FTV OŠTRO O PREDIZBORNIM AKTIVNOSTIMA, BHT1 MLAKO I SUZDRŽANO

Foto: AP

Državnoj televiziji omaklo se nekoliko ozbiljnih propusta, dok je FTV aktuelnim zbivanjima pristupila znatno profesionalnije

 

BHT1: Ko je rekao RTRS?

18. – 24. septembar 2018.

NASLOV JE VIJEST: Posjeta ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova obilježila je sedmicu iza nas. BHT1 je na dan posjete (uređivale Željana Mehmedika i Adela Malkoč) napravio propust kojim je izgubio na atraktivnosti. U udarnoj špici na ekranu je bio nejasan naslov kojim se ništa nije objašnjavalo kako se tu našla polurečenica „tokom susreta u Sarajevu i Banjaluci“ koja kao da je bila istrgnuta iz konteksta. Novinari su u prilogu više puta ponavljali najbitniju poruku prvog ruskog diplomate o očuvanju integriteta BiH, te ostaje nejasno zašto se u naslov nije istakla neka od ključnih poruka. Naslov treba odraziti suštinu vijesti, a u eri kratkih informacija i nestrpljivih gledatelja njegova moć je nikad jača.

PRVO DODIK, PA ONDA ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA: Na dan kad je Lavrov posjetio BiH, BHT1 pravi još jedan gaf. Izvještaj je započeo javljanjem uživo iz Banjaluke, sve sa izjavom Milorada Dodika, iako je hronologija događaja tog dana bila drugačija. Ruski ministar se prvo sastao sa članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu. Ta posjeta ne samo da je od mnogo većeg značaja, kako je to bio susret sa kolektivnim šefom države, već je sam redoslijed nalagao da se s njom otvori Dnevnik 2. Izdvajati susret sa Dodikom ispred sarajevskog manir je režimske TV kuće kakva je RTRS.

ODJECI, REAKCIJE I BROJKE: U subotu su se poslije posjete ruske delegacije sumirali utisci i odjeci. Urednički dvojac Milan Đurović i Hatka Nezirević za mišljenje su konsultovali više analitičara, a na samom kraju sumiranja spomenuti su podaci o robnoj razmjeni između dvije zemlje. Brojke, istina, opet nisu bile na ekranu, niti su urednici odlučili poigrati se njima, praveći npr. komparaciju s ranijim godinama. Oslanjanje na mišljenje analitičara, koliko god ona bila kvalitetna i opširna, ne bi smjela biti jedina podloga za kreiranje vijesti. Priroda odnosa s Rusijom može se vidjeti iz priliva investicija, upoređivanja statističkih podataka o robnoj razmjeni sa zemljama u regionu, istraživanju o prisutnosti ruskih firmi (npr. banki) u nas itd. Sve se to moralo naći u Dnevniku 2.

IZDVOJENO:

U prilogu u kojem se analizirala posjeta Lavrova, sagovornik Adnan Huskić intervjuisan je iza išarane barake. Urednici bi trebali povesti računa ne samo o izboru sagovornika već i o ambijentu u kojem se vodi razgovor. Na izbor scenografije nekad se zaista ne može uticati, ali ne i u svim situacijama. Postoje ambijenti koji bi trebali biti dio osnovne TV kulture. Uvijek treba imati na umu da gledatelji TV Dnevnika vijesti gledaju, a ne samo slušaju.

OCJENA: 4

 

FTV: Daleko bolji od BHT1 u praćenju predizbornih aktivnosti

18. – 24. septembar 2018.

NEOBIČNA OŠTRINA: Odavno FTV nije imao bolji Dnevnik 2 od onog koji nam je u subotu priredila Jadranka Milošević. Nakon što su izvijestili o ugovoru kojim se najavljuje brza cesta do Goražda, urednica Milošević napravila je osvrt na četiri poražavajuće godine aktuelne vlasti u kojima nije izgrađen niti jedan novi kilometar autoceste ili brze ceste. Iznijete ocjene bile su opravdano oštre, a publika se podsjetila na trend rasta zaduženja koji je sve vrijeme pratio neizgrađene kilometre. I drugi prilog o izgradnji novog krila UKC-a u Banjaluci praćen je jednako oštrim tonom.

DOBAR NASLOV I DINAMIČNIJA OBRADA: Urednica Nevzeta Škrijelj Koljenović je za razliku od pripreme na BHT1 posjetu Lavrova prvo ispratila upečatljivim naslovom („Rusija ima favorite, a to su građani BiH“), a zatim i dinamičnijom obradom. Naslov je bio odgovor na pretpostavke da Moskva podržava vlast u RS-u, a u prilogu kojim se analizirala posjeta bilo je mjesta za više različitih mišljenja. FTV se opet upustio u demistifikaciju septembarskih svečanosti, pa je odlikovanje ruskog ministra u Banjaluci s pravom okarakterisano kao predizborni trik.

IZDVOJENO:

Obje televizije su poklonile pažnju Semezdinu Mehmedinoviću, ovogodišnjem dobitniku književne nagrade “Meša Selimović”. Tuzlanska nagrada se ističe kao prepoznatljiva u regionu, pa greška ne bi bila i da joj se posvetilo i više minuta.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Kritikujući novi HRT-ov dokumentarac u kojim se veliča Franjo Tuđman, i sve u vezi s njim, kolumnist Jutarnjeg lista Jurica Pavičić je sa zadovoljstvom napisao da je najbolje što se desilo Hrvatskoj to što novi projekat gotovo niko neće ni pogledati. Hrvatska televizija je za vrijeme novog HDZ-ovog vakta prokazana kao anahron, negledljiv i učmali provincijski medij po mjeri vladajućeg režima. Slično bi se, nažalost, moglo desiti i BHT1. Uporno njegovanje mita o neutralnoj televiziji pretjerano suzdržanim stavom ili dosadnim bojenjem informativnog programa imaće za posljedicu da će gledatelji upraviti svoje daljinske upravljače prema drugim programima. To nikako nije način da se stvori slika o objektivnom i nepristrasnom mediju. BHT1 je, za razliku od FTV-a, odlučio da se ne upušta u razotkrivanje predizbornih trikova i podvala, a otvaranje bolnice u Banjaluci propraćeno je sa opisom „najvažniji događaj u zdravstvu u posljednjih 50 godina“. S druge strane, Federalna se u ovoj sedmici hrabro i oštro upuštala u političke priloge ne libeći se stvari nazvati njihovim imenima. Ako je nešto predizborni marketing pod plaštom ozbiljne politike, paravan treba svući sa događaja i prikazati ga u punoći njegove gnusobe. BHT1 je pak u nedjelju imao Dnevnik 2 za primjer u kojem su informacije i uvršteni prilozi bili gotovo bez greške. Pokušaj da se kineski ekonomski upliv u BiH osvijetli tematskim pristupom prošao je s uspjehom. Nažalost, oba medija nisu pristupila seriozno i tematski posjeti visokog ruskog zvaničnika koristeći je kao povod za dublji osvrt na odnose sa Moskvom.