BHT1 IZBORNA DEBATA: Lijanović i Falatar uljudno razgovarali

U emisiji nije bilo sučeljavanja stavova, propitivanja izjava političkih oponenata i rasprava. Međutim, moglo se čuti i ponešto novo

 

Bez Čovića, Komšića i Zelenike: I u trećoj izbornoj debati BHT-a posvećenoj predstavljanju kandidata za Predsjedništvo BiH ponovila se situacija iz prethodne dvije. U debati emitovanoj 3. oktobra u kojoj su svoje stavove trebali suočiti hrvatski kandidati za najviše tijelo izvršne vlasti nisu učestvovali ni aktuelni član Predsjedništva Dragan Čović (HDZ), ni Željko Komšić (DF), kao ni Diana Zelenika (HDZ 1990). Time su vodeći kandidati iz reda sva tri konstitutivna naroda, bez obzira na ideološke i druge razlike, pokazali da im je zajednička osobina nespremnost za slušanje oponenata i otvorenu raspravu o njihovim programima. Tako bahato ponašanje prema javnoj televiziji na državnom nivou tokom predizborne kampanje u kojoj se političari, generalno govoreći, nastoje predstaviti u najboljem svjetlu ukazuje na to da je njihov odnos prema građanima, oponentima i novinarima u drugim situacijama još neodgovorniji.

KRITIKA PROTUKANDIDATA: Boriša Falatar u debati se predstavio kao kandidat Naše stranke koji se „ostvario u sedam zemalja na tri kontinenta“ zahvaljujući 15-godišnjem iskustvu u međunarodnoj diplomatiji. Jerko Ivanković Lijanović, kandidat Narodne stranke Radom za boljitak, u uvodu je upozorio na „veliku izbornu krađu koju sprema HDZ“.

Zajednički stav debatanata je da je BiH već decenijama u podaničkom položaju u odnosima sa susjedima. Izlaz iz takve situacije Falatar vidi u uvođenju regionalnih ekonomskih zona i zajedničkom pristupanju EU. Ivanković Lijanović obećava da bi dobijanjem mandata u Predsjedništvu zaustavio sklapanje štetnih trgovinskih ugovora po BiH kojima je ona u posljednjih 20-ak godina oštećena za desetine milijardi KM.

U pogledu evropskih integracija, Falatar vjeruje da je etnička raznolikost prednost BiH zbog dobrih odnosa s Vatikanom, Ankarom i Moskvom. Ivanković Lijanović je kritikovao aktuelnu vlast zbog dugotrajnog odgovaranja na upitnik EU. Oba debatanta su nekoliko puta tokom emisije kritikovala Čovića i Komšića, koji se „ne smiju kukavički izvući od odgovornosti“. Kritike su bile očekivane i na mjestu, s obzirom na to da su prozvani nedolaskom u emisiju izbjegli sučeljavanje s protukandidatima, kao i odgovaranje na novinarska pitanja. Falatar je kazao kako su Komšićevi i njegovi ciljevi deklarativno isti, ali se Komšić koristi „istim metodama kao i nacionalisti – ratnom i retorikom straha“. Takav njegov pristup je, smatra Falatar, kontraproduktivan jer plaši potencijalne investitore. Ivanković Lijanović smatra da iz političkog života BiH treba ukloniti i Dodika i Čovića, upozoravajući da je „strašno ono što govore javno, a još strašnije ono što se dogovara u kafanama“.

PREDIZBORNI BALON TEŽAK 337 MILIONA KM: Odgovarajući na pitanje o ulozi Oružanih snaga BiH, Falatar je kazao kako mala država kakva je BiH ima tri mogućnosti kako bi se osigurala. Prva je naoružati se, druga sklopiti prijateljske veze s vojnim savezima i treća postati član takvog saveza. Treću opciju smatra najboljom. I Ivanković Lijanović je istog mišljenja – da „kao član NATO-a možemo postići sigurnost kakvu ne možemo imati sami“.

Kritikujući postojeći izborni zakon da omogućava i kandidatu s osvojenih 100 hiljada glasova da postane član Predsjedništva, Ivanković Lijanović se zalaže za njegove izmjene. One bi povećanjem udjela osvojenih glasova trebale obezbijediti veći legitimitet izabranih članova Predsjedništva. U svrhu povećanja procenta građana koji glasaju na izborima predložio je vrlo neobičnu mjeru: uvođenje finansijske naknade od 100 KM građanima koji glasaju na izborima. Kad uzmemo u obzir podatak CIK-a da je u BiH registrovano oko 3,37 miliona građana s pravom glasa te ovaj broj pomnožimo sa 100 – dobijamo cifru od 337 miliona! To je iznos budžetskog novca koji bi trebalo obezbijediti za realizaciju ovog nerealnog, populističkog predizbornog obećanja. Iako se veća izlaznost birača može postići i uvođenjem zakonske obaveze glasanja na izborima kakva postoji u nekim državama, Ivanković Lijanović nije spomenuo takvu mogućnost. Autorici ovog teksta poznato je da su, npr., u Belgiji, Luksemburgu i Australiji predviđene sankcije, uglavnom novčane, za neizvršavanje ove zakonske obaveze, ali joj nije poznato da ijedna država u svijetu isplaćuje naknade svojim građanima po ovom osnovu. Ipak, drugi debatant nije replicirao na ovako nerealno obećanje niti je voditelj zatražio obrazloženje.

Govoreći o raspoređivanju budžetskog novca, Falatar je kazao da se zalaže za razvojni budžet, efikasniju administraciju, podsticanje realnog sektora i diferenciranu stopu PDV-a. Ivanković Lijanović bi uveo tri stope PDV-a. Najnižu za osnovne životne namirnice, srednju za robu široke potrošnje i visoku za luksuzne proizvode i usluge.

FOKUS NA BUDUĆNOSTI I EKONOMIJI: Falatarev javni nastup ostavio je utisak bolje pripremljenog diskutanta zbog konkretnijih odgovora, fokusiranosti na teme pitanja i sažimanja ključnih poruka na nekoliko argumenata. S druge strane, Ivanković Lijanović se nekoliko puta tokom emisije odgovorima udaljio od teme na koju su se odnosila pitanja. Falatar je nastojao poslati poruku o sebi kao potpuno novoj snazi u političkom životu BiH, koji zna kako promijeniti stanje u ovoj zemlji nabolje, koji ima kontakte u inostranstvu preko kojih može lobirati za ostvarivanje državnih interesa i koji je fokusiran na budućnost. Ivanković Lijanović je u prvi plan istakao ekonomske benefite za građane ako bude član Predsjedništva. U tom slučaju, obećao je prosječnu satnicu od pet eura, povećanje otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda, gradnju infrastrukture, funkcionalan energetski sektor, ukidanje plaćanja doprinosa u proizvodnji i kvalitetno obrazovanje. Građanima je preporučio detaljnije upoznavanje s ovim mjerama u „Programu za 10“ NSRzB-a.

Nedolazak ostala tri hrvatska kandidata odrazio se na dinamiku debate. Nije bilo sučeljavanja stavova, propitivanja izjava političkih oponenata, argumentiranja i kontraargumentiranja. Međutim, bilo bi nekorektno zaključiti da se u emisiji nije čulo ništa novo. Kandidati dviju političkih stranaka koji su, inače, manje prisutni u elektronskim medijima predstavili su svoje stavove o pitanjima u nadležnosti najvišeg tijela izvršne vlasti u BiH.