BHT1 NAPRAVIO POMAK NABOLJE, ČEKA SE FTV

Foto: BNTV

BHT1 ima iza sebe odličnu sedmicu. Sve je izgledalo brže i dinamičnije. Urednici su zaokruživali tematske cjeline sadržajnim prilozima, a javljanja uživo bila su česta i dobro osmišljena

 

BHT1: Primjetna promjena nabolje

3. – 9. juli 2018.

NOVA KONCEPCIJA? Iza nas je možda najbolja sedmica u pripremi BHT1 otkako postoji ovaj monitoring. Čini se kao da je Dnevnik 2 iz korijena promijenio koncepciju, pa smo sada gledali sadržajne priloge, brojna javljanja s mjesta događaja, češće razgovore sa pozvanim gostima… Skoro svaki dan emisija je imala tematsku okosnicu kojoj su urednici znali posvetiti veću pažnju. Kao da smo gledali informativni program neke nove javne televizije. Naročito je upečatljiva bila promjena dinamike koja je postignuta efektnim javljanjima reportera uživo jer se time stiče utisak da je BHT1 svugdje nazočan. A u proteklih sedam dana tako i jeste bilo. Vrijedni izvjestioci, u prvom redu Dejan Petrović, javljali su se iz Bihaća, Banjaluke, Sarajeva sažimajući sve bitne informacije i prenoseći ključne poruke jezikom čija su osnovne karakteristike jasnoća i preciznost u izvještavanju. Na dan kada je ministar bezbjednosti Dragan Mektić obišao Unsko-sanski kanton, urednica Adela Malkoč odlučuje se voditi razgovor sa mjesta događaja, sučeljavajući ministra sa kantonalnim premijerom Huseinom Rošićem.

UŽIVO SA DAVIDOVOG TRGA: Ako je ranijih sedmica bilo primjedbi na način kako se i koliko se pratio slučaj Davida Dragičevića, ta greška je sada ispravljena. Urednik Seid Masnica je u srijedu otvorio Dnevnik 2 javljanjem sa Trga Krajine sumirajući posljednja skupštinska dešavanja sa poslanikom Adamom Šukalom koji je bio meta prijetnji i napada ministra policije. Novinar Dejan Petrović je postavljao kratka, ali smislena pitanja. Dijalog je izgledao veoma živo zbog toga što se vodio na trgu na kojem su svakodnevni protesti i koji su građani od milja prozvali Davidov trg.

Događaj tjedna je bio u subotu. Na dan kada se održao veliki skup u Banjaluci, BHT1 je takođe bio na visini zadatka (urednica Blažica Krišto). Ponovo javljanja reportera, zatim retrospektiva slučaja “Dragičević” od dana mladićevog nestanka do danas, izdvajanje stručnih komentara itd. Ono što je novina u odnosu na ranije jeste drugačiji stil u izražavanju. Novinari su počeli birati upečatljive kovanice kojima se sve da objasniti kao što su “pravni i politički slučaj bez presedana”. Nije bilo ponavljanja, opštih mjesta ili suvišnih dugih rečenica.

UGROŽEN IZVOZ ČELIKA? Isti dan, urednica Krišto kao drugu vijest izdvaja informaciju prema kojoj bi EU mjere zaštite uvoza čelika mogle naškoditi bh. izvoznicima ugrožavajući deset hiljada radnih mjesta. Ova vijest je i narednih dana s pravom bila u centru pažnje, a obogaćena je i podatkom koliko proizvodi metala čine u ukupnoj strukturi našeg izvoza, čime se gledateljima vijest objašnjavala stavljanjem u primjereni kontekst.

OCJENA: 10

 

FTV: Prosječni u odnosu na BHT1

3. – 9. juli 2018.

SLIČNO KAO I RANIJE: Dok se kod BHT1 osjetio iskorak u neki novi koncept i drugačiji, bogatiji sadržaj, FTV je izgledao slično kao i svih ranijih sedmica. Ali treba biti pošten pa reći da je FTV i manje gafova i kikseva pravio od javne televizije na državnom nivou. Urednik Darjan Babić je veliki skup potpore Davoru Dragičeviću u Banjaluci ispratio javljanjem reportera uživo, a pripremljen je i pregled svih dosadašnjih dešavanja u ovom slučaju. Babić se takođe bavio bh. čelikom i time koliko je njegov izvoz ugrožen, ali tek od osamnaeste minute. Ta vijest je zaslužila bolji tretman.

RADONČIĆ, ALI U POZADINI: Federalna je u četvrtak pratila skup SBB-a na kojem se konačno trebalo objediniti ime njihovog kandidata za člana Predsjedništva. Urednica Edina Šečerović odlučila se na čak dva uključenja u Dom mladih kako bi nam se saopštilo da kandidat jeste Fahrudin Radončić. Dok je reporterka to ponavljala, u pozadini se nazirao Radončićev govor simpatizerima na Skenderiji. Bilo bi mnogo efektnije da se dio tog govora direktno prenio nego što nam je reporterka preprečivala manje-više već poznate okolnosti. Kandidati SDA i SDP su npr. imali priliku direktno se obratiti gledateljima po objavi kandidature.

IZDVOJENO:

U subotu, urednik Darjan Babić donosi priču o žrtvi genocida u Srebrenici koji danas skuplja posmrtne ostatke stradalih. Kamera bilježi kosti i druge ostatke žrtava. Urednik je propustio prije emitiranja upozoriti gledatelje da se radi o snimcima čiji bi sadržaj mogao biti uznemirujući. To je vrlo čest propust kod nas, posebice pri prikazivanju arhivskih ratnih snimaka. Urednici moraju voditi računa da publiku u terminu od pola osam do osam sačinjavaju djeca i stariji, ali i druge kategorije koje ovakvi snimci mogu uznemiriti. Profesionalni standardi nalažu da se upozorenje pri takvim situacijama mora istaći.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA:

BHT1 kao da je preko noći postao neki drugi medij. Svuda prisutan. Aktuelan. Efektan. Pažljivi izbor sugovornika koji pružaju multiperspektivnost. Jezik koji odlikuju jasnoća i prepoznatljivost. Duže trajanje Dnevnika 2, ali ne nauštrb dinamike. Naprotiv. Sve je izgledalo brže i dinamičnije. Dramaturgija je bila potpuno promijenjena čestim i dobro osmišljenim javljanjima sa mjesta događaja. Urednici su zaokruživali tematske cjeline sadržajnim prilozima. Sedmica za pamćenje kojoj se malo šta ima prigovoriti. Federalna je s druge strane, iako bez većih kikseva, izgledala prosječno pored novog ruha svojih kolega sa BHT1. Zanimljivo je primijetiti kako je splasnuo medijski odijum prema vlastima koje odbijaju riješiti migrantsko pitanje. Kada je kriza bila u svom začetku, gotovo svaki medij se kritički osvrnuo na MUP HNK koji je pokušao vratiti migrante sa svog područja ne poštujući odluku Savjeta ministara. Kada sada kantonalni premijer Unsko-sanskog kantona ponavlja da oni ne prihvataju nikakve migracione centre po odluci iz Sarajeva, to prolazi posve neopaženo. Istina, ove dvije pojave su teško usporedive. U prvom slučaju radilo se o odluci kojom se nije poštivala podjela nadležnosti i već donijeta odluka na državnoj razini, dok se u drugom slučaju najvjerovatnije radi o upozorenju da jedan kanton ne može i ne želi sam podnijeti sav teret krize. Ali, migrantska kriza već je medijski iscrpljena, pa sva upozorenja iz Krajine prolaze bez većeg odjeka. Čak i najava da će kantonalni i opštinski nosioci vlasti protestovati protiv državne vlasti. Negdje bi to bila hit vijest. Ne i ovdje.