FAKE & SPIN: Da li je građanski bunt zavjera protiv vlasti?

Foto: NAP

Dok se u RS-u raspravlja šta je zavjera protiv građana, a šta zavjera protiv vlasti, u Federaciji su političke emisije na kolektivnom godišnjem odmoru

 

RTRS: Post faktum – 15. juni 2018.

KRIV JE SUDIJA: Tomislav Kovač, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, nadovezao se u emisiji Post faktum na priču o sigurnosnoj situaciji u RS-u, tj. na kritiku naroda koji protestuje zbog MUP-ovog neadekvatnog ispunjavanja obaveza u slučaju Davida Dragičevića. On je tim povodom govorio i o Anketnom odboru, koji je formiran radi sagledavanja svih relevantnih činjenica o smrti Davida Dragičevića i koji je u svom zaključku obrazložio da postoji osnova sumnje da je David Dragičević ubijen. Kovač je ovaj zaključak nazvao jednim od “najvećih udara na ustavnopravni poredak Republike Srpske”, naglasivši da su svi propusti MUP-a koje su ogoljeli tokom svog istraživanja zapravo “njihova politička presuda”. Postavlja se pitanje, ko je veći patriota RS-a i njenih građana? Oni koji žele da MUP radi posao na društveno-odgovoran način, tako što će uvažiti mišljenje odbora kojeg je imenovala Narodna skupština Republike Srpske upravo u te svrhe, ili oni koji su bili spremni prihvatiti zaključke Anketnog odbora samo ukoliko budu išli u njihovu korist?

TEORIJE ZAVJERA: Kovač u nastavku omalovažava opoziciju (naziv koji je, očigledno, dao svima koji na ulicama Banjaluke sedmicama protestuju) tako što je njihov zahtjev da se preispita rad institucija RS-a nazvao “teorijom zavjere” u koju oni čvrsto vjeruju. Dalje je naveo kako bi takvo nešto zahtijevalo jedan nivo zavjere u institucijama RS-a koji nije, kako kaže, “vidio ni u filmovima ni u ratu”. Međutim, svega nekoliko minuta nakon ove izjave, Kovač definira same proteste kao zavjeru protiv “države”, te građane koji protestuju naziva svojevrsnim marionetama kojima upravlja “neko ko iza leđa stoji”. Koliki nivo zavjere bi bio potreban da se organizira tako nešto, u to Kovač nije zalazio. Nazvao je, međutim, potragu za dokazima “specijalnim ratom” koji se vodi protiv RS-a, čime se nadovezuje i uklapa u prethodna stajališta koja su iznesena na ovom javnom servisu o protestima i demokratizaciji medija i novinarstva.

 

BNTV: Crno na bijelo – 15. juni 2018.

OTPOR POLTRONIMA: O zaključcima Anketnog odbora u slučaju Davida Dragičevića govorilo se i u emisiji Crno na bijelo. U uvodnom kolažu priloga, kadrovima s prve pres-konferencije o ovom slučaju i saslušanja od strane Anketnog odbora, skicirane su kontradiktornosti u izjavama pojedinih ključnih ispitanika, tako da su se gledaoci mogli neposredno uvjeriti u ono šta je rečeno i, još važnije, šta je porečeno. Ostatak priloga dao je prostora Branislavu Borenoviću, predsjedniku Anketnog odbora (PDP), da pozove predsjednika Republike Srpske na prihvaćanje odgovornosti prema rezultatima istrage Anketnog odbora riječima: “Milorade, koga se bojiš?” BNTV je ovakvim višesedmičnim izvještavanjem o pojedinostima u ovome slučaju jasno stao uz građane Republike Srpske, dok jedan javni servis kao što je RTRS ne pokušava prikriti naklon vlastodršcima, te iz sedmice u sedmicu ugošćava poltrone onih koji ne samo da ne stoje uz narod, nego isti optužuju da su dijelom zavjere protiv “države”.

U RATU ŠVERC, U MIRU AKCIZE: Druga instanca u kojoj BNTV staje na stranu građana vidljiva je u prilogu o akcizama, tačnije o protestima zbog poskupljenja goriva. Novinari BNTV-a su na ulicama gradova RS-a razgovarali s građanima koji su direktno iznijeli nezadovoljstvo poskupljenjima, kao i smanjenjem cijena goriva u iznosu od 0,05 feninga, koje su nazvali premalim. Također, BN televizija je u ovom prilogu jednom preglednom infografikom o cijenama goriva jasno predstavila pomalo konfuzni sistem naplate akciza na gorivo, te time na društveno odgovoran način informirala gledaoce.

 

TV1: Ja biram goste – 17. juni 2018.

ČLANOVI “ANTIVLADINIH” UDRUŽENJA: Domaćin prošlosedmičnog izdanja emisije Ja biram goste Jakob Finci zadao je sebi zadatak da u razgovoru s gostima pojasni, između ostalog, koja je uloga nevladinih organizacija u savremenim državama. Njegov komentar da takve organizacije nisu “antivladine organizacije”, i kako one nisu koncipirane da budu “protiv vlade, nego da pomognu vladi”, mogao bi se protumačiti kao svojevrstan odgovor na spomenute teorije zavjera koje kruže posljednjih nekoliko sedmica eterima režimskih medija. Uz to, Finci u izlaganju nije ostao na teoriji, nego je pokušao ilustrirati i način na koji takva potpora iz nevladinog sektora može upotpuniti tok razvitka nekog društva. Njegova gošća Lamija Tanović, profesorica nuklearne i atomske fizike, zastupa mišljenje da je ključ napretka upravo obrazovanje, tačnije, razvoj usmjeren na STEM područja. Govorila je o tome u kontekstu udruženja East West Bridge in Bosnia and Herzegovina, čiji je Jakob Finci predsjednik. Finci je sve teme u emisiji kojih se dotakao s gostima, zapravo, prokomentirao kroz prizmu tog svog think tanka, te nastup na TV1 iskoristio u svrhu informiranja šire javnosti o radnim grupama ovoga udruženja i njihovim ciljevima. Treba, međutim, napomenuti da je jedan od članova ovoga udruženja i Vedran Škoro, direktor banjalučke medijske kuće ATV, kojoj su od njegova izbora za direktora u martu ove godine upućene brojne kritike na račun pristranosti prema vladajućoj strukturi u RS-u.

NORMALNO DRUŠTVO: Bivši glavni pregovarač BiH sa EU Igor Davidović je kao drugi Fincijev gost govorio o potrebi da se bh. građanima izvrši “povratak dostojanstva”, te definirao glavni problem društva upravo u tome što su pojedine “oligarhije počele narode shvaćati svojom imovinom”. Ovoj izjavi prethodio je komentar Fincija kako je “Dejtonskom ustavu istekao rok”, te da je “potreban novi (ustav) jer je stari ispunio svoju obavezu, tj. zaustavio je sukobe”. Davidović, međutim, nije direktno prokomentirao ovu izjavu Jakoba Fincija o Dejtonskom ustavu, pa se lahko može doći do zaključka kako je sve ono što je govorio o povratku dostojanstva možda tek na tragu utopijske misli, a nikako korak prema pragmatičnom rješavanju tog problema.

PRESJEK

RTRS i emisija Post faktum je putem videolinka, po ustaljenoj paradigmi, ugostila poltrona koji je sve građane RS-a koji žele promjene nazvao izdajnicima države, dok je BNTV, također po ustaljenoj paradigmi, u emisiji Crno na bijelo stala na stranu onih koji protestuju i opozicije. Političke emisije u Federaciji kao što su Pošteno, Centralni dnevnik, Mreža, Odgovorite ljudima, Politički magazin i dr. na ljetnoj su pauzi, što ne znači da predizborna kampanja u ovom entitetu nije u toku. Izuzetak čine emisije kao što su Ja biram goste TV1 koja je ugošćavanjem Jakoba Fincija ponudila alternativan pogled na rješavanje ključnih društvenih problema u BiH.