ATV i TV1: Kampanja Milorada Dodika sigurna, tranša MMF-a nije?

Foto: AA

ATV daje punu potporu predizbornim aktivnostima Milorada Dodika i ne vidi neki problem oko (ne)isplaćivanja tranše MMF-ovog kredita. Za TV1 MMF-ov kredit visoko je na listi prioriteta

 

ATV: Još jedna Dodikova televizija

27. juni – 3. juli 2018.

DODIK I DALJE U CENTRU PAŽNJE: Iako znatno manje nego kao prošle sedmice, Dodik je i dalje u centru pažnje. Kako se bliži zvanična izborna kampanja, sve je više priloga u kojima se pozicija funkcionera zloupotrebljava u svrhu promocije stranačke politike. Počelo je 27. juna izjavom predsjednika RS-a Milorada Dodika, gdje je prenesena jedino njegova izjava o tome kako kritikuje srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića po pitanju britanskih vojnika. U istom dnevniku se nakon nekoliko priloga ponovo vraća, gdje mu je meta opet Mladen Ivanić, čiju stranu priče nismo čuli. Ovakav metod plasiranja Dodikovih mišljenja je postao obrazac na ATV-u, gdje se njegove izjave objavljuju kao posebne vijesti, bez posebnog tematizovanja njegovih riječi. Centralne vijesti od 28. juna pokazuju da, kada druga strana dobije prostor, izjave predsjednika RS-a gube na jačini i nemaju toliku ubjeđivačku sigurnost: Mladen Ivanić je pitanje o navodnom Dodikovom seljenju kancelarije kao eventualnog člana Predsjedništva BiH prokomentarisao sa: „Ja imam kancelariju u Banjaluci.“ Međutim, ovaj mali izlet u uravnoteženo novinarstvo završava već u sljedećem prilogu u kojem Milorad Dodik ponovo sam komentariše poziciju Tužilaštva RS-a po pitanju karakterisanja djela nad Davidom Dragičevićem.

Klasičnu zloupotrebu funkcionerske pozicije vidimo u prilogu od 1. jula, gdje je Milorad Dodik svoj govor na obilježavanju 76. godišnjice Bitke na Kozari iskoristio kao pozornicu za promociju stranačkih ideja očuvanja Republike Srpske, ponavljajući kako je BiH neodrživa. Ponovo niti jedan kritički orijentisan prilog prema predsjedniku RS-a, što znači da će njegova pozicija biti sve zastupljenija kako se bude približavala zvanična kampanja.

SJEDNICA NSRS-a U ZNAKU IZVJEŠTAJA ANKETNOG ODBORA: U Centralnim vijestima od 2. jula na prvom mjestu se nalazio prilog Tijane Kecman o izvještaju Anketnog odbora povodom smrti Davida Dragičevića, koji je ispunio većinu profesionalnih standarda  (zastupljeno je pet različitih mišljenja). Gledaoci su mogli vidjeti suprotstavljene pozicije u naizmjeničnim izjavama članova Anketnog odbora i ostalih poslanika koji ih ne podržavaju. Međutim, 3. jula Centralne vijesti počinju izjavom ministra unutrašnjih poslova RS-a Dragana Lukača o tome kako je vidio „morbidne informacije“ na društvenim mrežama o navodnoj umiješanosti premijerke RS-a u slučaj. Nakon toga se emituje afirmativan prilog o radu MUP-a RS-a, a tek poslije toga voditelj čita informacije o tome kako vladajuća koalicija predlaže neusvajanje zaključaka Anketnog odbora, nakon čega se vraća na situaciju od prethodne noći u kojoj je zamalo došlo do fizičkog obračuna između Lukača i Adama Šukala, poslanika u NSRS-u.

Ukoliko se prihvati stav da je sjednica NSRS-a vijest dana (što najvjerovatnije i jeste po svojoj važnosti), neprihvatljivo je glavne činjenice staviti u drugi plan, a tematizovati afirmativne priloge koji nemaju nikakvu posebnu ulogu za javnost.

PONOVO NAJAVA UTAKMICE SRBIJE KAO PRVA VIJEST: U Centralnim vijestima od 27. juna imali smo ponovo najavu utakmice Srbije na Svjetskom prvenstvu – i to kao prvu vijest. Ovaj put smo vidjeli anketu među stanovnicima Banjaluke i jednu izjavu navijača iz Moskve, što je trebalo biti zaokruženo javljanjem uživo Andreja Kneževića sa Trga Krajine u Banjaluci. Zbog tehničkih problema ovaj prilog nije realizovan, što je pojačalo dovođenje u pitanje ovakvih priloga. Isti problem kao i prošle sedmice – ovom prilogu je mjesto u sportskoj rubrici ili eventualno nešto kasnije tokom Centralnih vijesti.

IZDVAJAMO:

Izvještavanje ATV-a o ratarima koji se žale na otkupne cijene pšenice pokazuje da ova medijska kuća ima kapacitete da se bavi realnim društvenim problemima, ali su često u drugom planu zbog pred(izborne) kampanje u kojoj prvo stradaju prilozi tog tipa.

Ocjena: 4

TV1: Kakva je sudbina konstitutivnosti u BiH?

27. juni – 3. juli 2018.

BORCI U FBiH TRAŽE SVOJA PRAVA: Demobilisani borci u FBiH protestuju već duže vrijeme, a epilog događaja je najavljen u Dnevniku od 27. juna, gdje je Ajla Bešlija uradila prilog o tome kako je probijen rok za rješavanje pitanja. Dan kasnije, u prvoj vijesti se govori o tome kako je zakon konačno donesen (izvori su isključivo zvanični), što se može smatrati narušavanjem uravnoteženosti. Međutim, odmah u drugom i trećem prilogu se emituju analitičke priče o stvarnim efektima zakona koji je usvojen – ispostavlja se da demobilisani borci nisu zadovoljni i da najavljuju nove proteste ako se ne usvoje amandmani koje predlažu.

Potpuno je jasno da se ne može očekivati da jedan prilog ima sve elemente koji se zahtijevaju od odgovornog novinara, ali zato postoji mogućnost serije priča koje isti problem posmatraju sa različitih stanovišta. To je nešto što TV1 čini profesionalnim, mada skrećemo pažnju da je analitičnost u konstantnom padu od trenutka smanjenja trajanja Dnevnika na 25 minuta (sa prijašnjih 40).

PROBLEM KONSTITUTIVNOSTI U USTAVU BiH: Tokom izvještavanja o dodatnim pitanjima za BiH koja je postavila Evropska komisija, prošle sedmice je spomenuto pitanje konstitutivnosti kao jedno od njih. Kako bi građani imali potpunu informaciju, u Dnevniku od 29. juna se emituje prilog Jovanke Nine Todorović, gdje se objašnjava kontekst ovog pitanja. Naime, trenutnim političkim elitama pojam konstitutivnosti naroda već godinama služi kao osnovno sredstvo održavanja zamrznutog konflikta, a Evropska komisija želi objašnjenje. U prilogu se konsultuju politički analitičar Slaven Kovačević i profesor ustavnog prava Zlatan Begić. Oni objašnjavaju kako je pojam konstitutivnosti naroda ustvari diskriminacija, jer pravna tekovina Evropske unije priznaje slobode svakog građanina, bez preferencija u bilo kojem obliku. Zlatan Begić objašnjava kako je taj mehanizam trebao biti samo privremen, ali se politizuje u nedogled.

U vrijeme predizbornih kampanja ovakav pristup je neophodan kako bi građani imali cjelokupnu informaciju, tj. potrebno je društvene probleme obrađivati bez konstantnog prisustva zvaničnih izvora kojima je jedini cilj opravdavanje njihove političke pozicije.

HOĆE LI MMF ODUSTATI OD TRANŠE ZA BiH: Iako je najavljivao i ranije, TV1 je 3. jula kao prvi prilog emitovao informacije o mogućim problemima isplate tranše MMF-a za BiH. Slađan Tomić je počeo izjavom MMF-a u kojoj se napominje kako ova institucija ima problem sa zakonom o borcima u FBiH i povećanjem plata u RS-u, nakon čega slijede mišljenja dvojice ekonomskih analitičara koji skreću pažnju na dugoročnije implikacije ovog problema. Prilog završava pozadinom priče u kojoj se navode visine prethodnih dviju tranši. Nakon toga, u istom Dnevniku se tematizuju izlazak RS-a na međunarodnu berzu i problemi transparentnosti kupaca tih istih obveznica.

Ne čini se na prvi pogled, ali pitanje MMF-a je jako značajno za građane BiH, jer je postalo očigledno da se klasični kredit (što tranša MMF-a i jeste) konstantno nastoji predstaviti kao nešto drugo (investicija, na primjer).

IZDVAJAMO:

Migrantska kriza u BiH se ne smanjuje, ali se stiče dojam da i TV1 polako ovu temu stavlja u drugi plan. Postoje prilozi o problemima u Bihaću, ali više nema izvještaja sa terena, analitičkih priloga i slično.

Ocjena: 9

Komparativna analiza:

ATV i dalje ima centralnu ličnost koju prikazuju u afirmativnom svjetlu, dok TV1 nema izvore s posebnim statusom. Kada je u pitanju izvještavanje o Anketnom odboru, ono je na ATV-u prošlo u znaku MUP-a RS-a i Dragana Lukača, gdje se serijom priloga relativizovao konkretan problem. Dok ATV prenosi afirmativne informacije o ovoj instituciji, TV1 objavljuje informaciju o negodovanju zaposlenih u MUP-u RS-a zbog zanemarivanja njihovih apela da se plate trebaju povećati (jer su velike disproporcije u primanjima policije i sudstva). Isto tako, ATV ne vidi veliki problem u isplaćivanju tranše MMF-a, dok TV1 objašnjava dugoročne implikacije. Može se reći da je u izvještavanju o migrantskoj krizi ATV ove sedmice uradio bolji posao, imali su nekoliko tematskih priloga, dok je TV1 prenosio zvanične informacije.