DA LI JE KOMŠIĆ VEĆI PATRIOTA OD DŽAFEROVIĆA?

Foto: radiosarajevo.ba

Dok je Džaferović u sedmici nakon izbora ostao samo na riječima, Komšić je preuzeo inicijativu i počeo ispunjavati očekivanja glasača ljevice… ali i desnice

HAYAT TV: Upitnik –  8. oktobar 2018.

BEZ REZERVE: Novoizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je u emisiji Upitnik na Hayatu kako “neće imati rezerve” kada je u pitanju nepoštivanje Pravilnika o radu Predsjedništva. Pri tome je konkretno govorio o najavama Milorada Dodika da će kao srpski član Predsjedništva raditi “za Republiku Srpsku”, te da će u zgradu Predsjedništva isključivo pod uslovom da se u njoj istakne zastava ovoga entiteta. Stav Džaferovića, tj. jak otpor srpskoj nacionalističkoj retorici, bio je očekivan i u skladu je s predizbornom retorikom ovoga kandidata i njegove stranke SDA. Glasači koji su mu dali povjerenje stoga opravdano očekuju da tokom njegovog mandata obećanja neće prerasti u letargično obnašanje funkcije kao što je to bio slučaj u prošlosti. Pitanje Pelješkog mosta i eventualne tužbe protiv Hrvatske je, sudeći po njegovim uvjerenjima, neozbiljno shvaćeno od strane prethodnog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića. Naravno, Džaferović ne optužuje rad svog prethodnika direktno, ali je jasno da, kada govori o promjenama u načinu ophođenja sa susjednim zemljama i unutarnjim destruktivnim tendencijama (koju SDA vidi u Dodikovoj retorici), zapravo aludira na to da prethodno nije mnogo urađeno na polju odbrane nacionalnog interesa Bošnjaka.

ODLAZAK MLADIH ZBOG NEZADOVOLJSTVA: Džaferović na pitanje o odlasku mladih i mogućem utjecanju na suzbijanje ovoga trenda odgovara istim riječima kojima je okitio uvodni dio intervjua. Naglasio je da je potrebno raditi na političkoj stabilnosti i unaprijediti ekonomiju kako bi mladi ljudi ostali. Jedan od glavnih faktora najavljenog egzodusa (i onoga koji već traje) Džaferović vidi u nezadovoljstvu mladih s političkim stanjem u državi, stavljajući akcenat na dugogodišnju nestabilnost koja vlada, te tako indirektno ponovo kritizira one koji su u prethodnim mandatima obnašali funkcije za koju je on na ovogodišnjim izborima dobio povjerenje naroda. U slučaju da je voditelj Tomislav Đurić postavio ijedno potpitanje, možda bismo kao gledaoci saznali direktno od Džaferovića koga iz prethodnog ansambla članova Predsjedništva najviše krivi za neuspjeh u postizanju najosnovnijih dogovora. Ovako nam ne preostaje ništa drugo nego da spekuliramo kako Džaferović (vjerovatno) političku inertnost Bakira Izetbegovića u prethodnom mandatu pravda nedostatkom podrške koju je dobivao od ostala dva člana Predsjedništva. To bi, naravno, bio validan argument, s obzirom na način na koji Predsjedništvo BiH funkcionira, ali ga nismo mogli čuti jer se u emisiji nije ulazilo u detaljniju analizu odgovora novoizabranih „šefova države“.

KOMŠIĆ NE GUBI VRIJEME: Koji god razlog postojao (opravdan ili ne) za Izetbegovićevu pasivnost u Predsjedništvu prethodnih godina, Džaferović opstrukciju od strane svojih kolega neće moći koristiti kao opravdanje za eventualno neispunjavanje obećanja koje je kao kandidat desnice dao svojim glasačima. Pokazatelj za to stigao nam je u istoj emisiji u kojoj je Džaferović ostao na riječima, dok je drugi gost, Željko Komšić, umjesto floskula, navodio konkretne mjere koje će poduzeti u prvim danima. Tako je, najavivši zatvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru, isto pokrenuo odmah sutradan. Istog dana poslao je jasnu poruku i predsjedniku hrvatske vlade, Andreju Plenkoviću, da on „nema ništa s izborima u Bosni i Hercegovini“, te da, ukoliko Hrvatska bude gradnjom Pelješkog mosta narušavala integritet BiH, „neće preostati ništa drugo osim tužbe Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu“. Ovakva Komšićeva proaktivnost po pitanju očuvanja integriteta granica BiH i odbrane od unutarnjih nacionalističkih tendencija (konkretno hrvatskih u obliku decentralizacije koju je uredom u Mostaru forsirao Dragan Čović), s oduševljenjem je prihvaćena od strane bošnjačke populacije koja je glasala za Džaferovića. Kako ti isti glasači koji žele jaku desnicu gledaju na pasivnost svoga kandidata iz SDA, dok „ljevičar“ iz DF-a ispunjava njegova obećanja, saznat ćemo vjerovatno u sedmicama koje slijede.

N1: Dan uživo – 10. oktobar 2018.

PRILIKA ZA POPRAVNI: Za razliku od svoga kolege s televizije Hayat, Zvonko Komšić, koji je u emisiji Dan uživo na N1 ugostio Šefika Džaferovića, nije se ustručavao u tumačenju odgovora koje je dobivao. Tako je Džaferović nakon već ustaljene rečenice o „stabilnosti, prosperitetu i ekonomiji“, prešao na Dodikove izjave o zastavi RS-a u zgradi Predsjedništva. Džaferović je odlučno rekao da se zastava neće istaknuti prilikom zvaničnih posjeta ovoj instituciji. S obzirom na to da se ova tema nametnula kao ključan problem rješavanja pitanja „stabilnosti, prosperiteta i ekonomije“, glasači vjerovatno očekuju da se prilikom zvaničnih posjeta drugih državnika i diplomata zastava RS-a ni pod kojim slučajem neće istaknuti. U slučaju da se to, ipak, dogodi, vrijedilo bi pitati Džaferovića zašto je u prvim danima nakon proglašenja pobjede na izborima toliko insistirao na stavu o zastavi ako nije namjeravao da bude istrajan po tom pitanju. O tom – potom. Objektivno gledano, u BiH postoji prečih pitanja od ovoga. Toga je Komšić (voditelj emisije) izgleda bio svjestan prilikom razgovora, pa je stvar s ispraznih, desničarskih simboličnih gesti (postavljanje zastave i zabrana iste) prešao na konkretno pitanje o popravljanju stanja u državi. Džaferović je dao uobičajen odgovor sličan onome na Hayatu: „da treba osigurati stabilnost“; „da treba popraviti ekonomiju“; i „da treba unaprijediti suradnju u Predsjedništvu“. Voditelj je, međutim, razgradio ove izjave tako što je istaknuo kako je, s obzirom na to da je SDA bila na vlasti u prethodnim mandatima, sada dobila priliku za „popravni“. Džaferović, vidno izrevoltiran ovim komentarom, odgovorio je sa: „Oni koji su opstruirali naš rad u Predsjedništvu dobili su priliku za popravni“, što, ukoliko uzmemo u obzir da ni SDS ni HDZ nemaju svog člana Predsjedništva, apsolutno nije tačno. Nisu dobili priliku za popravni, samo je SDA dobila tu priliku. U prethodnom mandatu, ta stranka je ispunila tek tri posto predizbornih obećanja, naveo je Komšić Džaferoviću, ali ovaj uopće nije htio dalje da komentira i odbijao je obrazložiti taj podatak.

N1: Pressing – 10. oktobar 2018.

LEGITIMNOST I PRAGMATIKA: Dok je Šefik Džaferović bio primoran da odgovara na pitanja o zastavama, Željko Komšić je u emisiji Pressing morao obrazlagati svoju legitimnost kao hrvatski član Predsjedništva. Pitanje legitimnosti pratilo ga je tokom izborne kampanje, a pokretači istoga dolazili su, uglavnom, iz HDZ-a i od Dragana Čovića, koji nije ostvario očekivani rezultat. Čović je još u izbornoj noći prokomentirao Komšićevu „nelegitimnost“, te pokušao ponovo pokrenuti to pitanje s namjerom opravdavanja svog političkog poraza. Komšić na provokacije ove vrste, kako kaže, „ne pada“ i namjerava nastaviti raditi za državu Bosnu i Hercegovinu po sistemu „pragmatike“. Uprkos tome, pola emisije je morao provesti u tumačenju Ustava BiH i legitimnosti izbora građana Federacije BiH.

PRAVA INDIVIDUE: Upravo termin „građani“ i „građansko“ okosnica je onoga što Komšić misli pod pragmatizmom u uređenju države. Njegovu ideju građanske BiH desnica tumači kao napad na identitet pojedinca, dok Komšić u emisiji pokušava pojasniti da „građansko“ treba da zaštiti individuu, u kojoj je sadržano ono što je nacionalni, vjerski i svaki drugi odraz identiteta svake osobe. Voditelj Amir Zukić svojim načinom intervjuiranja zagrebao je poduboko u ovu tematiku, tako da je razgovor o tumačenju tih instanci postao možda isuviše ezoteričan, ali je istovremeno bio osvježenje onim gledaocima koji su prezasićeni banalnim frazama i floskulama koje imaju priliku slušati u sličnim emisijama.

PRESJEK

U protekloj sedmici imali smo priliku na dvije različite televizije pratiti nastup novoizabranih članova Predsjedništva iz Federacije BiH. Hayat TV je emisiju Upitnik koncipirao kao 40-minutnu čestitku Komšiću i Džaferoviću, dok je N1 pojedinačnim ugošćavanjem ova dva člana Predsjedništva i intrigantnim razgovorima pokazao novinarsku profesionalnost. Željko Komšić je tako morao odgovarati na pitanje legitimiteta, ali je uspješno preokrenuo razgovor na bitnije teme po pitanju BiH. Šefik Džaferović je također morao odgovarati na trivijalije, a kada nije morao pričati o njima, diskurs mu se sastojao od ustaljenih predizbornih floskula.