ATV i TV1: Ko govori o povećanju plata i penzija u Republici Srpskoj?

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Nije dovoljno biti držač mikrofona zvaničnicima, već je potrebno pojasniti i kontekst kako bi se publici približila šira slika događaja. O potrebi višestrukih izvora informacija da i ne govorimo

 

ATV: Dodik kao centralna figura

20. – 26. jun 2018.

DODIK KAO DOMINANTAN IZVOR: Tokom ove sedmice monitoringa postalo je jasno da se ATV približava praksi RTRS-a kada je u pitanju tretman Milorada Dodika u Centralnim vijestima. Ovdje namjerno navodimo njegovo ime bez funkcije, jer je u izvještavanju ove televizijske kuće često nejasno u kojoj funkciji se on pojavljuje: kao predsjednik RS-a, kao predsjednik SNSD-a ili kao politički analitičar svih dešavanja. Ovom prilikom izdvajamo dva aspekta izvještavanja o Miloradu Dodiku: preuzimanje kompletnih Centralnih vijesti i nekritičko prenošenje njegovih izjava. Prvi slučaj opisujemo Centralnim vijestima od 23. juna, gdje je Milorad Dodik bio jedini ili jedan od izvora u prvih pet priloga (što čini više od 15 minuta u informativnoj emisiji). On se prvo pojavljuje u izvještaju o najavljenom povećanju plata i penzija (objašnjavajući kako RS ima razlog za to); zatim, prvi je izvor koji komentariše prvu emisiju obveznica na bečkoj berzi; poslije toga uz pomoć novinarke Jelene Božunović je centralna figura priče o britanskoj vladi; u četvrtom prilogu o istraživanju SDS-a ne kaže ništa drugo nego kako je „Republika Srpska država“; na kraju, komentariše situaciju u Kozarskoj Dubici, koja je ostala bez sredstava i traži pomoć Vlade RS-a. Ovaj slijed priloga je klasičan primjer političkog uticaja na medije, jer se koristi publicitet predsjedničke funkcije kako bi se izvodila (pred)izborna kampanja.

U drugom slučaju, u Centralnim vijestima 24. juna predsjednik RS-a kao jedini izvor vijesti javno prijeti kako će se obračunati sa svima koji „nisu lojalni RS-u i koji ne rade u njenom interesu“ kada SNSD dođe na vlast u institucijama BiH. Dodik iznosi, a ATV nekritički prenosi prijetnje svim radnicima (portirima, čistačicama i drugim), koji potencijalno trebaju ravnati svoje „lojalnosti“ ne prema svom poslu nego prema kriterijumu „rada u interesu RS“, koji određuje samo jedna osoba: Milorad Dodik.

POVEĆANJA PLATA I PENZIJA BEZ ANALIZE: U Centralnim vijestima 21. juna Vanja Vasilić prenosi vijest kako je ministar finansija RS-a Milan Tegeltija najavio povećanje plata i penzija. Ova vijest postaje centralna do kraja sedmice, gdje se najčešće prenose izjave vlasti i opozicije (u nešto manjem obimu), ali bez analitičkog priloga o tome na koji način će doći do povećanja: objasniti publici šta znači kada se neoporeziva osnovica mijenja, kako to da do povećanja sasvim slučajno dolazi u izbornoj godini, kako će se obezbijediti dodatna sredstva za penzije i boračke dodatke – to su sve pitanja na koja gledaoci ATV-a nisu dobili odgovor. Dominirali su prilozi u kojima su izvori bili isključivo zvaničnici: u dnevniku od 22. juna u prilogu o penzijama boračke populacije sva tri izvora dolaze iz vlasti, bez prilike da se čuje drugačije mišljenje. Ista situacija se desila 25. juna, u prvom prilogu Vanje Vasilić ne postoji nijedan izvor izvan institucija u kojima dominiraju funkcioneri vladajuće strukture.

Naravno, iz pozicije radnika i penzionera svako povećanje plata i penzija je dobrodošlo, ali mediji imaju zadatak kritičkog odnosa prema „dobročinstvu“ vladajućih u izbornoj godini. Najmanje što se može uraditi je jedan analitički prilog o ekonomskom statusu i kontekstu takvog povećanja.

NAJAVA UTAKMICE SRBIJE KAO PRVA VIJEST: U Centralnim vijestima od 22. juna, prije (ne)očekivanih priloga o rastu prosječne plate i najnovijem Vladinom povećanju, glavna vijest je postala utakmica Svjetskog prvenstva između Srbije i Švajcarske. Uživo se javila Tatjana Brestovac, koja je samo najavila prilog Jelene Koprivice u kojem dominiraju navijači i izjava predsjednika Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića. Dakle, prilog nije imao za cilj donošenje novih informacija, nego uobičajeno prenošenje navijačke euforije koja vlada na svakom velikom takmičenju. Uzimajući u obzir kontekst da se većina Srba u RS-u identifikuje s reprezentacijom Srbije, možemo reći da je potrebno prenijeti ovo kao vijest, ali sigurno ne kao prvu i udarnu.

IZDVAJAMO:

Javljanja novinara uživo su gotovo svaki put preopširna, gdje se dešavaju dva scenarija: prvo, ono što novinar kaže bude ponovljeno u prilogu koji slijedi; drugo, neiskusni novinari (na primjer, Nataša Milojević u prilogu od 24. juna) imaju problem da prenesu opširne informacije (poštapalice i greške su neizbježne). Ipak, kao pozitivan pomak navodimo goste u javljanju uživo, što svakako poboljšava kvalitet (25. jun, prilog Vanje Vasilić).

Ocjena: 3

 

TV1: Šta Evropska unija želi od BiH?

20. – 26. jun 2018.

IZMJENE IZBORNOG ZAKONA BEZ PREDSTAVNIKA HRVATA: Novinarka Armina Sadiković u Dnevniku od 20. juna je izvještavala o usvojenim izmjenama Izbornog zakona u Federaciji BiH, gdje je konsultovala ukupno šest izvora sa različitih strana, što je upotpunjeno intervjuom s političkim analitičarem Slavenom Kovačevićem. Zašto je ovakav intervju uživo potreban? Kontekst priloga nameće da je glavna vijest to što HDZ nije glasao o ovim izmjenama, ostavljajući utisak nedostatka legitimiteta hrvatskog naroda. Slaven Kovačević ističe kako HDZ nije jedini legitimni predstavnik Hrvata, jer i druge političke partije imaju zastupljenost. U drugom dijelu priloga novinarka napominje da je donesen još jedan bitan zakon – Zakon o potpomognutoj oplodnji, prenoseći dvije suprotne izjave. Dan kasnije, kako je uobičajeno na TV1, slijedi analitički prilog u kojem Kenan Ćosić konsultuje sedam izvora koji iznose svoj stav o jučerašnjem usvajanju izmjena Izbornog zakona.

Kada su u pitanju važna politička pitanja, potrebno je prenijeti što više strana i dodati stručna/analitična mišljenja kompetentnih stručnjaka, što je TV1 i uradio. Niko nema ekskluzivitet nedodirljivog izvora.

DODATNA PITANJA EVROPSKE KOMISIJE OTKRIVAJU NOVE PROBLEME: U Dnevniku 20. juna kao prva vijest je objavljena informacija kako je Evropska komisija dostavila dodatnih 655 pitanja Bosni i Hercegovini, da bi dan kasnije Amira Jablan u drugom dijelu Dnevnika prenijela tri izjave o ovom procesu. Ovakav način izvještavanja ne bi bio dovoljno jasan, ali je Jovanka Nina Todorović 22. juna objavila dodatnu analizu priče, gdje su Edin Dilberović, direktor Direkcije za Evropske integracije, i Rasim Ibrahimagić iz Sarajevskog otvorenog centra ukrstili mišljenja. Prvi je insistirao na razumijevanju procedura i usklađivanju s pravnom tekovinom Evropske unije, dok je drugi iznosio potencijalne probleme kao što su problemi BiH da odgovori na jasna pitanja (na primjer, kako se namjerava riješiti problem konstitutivnosti) i upozorio da će pod uticajem predizborne kampanje rokovi sigurno biti problematični.

Mediji u izvještavanju o potencijalnom pridruživanju Evropskoj uniji trebaju što više isticati objašnjenja određenih procedura, kako se priča o tome ne bi dodatno politizovala u stranačke svrhe. Adisa Herco je upravo odgovorila na ova pitanja u prilogu 22. juna, gdje se iznose svi problemi koordinacije i objašnjenja termina kao što su „konstitutivnost“ ili „dominantnost jednog naroda“.

KONTEKST POVEĆANJA PLATA I PENZIJA U REPUBLICI SRPSKOJ: TV1 priču o potencijalnom povećanju plata i penzija u RS-u počinje prilogom o emisiji obveznica na bečkoj berziji, gdje izjavi Milorada Dodika suprotstavljaju dva ekonomska analitičara: Damira Miljevića i Milisava Tomovića. Nakon toga slijedi izjava premijerke RS-a Željke Cvijanović, ali s najavom koja se može protumačiti kao mišljenje novinara („Dok RS grca u dugovima…“). Smatramo da je iznošenje podataka o realnim ekonomskim pokazateljima potrebno, ali na način da činjenice i podaci govore za sebe, bez komentara novinara.

TV1 i pored toga mnogo bolje izvještava o najavljenim povećanjima plata i penzija. U Dnevniku od 24. juna Jovanka Nina Todorović konsultuje četiri izvora, gdje se analizira kontekst najavljenog povećanja: da li je ono moguće, ko snosi trošak povećanja, da li je u pitanju dodatno zaduženje i slično.

IZDVAJAMO:

TV1 i dalje redovno izvještava o migrantskoj krizi, posebno o stanju u Bihaću. Ističe se telefonski razgovor s gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem, koji je 24. juna objasnio sve relevantne informacije o stanju u ovom gradu, uz apel institucijama BiH da je pomoć neophodna.

Ocjena: 8

Komparativna analiza:

Dok ATV izvještava o najavljenim povećanjima plata i penzija izrazito nekritički, TV1 nudi kontekst koji publici može približiti širu sliku. Nije dovoljno biti držač mikrofona zvaničnim izvorima kojima je posao da brane svoje postupke – potrebno je, poštujući načelo uravnoteženosti, dati jednaku šansu svim zainteresovanim stranama da objasne suštinu postupka. Isto tako, ove sedmice smo uočili veliko favorizovanje Milorada Dodika na ATV-u, gdje polako stiče status ekskluzivnog tumača i analitičara bh. stvarnosti. Istovremeno, TV1 ne nudi ekskluzivitet niti jednom političaru, pogotovo kada su u pitanju pseudodogađaji bez posebne informativne vrijednosti.