IZBORNA DEBATA NA BHT1: Puna usta Bosne, ali im je draži entitetski od državnog emitera

Ni jedan od trojice vodećih kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva nije se pojavio u emisiji BHT1

BEZ RADONČIĆA, DŽAFEROVIĆA I BEĆIROVIĆA: Od šest kandidata za članove Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda pozvanih u debatnu emisiju Televizije Bosne i Hercegovine (BHT) emitovanu 1. oktobra, čak trojica se nisu odazvala pozivu. Fahrudin Radončić, kandidat SBB-a, Šefik Džaferović, kandidat SDA, i Denis Bećirović, kandidat SDP-a, ovim su pokazali veliku neodgovornost prema građanima čije glasove traže, kao i prema medijima koji im nude besplatan prostor za predstavljanje političkih programa. Indikativno je da su se sva tri kandidata pojavila u terminu snimanja debatne emisije Federalne televizije koja je emitovana u isto vrijeme kada i debata BHT-a. Tako su gledaocima BHT-a uskraćeni odgovori o njihovim političkim programima, a dati su gledaocima FTV-a. S obzirom na to da je riječ o unaprijed snimljenim emisijama, to znači da razlog nepojavljivanja nije bila fizička nemogućnost pojavljivanja u dvije emisije. Odgovornost spomenutih kandidata je još veća s obzirom na to da je BHT javni medijski servis čija je obaveza informisanje građana i o onim političkim procesima kojima zbog njihove nepopularnosti privatni mediji u pravilu daju manje prostora.

S druge strane, odluka BHT-a i FTV-a kao dva emitera u okviru istog javnog servisa da u istom terminu emituju zasebne debate u koje su pozvale iste goste ne čini se racionalnom ni sa finansijskog niti sa programskog stajališta. Posljedično, gledaoci koji su željeli slušati o programima kandidata za Predsjedništvo BiH iz bošnjačkog naroda trebali su izabrati hoće li slušati Senada Šepića, kandidata Nezavisnog bloka, Mirsada Hadžikadića, nezavisnog kandidata, i Amera Jerlagića, kandidata Stranke za BiH, koji su debatovali na BHT-u, ili pak Radončića, Džaferovića i Bećirovića na FTV-u.

NOVO VRIJEME: Prilikom predstavljanja na BHT-u, Šepić se fokusirao na distanciranje od stranke kojoj je pripadao govoreći o novim idejama i jakim kapacitetima Nezavisnog bloka. Hadžikadić je, potcrtavajući kako „nema oraha u džepu“ niti je učestvovao u stvaranju višegodišnjeg „mraka“ u BiH,  kazao da njegov program karakterišu: usmjerenost ka budućnosti, građanska odgovornost, jačanje ekonomije i uključenost mladih u sve društvene tokove. Jerlagić se predstavio kao „običan čovjek iz naroda“. Spominjući da je „znao braniti BiH u ratu, pa će znati i u miru“, pozvao se na slabu analogiju između vještina potrebnih u ratnim i mirnodopskim okolnostima.

Odgovarajući na pitanje voditelja Benjamina Butkovića o tome kako riješiti pitanje granica i poboljšati saradnju sa susjednim i drugim državama, sva tri kandidata su govorila o zloupotrebi prirodnih resursa BiH od strane Srbije i Hrvatske, te potrebi rješavanja pitanja imovine BiH u tim državama. Dok je Jerlagić spomenuo mogućnost arbitražnog rješavanja tog pitanja, a Hadžikadić njegovo rješavanje međunarodnim ugovorom, Šepić je kazao kako se jačanjem institucija, borbom protiv korupcije, manjim oslanjanjem na Tursku, a većim na EU, može postići i podrška srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva za rješavanje spornih pitanja.

DIPLOMATE „KVISLINZI“: Kad je riječ o predstavljanju BiH u inostranstvu, Hadžikadić je rekao da mu je ključni kriterij interes BiH, te da bi birao sposobne, a ne podobne ljude. Šepić vjeruje da zahvaljujući svom političkom iskustvu konsenzusom može postići jedinstven nastup predstavnika BiH u inostranstvu. Jerlagić je eksplicirao da su u bh. diplomatiji ljudi bez znanja i vještina, ali i „kvislinzi koji brane interese drugih zemalja“. Rješenje vidi u uspostavljanju Merit sistema po uzoru na EU, te u jačanju ekonomske saradnje s Indonezijom, Malezijom i zemljama Golfskog zaliva za koje smatra da predstavljaju veliki, a neiskorišten potencijal.

Rješenje za rasipanje budžetskog novca Jerlagić vidi u racionalizaciji javne potrošnje, a Hadžikadić u razvojnim kreditima. Šepić je naveo kako BiH godišnje izgubi između 2 i 2,5 milijarde KM samo na javnim nabavkama. Obrazložio je i to koliko BiH gubi neadekvatnim oporezivanjem kladioničara. Naveo je i podatak da nekontrolisanjem svog neba BiH godišnje gubi 400 miliona KM.

O mnogim temama kandidati imaju iste stavove: granice BiH ne treba zatvarati zbog migrantske krize, Evropsku klauzulu treba uspostaviti, članstvo u EU i NATO-u nemaju alternativu. Ipak, po pitanju pravnog preuređenja države, kandidati se razmimoilaze. Za razliku od Jerlagića i Hadžikadića koji smatraju da BiH treba pravno preustrojiti, kao i da, prema Hadžikadiću, treba ukinuti kantone jer troše previše novca iako njihove nadležnosti mogu obavljati općine, Šepić smatra da BiH još nije spremna za ustavno-pravno preuređenje.

PRIMJEREN STIL ISPITIVANJA I DEBATOVANJA: Pitanja voditelja bila su korektna i u skladu s nadležnostima koje imaju članovi Predsjedništva BiH. Iako su neka od njih široko postavljena, ona su primjerena jer je format emisije takav da na prvo mjesto ističe predstavljanje programa izbornih kandidata. Nekoliko puta tokom debate voditelj je potpitanjima podstakao kandidate da pojasne svoje stavove (npr: „Ako sam dobro razumio, ne prezate ni od arbitraže?“), ukazao na jaz između predizbornih obećanja i postizborne realnosti (npr: „Prije svakih izbora se govori o davanju prednosti sposobnima, a ne podobnima, ali poslije izbora od toga ne bude ništa“) ili tražio konkretnije odgovore („Kako biste reagovali na prigovor ulasku BiH u EU?“). Stil ispitivanja bio je neutralan, kakav se i očekuje od voditelja predizbornih debata.

Odnos između debatanata bio je vrlo korektan, a kultura dijaloga na odgovarajućem nivou. Daleko od negativnog etiketiranja protukandidata, neargumentovanog optuživanja, vrijeđenja i  beskrajnog repliciranja kakvom smo svjedočili u nekim predizbornim debatama. Izvjesno je da je ovakvom tonu i stilu debate doprinijela i činjenica da u njoj nisu učestvovali kandidati stranaka koje participiraju u vlasti. Pretpostaviti je da bi u tom slučaju nezavisni i kandidati opozicionih stranaka uputili oštrije kritike tim kandidatima, kao i da bi komunikacija bila drugačijeg karaktera. Zbog neodazivanja pozivu za učestvovanje u emisiji, gledaocima je uskraćeno sučeljavanje stavova svih šest bošnjačkih kandidata i upoređivanje njihovih programa. Taj postupak jedan je od indikatora političke odgovornosti prema građanima kao biračima i javnom medijskom servisu čija je obaveza predstavljati javni interes.