N1 I AL JAZEERA BALKANS: Ujednačeni standardi

Foto: Reuters

Protekle sedmice N1 se vratio standardima zbog kojih su njegovi dnevnici cijenjeni. Al Jazeera na visokom nivou, bez bitnih oscilacija

 

N1: Životne priče uz dozu politike

23. – 29. august 2018.

NEKOLIKO LICA TRAŽI PISCA: Televizija N1 je ove sedmice imala zanimljive dnevnike. Jedna od tema kojom su se bavili je zabrana ulaska Jevgeniju Prilepinu u Bosnu i Hercegovinu. Obrada ove teme, pak, nije bila dobra niti dosljedno izvedena. Tako je u Dnevniku u 19 (23. augusta) voditeljica Marijana Kršo tačno nabrojala razloge zbog kojih je Prilepinu zabranjen ulazak u državu. S druge strane, novinarka Snežana Mitrović je u javljanju iz Banje Luke nabrajala reakcije, uključujući sažaljivu izjavu  direktorice Narodne i univerzitetske biblioteke RS-a koja je utvrdila da je Prilepin tek – nagrađivani pisac. Novinarka je spomenula i zabranu ulaska vođi „Noćnih vukova“, ističući kao razlog njegovu bliskost s Vladimirom Putinom, što je pogrešno. I dan kasnije (24. augusta) bilo je govora o Prilepinu, a voditeljica Ajla Šabanović je istaknula da je “jednima nepoželjan, drugima zaslužan“, što je svojevrsna relativizacija njegovog desničarskog političkog i paravojnog djelovanja. Novinarka Aleksandra Tolj je u prilogu istaknula da se Prilepinove knjige mogu pronaći u knjižarama u Sarajevu. No, to nema nikakve veze sa zabranom ulaska. Osim Prilepinu, novinari N1 nisu dorasli ni Miloradu Dodiku. Postalo je gotovo pravilo da se od svake njegove zapaljive izjave pravi vijest, često bez druge strane. Ovaj put vijest je bila njegov stav o Maureen Cormack (26. augusta, voditelj Vlado Marić). I dan kasnije, kada je Anđelka Marković napravila prilog o napadu na novinara BN televizije, naglasak je umjesto na širu problematiku stavljen na odnos Milorada Dodika i novinara.

Izuzetan prilog o sigurnosti novinara napravila je Adisa Imamović (28. augusta, voditeljica Ajla Šabanović) uz statistiku neriješenih slučajeva napada na novinare, isticanje mobinga unutar redakcija, pritisaka na urednike, smanjivanje radnih prava te novinare koji nisu dorasli tom zadatku. To je najbolji prilog na N1 ove sedmice.

U Dnevniku u 19 (25. august, voditelj Vlado Marić) priča dana bila je najava demobilisanih boraca o organiziranju novih protesta, a vješto napravljen prilog Aleksandre Tolj govorio je o genezi problema i tome ko je šta ranije obećavao borcima. Boris Brezo je napravio prilog o neusvajanju zakona o izbornim jedinicama, no u prilogu je krivica neusvajanja zakona kolektivizirana, odnosno, nije jasno istaknuta politička opcija koja je odgovorna za neusvajanje.

Novinari N1 pratili su i forum u Alpbachu (26. august), koji je prošao bez predstavnika BiH. Voditelj Vlado Marić je skup stavio u kontekst izbora za Evropski parlament i promjene u Evropskoj komisiji iduće godine. Pretpostavke o promjeni granica, odnosno o razmjeni teritorija problematizirane su u prilogu Emine Kovačević. Obuhvatniji prilog o ovome je u Dnevniku (29. augusta, voditelj Darko Savić) napravio Esmir Milavić.

ČOVJEK KOJI JE ZAKLJUČAO VRATA: Odlične priloge ove sedmice televizija N1 je imala o problemima s kojima se građani BiH suočavaju, a koji nisu izravno vezani za politiku. Počelo je odličnom pričom Borisa Breze (23. augusta), koji je povodom nesreće u Jablanici napravio detaljnu analizu sigurnosti željezničkih pruga te pružnih prelaza u BiH, uz sveobuhvatne informacije o zaštićenim i nezaštićenim prelazima. U Dnevniku od 24. augusta bio je poseban i blok koji je govorio o obustavi rada GIKIL-a. U prilogu Nataše Tadić istraženi su načini na koje će to utjecati na živote radnika te problemi s kojima su se susretali u radu. U istom izdanju vijesti je bila priča Adise Imamović o zločinima Radomira Šušnjara u Višegradu i o tome da je baš on zaključao vrata na kući koja će postati živa lomača. U Dnevniku od 26. augusta u prilogu Nataše Tadić o obilježavanju stradanja rudara u rudniku Kreka istaknuto je da ni toliko godina nakon nesreće nema ulaganja ni promjene stanja u tom rudniku, uz bitne detalje. U ovom izdanju je bio i prilog o životu stanovnika Buča Potoka pored deponije. U inače odličnom prilogu Zvonka Komšića bile su greške s potpisima sugovornika. Kvalitetom se izdvaja prilog od 27. augusta o strukturi poreskih odbitaka od plata, uz odlične podatke.

Ocjena: 9

 

AL JAZEERA BALKANS: O temeljnim stvarima, bez politikantstva

23. – 29. august 2018.

PRAVOSUDNE SAGE: Povodom slučaja Radomira Šušnjara, novinarka Arduana Pribinja je u Vijestima u 20 (24. augusta, voditeljica Marina Riđić) napravila odličan prilog o tome kako BiH nije riješila slučajeve ratnih zločina pa se traži revizija Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Istaknuti su, također, podaci o sličnim predmetima uz infografike te podatke BIRN-a i Tužilaštva BiH. Ratni zločini su bili tema i u odličnom prilogu Sinana Šarića o otkopavanju nove lokacije za koju se sumnja da je masovna grobnica u kojoj su članovi porodice Bečić s područja Prijedora, žrtve iz 1992. godine, među kojima je čak 15 djece (29. augusta, voditeljica Dalija Hasanbegović), uz navođenje predmeta koji se povodom ovog slučaja vodi pred Sudom BiH te preciznih podataka o broju nestalih. Pravosuđem se bavio i Nihad Sadiković (26. augusta, voditeljica Dalija Hasanbegović) u veoma zanimljivom i informativnom prilogu o (ne)opravdanim odgađanjima ročišta i odgovornostima za to. Jedina mana priloga je što se novinar referirao na samo jedan slučaj, u kojem su advokatu i tužiteljici izrečene kakve-takve sankcije.

O MIGRANTIMA I DEMONSTRANTIMA: Novinari Al Jazeere Balkans i ove su sedmice imali temeljite priloge koji se tiču protesta skupine demobilisanih boraca te (ne)mogućnosti prihvatanja njihovih zahtjeva. Ova je priča praćena sistematično, a 25. augusta (voditelj Adnan Rondić) iz kampa boraca ispred nekadašnjeg sjedišta Vlade Federacije BiH se javila Arduana Pribinja, dajući odličnu rekapitulaciju onoga što borci, zapravo, traže. Nastavljeno je veoma profesionalnim prilogom Nadine Maličbegović o zahtjevima da se izmjenama Zakona o igrama na sreću riješi pitanje finansiranja boračkog zakona. Dvadesetsedmog augusta, voditeljica Anne Marie Ćurčić, bio je poseban blok o napadu na novinara BN televizije, uz osvjetljavanje svih aspekata slučaja. U istom izdanju vijesti novinarka Lejla Nezirović napravila je priču o migrantima kojima su potrebne sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita, a zbog bh. zakonskih rješenja moraju sami snositi troškove liječenja. Dan kasnije (voditelj Saša Ćeramilac) bio je prilog o velikim dugovima zdravstvenog sektora u RS-u te o tome kako su samo dvije zdravstvene institucije u ovom bh. entitetu pristale da u sklopu pilot-projekta Svjetske banke pređu na trezorsko poslovanje i tako dovedu u red svoje finansijsko stanje. U prilogu nije bilo dovoljno govora o tome kako će se to referirati na potrebe pacijenata. Posebna pažnja je ove sedmice u nizu dobrih priloga posvećena problemima GIKIL-a.

Ocjena: 9

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje televizije su pratile posjetu pape Franje Irskoj, uz isticanje njegovog pokajničkog stava prema žrtvama seksualnog zlostavljanja. N1 je spomenuo i to da postoje optužbe da je papa Franjo znao za zlostavljanja čak pet godina prije nego što je došao na to mjesto. Obje televizije su pratile forum u Alpbachu, s tim da je Al Jazeera Balkans to uradila nešto detaljnije. Isto stoji s UN-ovim tretiranjem zločina nad Rohinjama. Al Jazeera je imala znatno detaljnije izvještavanje o novom uvođenju sankcija SAD-a Moskvi. Ove sedmice N1 je imala više priloga koji se tiču svakodnevnih problema građana, dok je Al Jazeera Balkans imala priče koje se tiču zakonodavne i sudske vlasti. Obje televizije su pratile promjene u slučaju Davida Dragičevića.