N1 I AL JAZEERA BALKANS: Od školaraca do iseljenika i nazad

Foto: care.com

Proteklih sedam dana televizija N1 se više bavila životnim pričama i problemima, a Al Jazeera političkim odnosima i sukobljenim interesima

 

N1: Akcent na svakodnevnim temama

31. august – 6. septembar 2018.

OGRANIČENJA RAZGRANIČENJA: Kada su u pitanju političke teme, televizija N1 je posebnu pažnju posvetila sve aktuelnijim insinuacijama o crtanju novih granica na Balkanu. Prvog septembra, u Dnevniku u 19 (voditeljica Emina Pazalja), Adisa Imamović je imala prilog koji je isticao stavove o prekrajanju granica na Balkanu te upozorila da se radi o političkoj igri ipak bez potcjenjivanja njene opasnosti. Drugog septembra (voditeljica Emina Pazalja), u prilogu Snežane Mitrović, pitanje granica na Balkanu je nepotrebno kontekstualizirano na problem razgraničenja BiH i Srbije kod Rudog, te neslaganja SDA i SNSD-a oko toga, uz navođenje dodatnih spornih tačaka razgraničenja i potpuno nekritično prenošenje stavova Milorada Dodika o tome kako su Srbija i RS jedno. Stavove suprotne Dodikovim čuli smo tek u Dnevniku u 19 od trećeg septembra i to u saopćenju OHR-a, uz mišljenja stručnjaka od kojih su neki, poput Mlađena Mandića, naginjali Dodikovim spinovima o nepostojanju ustavnog kontinuiteta BiH. Osim granica, u Dnevniku u 19 je 31. augusta (voditeljica Emina Pazalja) emitiran profesionalan prilog Aleksandre Tolj o broju glasača na centralnom biračkom spisku koji je skoro izjednačen s brojem popisanih stanovnika. Četvrtog septembra (voditelj Vlado Marić), Tina Jelin Dizdar precizno je izvijestila o prekidu sjednice ZD Parlamenta BiH povodom traženja smjene Dragana Mektića. U istom tonu, Aida Hadžimusić napravila je prilog s preciznim podacima o aktivnostima parlamentaraca BiH. U ovom Dnevniku u 19 emitiran je prilog Snežane Mitrović o nedolasku Behdžeta Pacolija u Banju Luku te sukobu s Dodikom. U izvještavanju s protesta demobilisanih boraca (peti septembar, voditeljica Ajla Šabanović), naglasak u prilogu Aleksandre Tolj bio je više na sukobu demonstranata s policijom negoli na njihovim zahtjevima i razlozima protesta. Dnevnik je otvoren dramatičnim scenama.

PUTEVI KA IZGNANSTVU: Snežana Mitrović je 31. augusta imala odličnu priču o povezivanju Sarajeva i Banje Luke autoputem. Posebna pažnja je posvećena početku školske godine i poraznim demografskim podacima. Tako je Dnevnik u 19 drugog septembra (Emina Pazalja) otvoren prilogom Aleksandre Tolj o drastičnom smanjenju broja prvačića u oba bh. entiteta. Prilog je bio zanimljiv i dinamičan, ali smanjenje broja đaka nije kontekstualizirano u socijalnu stvarnost BiH. I Dnevnik u 19 dan kasnije (voditeljica Ajla Šabanović) otvoren je istom temom i s istim podacima, doduše uz snimke prvačića u Sarajevu i Banjoj Luci. Odmah nakon ovoga bio je veoma kratak prilog o štrajku prosvjetara u HNK i djeci migranata koja se u BiH neće školovati. Bilo bi bolje da se početna priča – umjesto ponavljanja – odnosila na temeljito istraživanje uslova u kojima rade prosvjetari. Pohvalno je da je pažnja posvećena i obrazovanju djece migranata u BiH i Srbiji te djeci s poteškoćama u razvoju, poput priče o djevojčici iz Zagreba koja nije primljena u školu.

Odlična je priča u izdanju od prvog septembra bila ona Anđelke Marković o Nikolini Makivić, koja je kao zlatni student diplomirala u entitetu RS i nije mogla naći posao, a za njeno se znanje natječu Sorbona i Ruska Federacija. Naglasak na tome da BiH ne čuva talente je bio i dan kasnije, no nejasno je po čemu je ekonomski ostvarena računovotkinja iz priloga Adise Imamović koja je pronašla bolji posao u Njemačkoj – nesačuvani talenat. Drugog i trećeg septembra N1 je imala priče Aide Hadžimusić o životu u blizini glavne gradske deponije u Sarajevu, odnosno Anđelke Marković o napadnutom novinaru u Banjoj Luci.

Ocjena: 9

AL JAZEERA BALKANS: Manje o životu, više o politici

31. august – 6. septembar 2018.

POLITIČKO-PRAVOSUDNE TEME: Al Jazeera Balkans je u prethodnoj sedmici temeljito pratila političke događaje u Bosni i Hercegovini. U tom smislu bila je odlična priča Nadine Maličbegović o preuranjenoj izbornoj kampanji, kršenjima izbornog zakona i neizricanju kazni za to. U prilogu su navedeni precizni podaci o kršenjima koja su zabilježena, kao i poređenje s prethodnim izbornim ciklusima. (Vijesti u 20, drugi septembar, voditeljica Jasmina Kos). Jednako temeljito je praćen zahtjev za smjenu Dragana Mektića u prilogu Arduane Pribinje (četvrti septembar, Anne Marie Ćurčić). Osim što je donijela važne informacije sa sjednice, novinarka je priču vješto proširila na nerad državnih institucija, rezultate koje (ni)su postigli te odnose SNSD-a i HDZ-a BiH. Nakon priloga Pribinje, u ovoj emisiji je emitiran kratak prilog i o tome u kakvoj su međuovisnosti bile koalicije na državnom i nivou FBiH te kako su se mijenjale tokom prethodne četiri godine. Arduana Pribinja je jednako temeljita bila i u prilozima o konkursu za izbor glavnog tužioca državnog tužilaštva (31. august, voditeljica Anne Marie Ćurčić) te o ponovljenom postupku Naseru Oriću i Sabahudinu Muhiću pred žalbenim vijećem Suda BiH (treći septembar, voditelj Saša Ćeramilac). Prvi prilog je govorio o disciplinskim prijavama protiv prethodnih tužilaca i izboru na tu funkciju. U prilogu o Oriću data je temeljita hronologija slučaja, uključujući i optužbe te suđenje pred Haškim tribunalom. Posebna vrijednost ova dva priloga je u tome što je sve precizno navedeno, odnosno poštovan je jedan od osnovnih uzusa novinarskog zanata da se ništa ne podrazumijeva. Slično su izvještavali i Sinan Šarić (peti septembar, voditelj Saša Ćeramilac) o protestima veterana ispred zgrade Parlamenta FBiH u Sarajevu, uz naglasak na zahtjevima boraca, te Boris Gagić o razgovorima o sastanku ministara vanjskih poslova jugoistočne Evrope u Banjoj Luci i nedolasku Behdžeta Pacolija.

SIROMAŠNIJE O PRIVREDI I ŽIVOTU: Inače odličnim Vijestima u 20 Al Jazeere Balkans, prethodne se sedmice može prigovoriti što su emisije bile relativno siromašne pričama iz privrede i života. Izuzetaka je tek nekoliko, a najbolja je priča Nadine Maličbegović (prvi septembar, voditeljica Jasmina Kos) o problemima s čekanjima za radnu vizu u Njemačkoj zbog prevelikog broja zahtjeva. Prilog je potcrtao sve bitne probleme i to uz priče ljudi koji su dobili posao ali ne mogu otići iz BiH zbog kašnjenja s vizom. Nešto manje temeljit je bio prilog Lejle Nezirović (treći septembar, voditelj Saša Ćeramilac) povodom sastanka federalne vlasti s upravom GIKIL-a u vezi s izdavanjem okolišne dozvole ovoj firmi. Uz to je emitirana priča Ivana Pavkovića o romskim doseljenicima u jednom mostarskom predgrađu zbog kojih se građani žale na narušenu sigurnost (Vijesti u 20, četvrti septembar, voditeljica Anne Marie Ćurčić).

Ocjena: 9

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje televizije su pratile odnose Beograda i Prištine i to ističući dihotomiju stavova o „historijskom dogovoru“ i ponovnom otvaranju Pandorine kutije. Televizija N1 je o povećanju broja zahtjeva za izdavanje viza za Njemačku te problemima s kojima se susreću konzularna predstavništva imala kratku vijest iz jednih njemačkih novina. Al Jazeera Balkans je o tome imala odličnu priču Nadine Maličbegović.

I Al Jazeera Balkans i N1 emitirale su priču o uskraćivanju pomoći Palestini, ali je Al Jazeera Balkans bila temeljitija, baš kao i u praćenju priče o optužbama UN-a zbog zločina nad Rohinja muslimanima.
Obje televizije su pratile slučaj Orića i Muhića: Al Jazeera uz odličan prilog Arduane Pribinje, a N1 kao vijest uz stavove tužilaštva i odbrane. O GIKIL-u su i Al Jazeera Balkans i N1 imale priloge svedene na izjave sudionika pregovora između Vlade FBiH i sindikata, s tim da je Al Jazeera Balkans imala podatke o privatizaciji. Inače, ove sedmice N1 je bila bogatija pričama o svakodnevnim problemima građana i školstvu.