FTV I BHT1: Tromo, pospano i bez novih tema

Foto: Duje Klarić/EPH

Bila je to prosječna sedmica u kojoj se ljetni predah od vrućih političkih dešavanja nije iskoristio da se kreira novi sadržaj, po mjeri odgovornih javnih medija

 

FTV: Kako nije trebalo ispratiti Olivera

24. – 30. juli 2018.

POŽARI U GRČKOJ: FTV je početkom sedmice pažnju poklonio smrtonosnim požarima u Grčkoj, pa je ova vijest otvorila Dnevnik 2 u utorak, u pripremi urednice Nevzete Škrijelj. Sutradan je u pripremi Antonije Avram ista vijest možda nepravedno zabačena u osamnaestu minutu. Ali vanredno stanje u okolici Atene i narednih dana je bilo izbliza propraćeno.

NULA PREKO CIJELOG EKRANA: U utorak se pojavio više nego solidan prilog koji se bavio učincima federalne Vlade, ali i tenzijama između ministrice financija i premijera. Prilog je ustupio prostor i jednoj i drugoj strani, a sve je začinjeno mišljenjem opozicije. Dominiralo je pitanje koliko kilometara autoputa je izgradila nova vlast, a nametnuo se odgovor u vidu brojke nula koja je na trenutak efektno prekrila cijeli ekran.

KAKO NE OTVORITI IN MEMORIAM: Opraštajući se od muzičke legende Olivera Dragojevića, urednica Nevzeta Škrijelj u najavu je izdvojila njegovu, kako nam se ističe, principijelnu odluku da nikada neće nastupati u Beogradu. U danu kada nas je napustio velikan koji je simbol (post)jugoslovenske kulture, bilo je u najmanju ruku neukusno isticati taj biografski detalj pored toliko drugih. Ako je to bila i nesmotrenost, izgledalo je kao nekulturno i primitivno inzistiranje na najgorim balkanskim antagonizmima. I to u istom Dnevniku 2 kada se FTV u drugom prilogu pitao zašto nas i dalje određuju nacionalne podjele.

IZDVOJENO:

FTV je u nedjelju imenovala borkinju koja se vidi na snimku portala Klix kako napada novinare, i koja je taj dan privedena u policiju. Istovremeno, BHT1 je naveo samo inicijale ove osobe. U konkretnom slučaju u kojem je imenovano lice uhvaćeno in flagranti u svom prekršaju, tj. u jeku napada, da li navesti inicijale ili puno ime i nije od naročitog značaja. Čak se ispravnijim čini prvi pristup jer zašto anonimizirati osobu koja se javno hvalila svojim nasilničkim ponašanjem. I čiji je čin nasilja postao viralan na internetu. No, u situacijama kada je neophodno poštovati pretpostavku nevinosti, ali i javni red i mir, npr. kada je jedno lice osumnjičeno za krivična djela koja uznemiruju javnost (krivična djela protiv spolnog integriteta djece), navođenje inicijala itekako ima smisla. I bilo bi poželjno. I to bez obzira na to koliko se izvjesnim činilo da je dotično lice krivo. Jer objava bi mogla izazvati lanac nasilja i navesti druge da uzmu pravdu u svoje ruke i prije sudske odluke. Ovdje se bilo uputno podsjetiti na to, iako konkretan slučaj nije izazivao nedoumice, ali smo gledali dva pristupa. Jedan sa, drugi bez inicijala.

OCJENA: 6

 

BHT1: Svestranije o Pelješkom mostu

24. – 30. juli 2018.

INTERVJUI KAO VIJEST: Nešto mirniju informativnu sedmicu ili ljetno zatišje, urednica Blažica Krišto ispunila je izdvajanjem iz ekskluzivnih intervjua evropskog komesara za proširenje Johannesa Hahna i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Hahnove izjave su predstavljale prilično jake političke tvrdnje i bila je to ispravna urednička odluka uvrstiti ih u Dnevnik 2. On je govorio kako je BiH zarobljena u dejtonskoj strukturi, ali i opasnom uticaju Kine u regionu. Ostaje žal što se nije iskoristila prilika da se napravi poseban prilog koji bi preispitao ulogu Kine u našoj zemlji. Dok Rusija, Turska i SAD često dobijaju pažnju, uticaj ove sile je neistražen. Ili medijski nedovoljno pokriven.

PELJEŠKI MOST: Na dan kada Hrvatska svečano otpočinje s gradnjom Pelješkog mosta, mnogi naši političari tvrde da je to i dalje otvoreno pitanje. Urednica Krišto je sačinila solidan presjek izjava, kako hrvatskih, tako domaćih zvaničnika. Dok su prvi tvrdili da ništa nije sporno, i da ih niko iz naše zemlje bar o tome nije zvanično izvijestio, pojedini bh. političari govorili su drugačije. BHT1 je prenio ne samo izjavu Bakira Izetbegovića, što je učinio FTV, već i stavove Denisa Zvizdića i Adila Osmanovića. A naslutili su i kakav bi mogao biti stav druga dva člana Predsjedništva. Ukratko, tema je višestrano obrađena i mnogo iscrpnije nego na Federalnoj.

IZDVOJENO:

Obje televizije su pokrivale najave iz Poreske uprave da će se retroaktivno oporezivati građani koji primaju novčane doznake iz inostranstva, ali i freelanceri. BHT1 je prikazao sve nejasnoće oko najavljenog oporezivanja kroz izlaganje zvaničnih stavova, a za mišljenje su konsultovani i predstavnici dijaspore.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Obje televizije su imale prosječnu sedmicu u kojoj se ljetni predah od vrućih političkih dešavanja nije iskoristio da se kreira novi i drugačiji sadržaj po mjeri odgovornih javnih medija. Vijesti su se redale i uredno prenosile, bez većih propusta, ali i bez posebno zanimljivih obrada. BHT1 je u prvi plan stavljao političke intervjue, poput onog evropskog komesara za proširenje, nadajući se da će time privući pažnju. Ili predstaviti ekskluzivu. Ali njegove izjave se nisu iskoristile da se otvore nove teme kao što je preispitivanje kineskog uticaja u regionu. Pelješki most je interesovao obje televizije, ali to je sve zajedno bilo dosta mlako i neubjedljivo. Zavrzlama oko Pelješkog mosta u medijima je izgledala kao slabo naduvana kriza. Očito je da ta kriza postoji onoliko koliko je i predizborno interesovanje ovdašnjih zvaničnika (i to tek nekolicine među njima) koji ponavljaju mantru da ćemo u narednom periodu preduzeti korake. Da li je to više uopšte otvoreno pitanje između Hrvatske i BiH ili tek mlak predizborni geg SDA-ovih prvaka? Jasan odgovor nam nisu dali u našim medijima, ali smo ga mogli naslutiti. HRT je u svom Dnevniku 3 bio izričit. U BiH je u tijeku izborna kampanja i sve izjave treba čitati u tom kontekstu.