ATV I TV1: Ima li Davor Dragičević pravo na odgovor?

Foto: glasbanjaluke.net

ATV preferira Milorada Dodika, pa TV1 ispunjava ono što oni ignorišu: pravo na odgovor Davora Dragičevića, uz kontekstualizaciju protesta “Pravda za Davida”

 

ATV: PR vladajuće koalicije, mnogo bolje o migrantskoj krizi

25. – 31. juli 2018.

PROMOTIVNI PRILOZI VLADAJUĆE KOALICIJE: Ukoliko posmatramo Centralne vijesti od 25. jula i 29. jula, ističu se dva aspekta koja potvrđuju tezu da je ATV postao služba za odnose s javnošću vladajuće koalicije. U prvom slučaju radi se o klasičnom promo prilogu posjete Željke Cvijanović Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se premijerka RS-a pojavljuje kao jedini izvor. Ukoliko posmatramo retoriku premijerke i predsjednika RS-a, ovaj prilog pokušava opravdati nelogičnosti i nekonzistentnosti: šta vlasti RS-a traže u SAD-u i od navodnih ljudi bliskih Donaldu Trumpu? Zar nisu oni koji sarađuju s njima „strani plaćenici“ i „izdajnici Republike Srpske“? Ovaj prilog je dobio nastavak 26. jula, kada opet ne postoji niti jedan izvor koji bi ponudio drugu stranu. U drugom slučaju, po prvi put tokom dva mjeseca od kada radimo monitoring ATV-a pojavio se gost u studiju, što je trebao biti pomak nabolje; međutim, Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, iskoristio je šest minuta udarnog programa za promociju Milorada Dodika, Željke Cvijanović i njihove politike. Voditelj je postavljao „zicer“ pitanja, klimao glavom na svaku riječ koju je Đajić izgovorio, bez motiva da postavi suštinsko pitanje. Između ostalog, Vlado Đajić je rekao kako je Milorad Dodik čovjek koji treba da vodi narod, kako treba podržati tu politiku i da će on dati sve od sebe. Da li je ovo bila jedinstvena prilika da se postave kritička pitanja o stanju zdravstva u RS-u?

DODIK DOBIJA PROSTOR DA GOVORI ŠTA ŽELI: U Centralnim vijestima 28. jula ATV ponovo pravi vijest od intervjua, ovoga puta je tu prilog, a ne samo čitanje od strane voditelja. Predsjednik RS-a, Milorad Dodik, dao je intervju za srbijanski Telegraf, u kojem je, između ostalog, prozvao Davora Dragičevića na ličnoj osnovi, govoreći o njegovom privatnom životu. To nije prikazano u prilogu, nego njegova izjava „politizovanja protesta u Banjaluci“. Dodik pojašnjava kako je u pitanju klasična priča „obojene revolucije“, što potvrđuje drugi izvor priloga, Duško Vukotić (on navodi kako je besmisleno da bilo koja individualna žrtva dobija prednost u odnosu na kolektivnu žrtvu Vojske Republike Srpske). Ukoliko su već smatrali da treba prenijeti dijelove intervjua, onda je najmanje što se moglo uraditi ispravno predstaviti sve njegove izjave, a ne samo one koje idu u prilog medijskog spina o „obojenoj revoluciji“:

POZITIVNI POMACI O MIGRANTSKOJ KRIZI: Ukoliko izuzmemo insistiranje ATV-a da je Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, jedini krivac za migrantsku krizu u BiH – izvještavanje o ovom problemu značajno se poboljšalo na ovoj televiziji. U Centralnim vijestima od 31. jula počinje se emitovati blok priloga, koji je odvojen foršpanom „Migrantska kriza“. Konačno imamo precizne podatke s terena, koliko je migranata ušlo, koliko je nastavilo dalje, a koliko zahtjeva za azil je podneseno i odbijeno. Takođe, tu je prilog Đurđijane Vujović, koja prenosi informacije koje govore da migrantska kriza ipak nije toliko alarmantna koliko se nastoji predstaviti. Sve u svemu, pristrasnost je više izuzetak nego pravilo.

IZDVAJAMO:

Đurđijana Vujović je 26. jula izvještavala uživo iz Sarajeva o protestu bihaćkih vlasti, što je pokazalo da je za njih 30 okupljenih ljudi vijest, dok više hiljada ljudi na protestima sedmog jula u Banjaluci nije vijest koja zaslužuje veću pažnju. Da li je u pitanju indirektna podrška politici vladajuće koalicije, jer bh. institucije ne rade svoj posao kako treba, dok Vlada RS povećava plate i gradi na sve strane?

Ocjena: 3

 

TV1: Precizno o napadima na novinare

25. – 31. juli 2018.

MIGRANTSKA KRIZA PONOVO TOP TEMA: U Dnevniku od 25. jula prvi izvještaj se bazira na problem migrantske krize, u kojem Slađan Tomić predstavlja sve strane priče; u prethodnim danima mogao se steći utisak da se više ništa ne zna i da nema nikakve kontrole, pa je bio potreban jedan analitički prilog s novim informacijama. Povod priloga je bilo premještanje oko 100 migranata na lokalitet hotela „Sedra“, uz napomenu da nisu zabilježene nikakve bolesti. Prva tri izvora govore o institucionalnoj strani s terena, smanjuje se status alarmantnog stanja, za kojim slijede dvije izjave migranata o uslovima (prikazani su anonimno, uglom snimanja su sakrivena lica). Budući da oni skreću pažnju na teške uslove, konstatuje se da je Ministar bezbjednosti Dragan Mektić ipak pogriješio kada je rekao da je „sve pod kontrolom“, što potvrđuje sagovornik Rade Kovač (Služba za poslove sa strancima). Prilog se zaključuje najavom protesta u Sarajevu, uz konstataciju da su tuče migranata u Bihaću sve češće. Dakle, uz sve ostale priloge o migrantskoj krizi u ovoj sedmici, ovaj smo izdvojili zbog informativnosti i primjera korištenja opisnog, a ne zapaljivog jezika: ne stvara se osjećaj odmazde prema Draganu Mektiću ili migrantima, nego se koriste riječi „ipak pogriješio“ ili „ne čine dovoljno“.

ZAKON O DEMOBILISANIM BORCIMA U FBiH: Vijest dana 26. jula bila je da su demobilisani borci FBiH blokirali saobraćaj u Sarajevu, nezadovoljni usvajanjem Zakona o demobilisanim borcima u Domu naroda (nisu usvojeni amandmani). U ovom serijalu priloga izdvajamo dvije situacije: oprezno izvještavanje o napadu na novinare Klixa i Al Jazeere, te videosnimak boraca koji igraju kolo. U prvom slučaju skrećemo pažnju na napomene voditelja da napad na novinara nisu izvršili svi okupljeni borci, nego da su u pitanju pojedinci. Često mediji zaborave ove detalje od presudne važnosti. Drugi primjer je manje pozitivan, ne znamo zašto je važno emitovati video o tome kako okupljeni igraju kolo? Nekoliko dana poslije, kada je otkriven počinilac napada na novinare, ipak je pronađena veza: navodno, osumnjičena je započela taj čin veselja. Takođe, do kraja sedmice izvještavalo se o razvoju situacije o Zakonu o demobilisanim borcima, s epilogom da su i borci u RS-u počeli sa sličnim aktivnostima (31. juli).

HOĆE LI SE GRADITI MOST NA PELJEŠCU: U Dnevniku od 29. jula Amira Jablan donosi priču o početku gradnje mosta na Pelješcu, iz perspektive problema koji mogu stvoriti posljedice za BiH. Tri izvora su iznijela stavove o potencijalnim opasnostima, pa se dan kasnije donosi opširniji prilog o početku gradnje mosta. Stručnjaci objašnjavaju četiri načina na koje BiH može prekinuti izgradnju mosta, jer se, prema njihovom mišljenju, na taj način narušava izlaz na otvoreno more. Pored ceremonijalnih izjava zvaničnika, prilog je uspio objasniti na jednostavan način šta konkretno ovaj projekat predstavlja za stanovnike Hrvatske i BiH.

IZDVAJAMO:

TV1 je 29. jula emitovao izjavu Davora Dragičevića, što je bio nastavak izvještavanja o okupljanjima građana u Banjaluci. Povod tematizovanja je izjava predsjednika RS-a o privatnom životu Dragičevića, pa je bilo potrebno omogućiti da se čuje i druga strana.

Ocjena: 9

Komparativna analiza:

Na sreću TV1, a na žalost ATV-a, PR promotivni prilozi televizije iz Banjaluke ne mogu se porediti s bilo čime iz sarajevske televizije. Kao što smo vidjeli, dnevnik ATV-a prečesto izgleda kao izborna hronika SNSD-a, a primjer smo vidjeli u gostovanju Vlade Đajića i jednostranom izvještavanju o inostranoj posjeti Željke Cvijanović. ATV preferira Milorada Dodika, pa TV1 ispunjava ono što oni ignorišu: pravo na odgovor Davora Dragičevića, uz objašnjenje konteksta protesta „Pravda za Davida“. Pomaci ATV-a o izvještavanju o migrantskoj krizi su evidentni, dok ih TV1 prati u stopu. Jedino otvoreno pitanje koje smo postavili se tiče motivacije, jer se stiče dojam da ATV potencira odgovornost bh. institucija, dok TV1 koristi oprezniji jezik.