BHT1 I FTV: Gdje je nestala druga strana?

Foto: Fena

BHT1 se napadno potrudio da prenese sve stavove Dragana Čovića i HNS-a, propustivši pritom da nam predstavi i mišljenje druge strane. Bila je to jednostranost koja ne priliči centralnom javnom servisu

 

BHT1: Pristrasno izvještavanje o bitnim političkim neslaganjima

23. – 29. oktobar 2018.

A ŠTA NEDOSTAJE? BHT1 je posvetio nemalu pažnju ubistvu dvojice policajaca koje je potreslo ne samo Sarajevo već i cijelu zemlju. I dobro je da su se odlučili na to. Urednici Svjetlana Topalić i Edis Deljković upriličili su i studijski razgovor sa sigurnosnim stručnjakom, a čule su se ocjene da se mogući uzrok treba tražiti u slabim policijskim strukturama. Novi koncept Dnevnika 2 u kojem se vijestima pristupa tematski daje nam utisak da javna televizija posvećuje značajnu pažnju događajima dana, ali urednici i novinari se previše oslanjaju na mišljenja konsultovanih sagovornika. Sve ocjene stručnjaka su mogle zauzeti znatno manje prostora, i stati u nekoliko redova, a ostatak vremena se mogao ustupiti žurnalističkoj obradi. Posljednji događaj se mogao povezati s nizom drugih nemilih scena iz mnogih gradova što nas upućuje na zaključak da je sigurnost građana ugrožena. Kako ne spomenuti da u Banjaluci traju višemjesečni prosvjedi zbog nerazriješenog ubistva i sumnje na korupciju u najvišim policijskom redovima? To ne moraju spomenuti stručnjaci koji daju svoj sud, ali to bi se trebalo naći u pristojnoj pripremi novinara ili urednika.

JEDNOSTRANA OBRADA: Ivana Vidmar se javila iz Mostara da nam prenese detalje sa sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Prvo smo saznali šta sve poručuje Dragan Čović kao predsjednik HNS-a, a onda smo isto čuli i od člana Predsjedništva ovog tijela. Sve vrijeme su HNS-ovci isticali kako Željko Komšić nema legitimitet, uz iznošenje dosta teških optužbi na njegov račun. Kao što su one da je njegov izbor „gaženje dostojanstva hrvatskog naroda“ i da je to „kap koja je prelila čašu“. U svemu je nedostajala druga strana i njeno mišljenje. Urednici Blažica Krišto i Milan Đurović morali su osigurati da se čuje i glas lidera DF-a.

IZDVOJENO:

Vladimir Šušak je istražio zašto je i dalje neistražen pokušaj ubistva novinara Vladimira Kovačevića. Bilo je zanimljivo pogledati kako izgleda rad na tom slučaju nakon izbora i nakon što je policija uoči izbora vrlo efikasno uhapsila jednog od počinioca.

OCJENA: 4

 

FTV: Bolji za pošteniji pristup političkim sukobima

23. – 29. oktobar 2018.

EFEKTNIJI OD BHT1: Federalna je u petak i subotu otpočela centralna izdanja ubistvom policajaca, ali je s mnogo manje vremena od BHT1 uspjela napraviti i tematski pristup i efektniju pripremu (urednici Jadranka Milošević i Darjan Babić). Naslovi i jezik koji se koristio bili su razumljiviji i prilagođeniji široj javnosti, kao i sveukupna obrada. FTV je u subotu u prvi plan stavio da je potjera za ubicama i dalje u toku, a dan ranije da je njihovo ubistvo atak na državu. U silnoj priči, ta dva najbitnija segmenta su se izgubila na BHT1.

DATE SU OBJE STRANE: Amra Zaklan nam u četvrtak donosi priču o razmjeni optužbi između Islamske zajednice (IZ) i Dragana Čovića. Razlog i ovog političkog sukoba su izbor Željka Komšića i tvrdnje prvog čovjeka HDZ-a da su za njega agitovali imami u džamijama. Urednica Zaklan nije si dopustila jednostrani pristup, već je prilog započela dijelovima iz Čovićevog intervjua na koje je zatim nadovezala reakciju IZ-a.

IZDVOJENO:

U utorak (urednica Amra Zaklan) gledali smo prilog o krajnje osjetljivoj stvari: zlostavljanje djece u predškolskom uzrastu. U javnost je dospio video snimak na kojem se vidi kako odgajateljica jednog sarajevskog obdaništa maltretira dijete. Snimak je star dvije godine, a otac dječaka odlučio je progovoriti sada, jer je stvar, uprkos pokušajima, završila bez sudskog epiloga. Iznimno je bitno da javni mediji progovaraju o osjetljivim pitanjima, i razumljivo je da se nezadovoljni građani okreću ka tzv. sedmoj sili kada iscrpe sve mogućnosti. Ali prilog je patio od nekoliko manjkavosti. U prenijetoj izjavi advokata spornog vrtića saznajemo kako je nesavjesna radnica momentalno dobila otkaz. No, ne objašnjava nam se da li to momentalno znači da je to bilo prije dvije godine, koliko je star snimak. Ili sada kada se u javnosti opet priča o tome. Drugo, priča se temelji uglavnom na svjedočanstvu oštećenog oca. Koliko god se činilo da je stvar očita i da je počiniteljka uhvaćena, tako reći, na djelu, na novinaru je da uvijek potraži i drugu stranu. Posebno ako nije sproveden sudski postupak, a upravo je to ovdje slučaj. Zašto se nije zatražilo očitovanje odgajateljice sa snimka? Dakle, koliko god se cijela stvar činila očevidnom, u pripremi priloga koji se bavi osjetljivom tematikom moraju se ispoštovati svi profesionalni principi. Počev od onog da se uvijek mora saslušati i prikazati druga strana. Do profesionalne obazrivosti koja je ovdje izostala.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Obje televizije su poslale svoje reportere u Unsko-sanski kanton, čime je migrantska kriza dobila pristojno pokriće. FTV-u polazi za rukom da u manje vremena postigne isti efekat kao i BHT1 s novim konceptom tematskog, produženog Dnevnika 2.  Pored toga, Federalna je očitala lekciju kolegama sa državne televizije u načinu pokrivanja vrućih političkih sukoba. Dok je na BHT1 Željko Komšić isprozivan od Dragana Čovića i istomišljenika bez da mu se dalo pravo glasa, FTV je gradeći priču o sukobu između Čovića i Islamske zajednice dala prostora svakoj od strana. Druga strana se uvijek mora čuti, a naročito onda kada je se negativno proziva. U slučaju BHT1 to ne važi ako je onaj koga se proziva lider DF-a. Ili zakleti neprijatelj predsjednika HDZ-a.

Federalna je pak ispustila drugu stranu u obradi priče koja se odnosi na zlostavljanje djece u vrtiću.