeg novinara ili novinarku u BiH, prije svega, zbog same svoje problematike. U pitanju je potpuna antiteza ljekarskoj brizi, čija je primarna svrha fokusirati se na pojedinca ‒ samog pacijenta ili pacijenticu. Ta svrha postaje nemoguća kada nadležni, vođeni pohlepom, kroz razne vrste malverzacija odvraćaju ključne resurse od pacijenata, kojima su prijeko potrebni.

Read More

NOVINARSKE SLOBODE U SVIJETU (4): DEMOKRATSKI UŽASI PUTINOVE RUSIJE

IZDVAJAMO

Po Indeksu slobode štampe Reportera bez granica (RSF) za 2016., stanje u Rusiji je ocijenjeno kao “teško”, te je Rusija rangirana kao 148. zemlja od 180 ocijenjenih zemalja. RSF ovakvu ocjenu obrazlaže drakonskim zakonima i blokiranjem rada web stranica koje traje od Putinovog povratka u Kremlj 2012. godine. Vodeći nezavisni mediji su ili stavljeni pod kontrolu vlasti ili postepeno uništeni. TV stanice kontinuirano bombarduju građane isključivo propagandom, dok je klima postala vrlo opasna za one koji dovode u pitanje bilo patriotski, bilo neokonzervativni diskurs, te je izuzetno teško baviti se bilo kakvim vidom kvalitetnog novinarstva.

Read More

KRATKA POVIJEST YU STRIPA: MIKA MIŠ, ANDRIJA MAUROVIĆ, BRANKO ĆOPIĆ, MIRKO I SLAVKO…

IZDVAJAMO

Drugi značajan fenomen ovog vremena jeste list Nikad robom, kojeg pokreću “Dečje novine” iz Gornjeg Milanovca, u kojem će se profilirati brojni bitni domaći autori, poput Ivice Bednjanca, Desimira Žižovića Buina i Nikole Mitrovića Kokana. Najbitniji partizanski strip koji se objavljivao u Nikad robom sigurno je Mirko i Slavko. “Mirko, pazi metak!”, kao opšte mjesto, potiče upravo sa stranica Nikad robom. Iako je patio od ponekad klimavog scenarija koji se zasnivao na tamanjenju ogromnog broja priglupih i nesposobnih Nijemaca od strane dvojice glavnih likova, Mirko i Slavko su tih šezdesetih bili najčitaniji stripovski likovi. Interesantno je da je, suprotno od prethodno navedenih primjera partizanskih stripova, koji su adaptirani na osnovu filmskih predložaka, Mirko i Slavko je pretočen u film iz svoje originalne stripovske forme. Istoimeni film iz 1973. godine, u režiji Torija Jankovića, ostat će jedini regionalni film nastao po stripu. Partizanski stripovi će, postepenim raspadom Jugoslavije, nakon Titove smrti, polako početi da gube na popularnosti. Još jedna filmska adaptacija, ovog puta Balkan Express u izvedbi Gordana Mihića, Branislava Kerca i Branka Plavšića (još jednog od crtača Mirka i Slavka), bit će zabilježena kao zadnji primjer ovog podžanra.

Read More

NOVINARSKE SLOBODE U SVIJETU (3): OTMICE, KORUPCIJA I POLICIJSKI TEROR JUŽNE AMERIKE

IZDVAJAMO

Naime, Brazil je u aprilu ove godine prolazio kroz ključnu političku krizu, u kojoj je dotadašnja predsjednica, Dilma Rousseff, smijenjena većinskim glasom u Senatu, te je na mjesto predsjednika u tehničkom mandatu na njeno mjesto postavljen dotadašnji potpredsjednik, Michel Temer. Temer, član BDMB-a, ili Brazilske stranke demokratskog pokreta, političar je desnog centra poznat po svojim korporativnim vezama, što će se pokazati ključnim pri njegovom proglašenju za predsjednika. U narednim mjesecima, jedna od najvećih misterija, kako je pisao Glenn Greenwald iz The Intercepta 18. jula 2016., bio je potpuni nedostatak bilo kakvih statistika ili anketa po kojima bi se mogla mjeriti podrška koju novi predsjednik ima u javnosti.

Read More

NOVINARSKE SLOBODE U SVIJETU (2): ERDOGANOVA TURSKA, DŽEHENEM ZA NOVINARE

IZDVAJAMO

Erdogan se protivnika svog režima ne rješava samo političkim putem. Jedina tri dnevna lista koja još uvijek kritički pišu o Erdoganu – Evrenel, BirGun i Cumhuriyet – našla su se, pored političkih, i pod teškim finansijskim pritiscima, i pitanje je dana kada će se zatvoriti i nestati, te se konstantno suočavaju s odlaskom radnog kadra kojeg više nisu u stanju priuštiti. U ovom slučaju, na djelu je čista kapitalistička logika tržišta, u kojem kompanije koje bi inače zakupile reklamni prostor u ovim medijima nisu voljne rizikovati svoj odnos sa vlastima, pa tako izbjegavaju da se reklamiraju u medijima koji su na državnoj meti.

Read More

SLUČAJ ŠTEFICE GALIĆ: KAD POLICIJA NAPADNE GRAĐANE

IZDVAJAMO

…jedini način da se sukobimo sa onim što se dešava u BiH jeste da ostale natjeramo da se suoče s realnošću u kojoj živimo – nepravdom, nacionalističkim otrovom i svim društvenim metastazama koje ovu zemlju polako ali sigurno vuku ka dnu. Štefica Galić to uporno radi, svakog dana. Šta ćemo ukoliko sve Galićke (i Vaskoviće, i mnoge druge) protjeraju, bilo izvan zemlje, bilo pod zemlju? Hoćemo li se onda pitati šta smo mogli i trebali uraditi?

Read More

DONALD TRUMP: POBJEDA, STRAHOVI, PITANJA I ODGOVORI

IZDVAJAMO

Kada se iznenađujemo ili smijemo “onim Amerikancima” i tome što su sad uradili, apstrahujemo Trumpov populizam do nivoa na kojem nećemo biti u stanju prepoznati istu političku i društvenu dinamiku kada se pojavi u našem dvorištu, ali i negiramo da su slične političke vođe devedesetih našu zemlju odvele u ambis. Još nepotrebnije, isprazno i donekle dvolično je s visine gledati na Ameriku i američke građane koji su se našli u teškim sumnjama u pogledu budućnosti, a ne obraćati pažnju na marginalizovane zajednice u vlastitom okruženju koje su godinama, ako ne i decenijama, ugrožavane sličnom politikom.

Read More

TRAGEDIJA AMERIČKIH PREDSJEDNIČKIH IZBORA

IZDVAJAMO

Kako drugačije objasniti da je Clinton u poziciji da predstavlja neku načelno liberalniju, a kamoli bolju opciju? Ona Hillary Clinton koja je više puta otvoreno lagala o svojoj političkoj istoriji (uključujući i slijetanje u Tuzlu pod snajperskom paljbom – 1996.!), koja je na funkciji državne sekretarke destabilizirala Libiju, pa potom i Siriju, čije su veze sa Wall Streetom i ostatkom ekonomskog establišmenta problematične do te mjere da je upitno da li je ona zaista tu da predstavlja narod ili samo interese 1% istog, i koja jednog od najvećih dokazanih političkih zločinaca, Henryja Kissingera, smatra svojim mentorom i uzorom uopšte.

Read More

KAMPANJA I METODE: HOĆE DA UPRAVLJAJU OPĆINOM, A NE ZNAJU NI FACEBOOKOM

IZDVAJAMO

Iz svega navedenog moguće je zaključiti da naši kandidati još uvijek nerado koriste društvene mreže da dođu do građana i građanki i eventualno pridobiju njihove glasove, ali i da, kada odaberu da ih koriste, nailaze na niz prepreka u kulturi online-komuniciranja koje tek trebaju prevazići. Međutim, postavlja se i jedno vrlo bitno pitanje: Šta ćemo kada naši političari i političarke zaista nauče kako komunicirati preko društvenih mreža, a u svoju korist, i kako ćemo onda biti u stanju prepoznati šta je istina, a šta manipulacija? Možda bismo, ipak, trebali biti zahvalni zbog činjenice da čak i kada mogu, još uvijek ne znaju.

Read More