ODLAZAK OLIVERA: Čovjek kojem nije trebalo prezime

Smrt popularnog pjevača pokrenula je lanac masovnih emocija u medijima i na društvenim mrežama

Piše: Vladimir Matijanić

Kada je u kolovozu 2015. godine umro Arsen, a Arsen je bio od onih kojima već dugo nije trebalo prezime, Oliver je, pamti internet, zamoljen za izjavu, kratko rekao: “On je čovjek koji je iza sebe ostavio toliko dobroga.”

Jučer, dan nakon što je Arsen trebao napuniti 80 godina, stigla je vijest o Oliverovoj smrti. Već do sada, o njoj je napisano i izgovoreno mnoštvo tekstova i rečenica, faktografskih i emotivnih, o tome koliko je dobroga ostavio iza sebe, a opet nije moralo biti napisano ni izgovoreno niti slovo niti glas, osim osnovne vijesti s imenom, jer i on je bio jedan od onih kojima već dugo nije trebalo prezime, te činjenicom da je umro, pa da se pokrene lanac masovnih emocija, u medijima i na društvenim mrežama.

A masa zna biti prekomjerno sentimentalna i osobito gruba: povod za potonje u Oliverovu se slučaju nalazio mahom na srpskim portalima zbog njegova odbijanja da nakon rata nastupa u Srbiji. Razgovarao je sa srpskim novinarima, susretao se s obožavateljima iz Srbije, ali u Beograd nije htio, čak ga ni basnoslovne novčane ponude nisu predomislile. Bila je to njegova odluka, princip, dišpet ili inat, ovisi kako je kome drago. Ili, nije isključeno, njegov ustupak već tradicionalnoj splitskoj i dalmatinskoj pravovjernosti.

Sada je u svakom slučaju nebitno.

Neovisno o muzičkim i estetskim afinitetima, malo je Južnih Slavena koje je muzički fenomen Olivera potpuno zaobišao. Jugoslavija se, po prilici, prostirala tamo gdje se slušalo ili znalo za Galeba, Picaferaja, gdje se Olivera, Borisa i Smoju povezivalo s odavno izgubljenom, a možda i nikad postojećom slikom Splita.

Iza Olivera ostao je velik i prepoznatljiv opus o ljubavima, moru i nepostojećoj Dalmaciji. Za njim su upućene hiljade izraza sućuti i jedan ne baš pametan telegram u kojem stoji i da “premda dalmatinskog podrijetla, bio je omiljen i slušan u svim dijelovima Hrvatske, a i šire, uključujući i mnoge udaljene krajeve svijeta”. Potpisala ga je Kolinda Grabar Kitarović, ona je predsjednica države, ali tom tužnom činjenicom ne želimo dodatno opterećivati ovaj tekst.