N1 I AL JAZEERA BALKANS: Sve naše (ne)pravde

Foto: AFP

Na N1 je izostala kritička reakcija povodom parainstitucionalne odluke nekih općina da Željka Komšića proglase personom non grata. S druge strane, Al Jazeera je u pojedinim izvještajima postavila standarde koje će biti teško dostići

 

N1: Mnogo informacija, još više prepričavanja

11. – 18. oktobar 2018.

OD DAVIDA DO OPOZICIJE: U Dnevniku u 19 emitiranom 12. oktobra (voditelji Emina Pazalja i Darko Savić) Snežana Mitrović je imala javljanje iz Banje Luke o sastanku advokata, članova istražnog tima porodice Dragičević, s tužilaštvom odnosno tužiocem Želimirom Lepirom. Novinarka je iznijela mnogo važnih činjenica i postavila ključna pitanja, ali i poentirala nepotrebne detalje poput onog da je stojeći pred Davidovim ocem tužilac Želimir Lepir grizao usne. S nepotrebnim detaljisanjem je dan kasnije te 14. oktobra (voditelji Ajla Šabanović i Vlado Marić) nastavio Slaviša Starčević. Iako je nužno pratiti skup “Pravda za Davida”, postavlja se pitanje opravdanosti uključivanja uživo svaku noć, čak i kada nema novih momenata u slučaju, te prepričavanja nepotrebnih detalja poput toga ko je kome šta rekao stojeći na skupu. Esmir Milavić (15. oktobar, voditelji Emina Pazalja i Amir Krivošija) je sa skupa na Kupresu – gdje je HDZ najavio iduće korake – donio uglavnom prepričavanje Čovićevih stavova umjesto da se oni problematiziraju. Ovaj je novinar u prilogu o mogućim smjenama ambasadora nakon konstituiranja Predsjedništva BiH (13. oktobar, voditelji Ajla Šabanović i Vlado Marić) skrenuo u proizvoljnost. Nije naveo niti jedan primjer za tvrdnje političara i analitičara da je diplomatska mreža u BiH familijarna mreža i da su naši ambasadori, odnosno diplomatsko osoblje, pravili skandale.

IZBORNE I TRŽIŠNE NEPRAVILNOSTI: Aleksandra Tolj je 12. oktobra imala prilog o optužbama za izborne nepravilnosti. Osim stavova stranaka i CIK-a, novinarka je s građanima Kiseljaka provjerila znaju li ispunjavati glasačke listiće, što je prilog učinilo zanimljivim te potcrtalo jedan od zanemarenih problema. I 14. oktobra ova je novinarka imala dobar prilog o životu ljudi u opštini Pale-Prača. No, u najavi priloga je bilo pitanje šta se promijenilo kod običnih građana nakon izbora, o čemu je rano govoriti. U izdanju od 13. oktobra emitiran je prilog Aleksandre Tolj o problemima grijanja u Zenici. Uz ovaj prilog išla je priča o transplantacijama organa, čime je N1 odmakla izdanja od političkih zbivanja. Posebna je pažnja posvećena i problemima novog porasta cijena nafte (16. oktobar, voditelji Ajla Šabanović i Vlado Marić). Boris Brezo je odlično kontekstualizirao priču, ali je voditeljica dva puta istakla pitanje da li se “cijena bliži psihološkoj granici od dvije i po marke po litri”. Šta je psihološka granica cijene, nije pojašnjeno. Uz to bilježimo i nedopustivu grešku u izražavanju – i u najavama tokom dana i u samom dnevniku voditeljica je ponovila da je “poskupjela cijena nafte”. Cijene se mogu povećati, ili porasti, nikako poskupjeti.

U ovom informativnom izdanju su bila i dva oprečno koncipirana priloga. Adisa Imamović je napravila prilog o mogućem konstituiranju vlasti, odnosno ucjenama Dragana Čovića, veoma obuhvatan i uz vrlo blagu kritičku distancu. S druge strane, Aleksandra Tolj se u prilogu o općinama u kojima je Željko Komšić proglašen personom non grata nije kritički osvrnula na ovu vrstu parainstitucionalnog djelovanja i narušavanja teritorijalnog integriteta države.

Ocjena: 9

AL JAZEERA BALKANS: Analitično i precizno o svemu

11. – 18. oktobar 2018.

NEŠTO SIROMAŠNIJE IZ BiH: Ove je sedmice Al Jazeera Balkans imala nešto manje tema vezanih za stanje u Bosni i Hercegovini. Uglavnom su bile svedene na tri stvari: proteste grupe “Pravda za Davida” odnosno opozicije u RS-u, problem mostarskog Aluminija, a nastavljena je i priča o izborima. U ovome se posebno istakla priča Emira Skenderagića (Vijesti u 20, 16. oktobar, voditeljica Anne Marie Ćurčić) koji je sa sugovornikom pregledao i analizirao snimke iznošenja glasačkog materijala u vrećama po parkovima te privatnim i taksi vozilima. Naglasak je stavljen na biračke odbore u Tuzli i Općini Centar Sarajevo. Građanima je odlično objašnjeno šta od uočenog mogu prijaviti. Jedina mana priloga je činjenica da, iako ima stav CIK-a, nema stavova općinskih komisija koje su izravno prozvane. Jednako temeljita je bila Ljiljana Smiljanić koja je izvještavala o protestima u Banjoj Luci 13. oktobra (voditelj Adnan Rondić) i koja je gledateljima donijela sve važne detalje.

SVIJET NA EKRANU: Tradicionalno, Al Jazeera Balkans je pratila događanja u svijetu. Protekle je sedmice fokus bio na nestanku saudijskog novinara u konzulatu u Turskoj te na izborima u Bavarskoj i samitu vezanom za Brexit. U potonje dvije teme Al Jazeera je postavila standarde koje će biti teško dostići. Naime, Nadina Maličbegović je tokom cijele sedmice pratila situaciju u Bavarskoj i imala jednostavna i informativna javljanja. Posebno se ističe ono od 14. oktobra kada joj je Adnan Rondić iz studija postavljao odlična pitanja o ukupnom kontekstu pa su gledatelji mogli shvatiti mnogo više negoli u drugim prilozima na ovdašnjim televizijama. Trend da voditelj u studiju i novinar na terenu budu odličan analitički tandem je nastavljen i 17. oktobra (Vijesti u 20, voditeljica Irena Kuldija) kada se Arduana Pribinja javila s mnoštvom zanimljivih i važnih detalja iz Bruxellesa, a voditeljica joj postavljala odlična pitanja. Dinamičan, informativan i činjenično potkrijepljen dijalog voditeljice i novinarke je gledateljima dao zanimljiv i jasan uvid u problematiku te refleksiju na ukupne odnose u Evropi. U ovoj sedmici je bilo odličan i prilog Nadine Maličbegović (12. oktobar, voditeljica Irena Kuldija) o novom zakonu o useljavanju u Njemačkoj, koji će razdvojiti izbjeglice i ekonomske migrante. U prilogu je novinarka iznijela i povijesnu perspektivu tretiranja ovih grupacija u Njemačkoj, što pokazuje njenu upućenost u tematiku te nije uobičajeno u domaćim medijima.

Ocjena: 10

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje televizije su se bavile problemima Aluminija. Dvanaestog oktobra na N1, Tina Jelin Dizdar je imala prilog koji je govorio o posljedicama najavljenog gašenja kombinata, no uz stav menadžmenta koji odgovornim smatra Vladu FBiH uz izjave o političkoj volji. Nije potcrtana odgovornost menadžmenta za loše stanje i dugove. Osim toga, novinarka je sve vrijeme upotrebljavala skraćenicu NOS, za koju gledatelji ne moraju znati šta predstavlja. Ni dan kasnije nije bilo govora o odgovornosti menadžmenta. Četrnaestog oktobra je bilo govora o tome da ni jedna ni druga strana nisu ispunile svoje obaveze te da Vlada Federacije BiH tvrdi da se Aluminiju hoće pomoći kroz povoljne kreditne aranžmane. Tek je u prilogu Đenane Puce od 15. oktobra bio stav jednog analitičara koji je bio kritički orijentiran prema menadžmentu.

Ni Al Jazeera Balkans nije imala kritički stav prema ponašanju menadžmenta Aluminija, iako su tokom cijele sedmice pratili probleme s ovom firmom. Najobuhvatniji prilog je bio onaj Ivana Pavkovića od 14. oktobra (voditelj Adnan Rondić), ali ni u njemu nije bilo priče o odgovornosti menadžmenta.

Obje televizije su, inače, posvetile više pažnje nestanku saudijskog novinara negoli silovanju i ubistvu bugarske novinarke.

Televizija N1 je posvetila mnogo više vremena onome što su nazvali aferom Kiretaža u Hrvatskoj. No, isto tako, umjesto da navode primjere iz susjedstva, domaći novinari su trebali iskoristiti ovu aferu kao polaznu tačku za istraživanje iste tematike u BiH.