LAŽNE VIJESTI, GOVOR MRŽNJE I PROPAGANDA PROTIV KATARA

Pod naslovom “Kuga botova na Twitteru uzdrmala Bliski istok”, list Washington Post je objavio istraživanje o manipulacijama koje je antikatarski savez provodio na društvenim mrežama. Istraživanje se bavi ulogom botova, automatiziranih računarskih programa, u podsticanju sukoba u regiji Zaljeva i njihovom doprinosu krizi koja je pogodila Vijeće za suradnju zaljevskih zemalja još prošle godine.

U istraživanju kojeg su proveli Marc Jones, predavač historije Zaljeva i Arapskog poluotoka, i Alexei Abrahams, istraživač na polju globalizacije i upravljanja, spominju se detalji koji su uslijedili nakon noći u kojoj je izvršen cyber napad na Katarsku novinsku agenciju – QNA, kada su objavljene kontroverzne izjave koje su lažno pripisane katarskom emiru, Šeiku Tamimu bin Hamadu Al Thaniju.

Dvojica autora navode kako je to bio prvi zabilježeni primjer cyber napada koji je izazvao dugotrajnu međunarodnu krizu. Hakerski napad je bio samo vrh ledenog brijega u informativnom ratu kojeg su povele države koje su nametnule blokadu Kataru, navodi se u istrazi.

Hiljade botova protiv Al Jazeere

Nekoliko sedmica prije krize neprijatelji Katara su regrutirali zapadne kompanije kako bi im pomogli u pokretanju nemilosrdne propagandne kampanje na društvenim mrežama. Ključ ove strategije, kako navode njih dvojica, bili su botovi na Twitteru koji mogu retweetovati, pa čak i masovno objavljivati originalni sadržaj.

Dvojica autora navode kako je njihovo istraživanje pokazalo da su režimi u Zaljevu kreirali, ili naručili kreiranje, hiljada botova koji će tweetati na koordiniran način. Metodom slučajnog uzorka je utvrđeno da su prošle godine, nekoliko sedmica prije krize u Kataru, 17 posto arapskih tweetova koji pominju Katar postavili botovi. Do maja se taj broj popeo na 29 posto.

Botovi su često radili na pojačavanju tweetova kritičara katarske vlade, ili vladajuće porodice u Kataru. Mobilizirane su hiljade botova protiv katarske informativne mreže Al Jazeera. Botovi su, također, promovirali pro-saudijske tweetove predsjednika SAD-a Donalda Trumpa tokom njegove posjete regiji u maju 2017. godine.

Gotovo 90 posto tweetova o zaljevskoj krizi bili su doslovno retweetovi onoga što su drugi rekli, pojašnjava ova analiza. Manje od 30 posto korisnika Twittera je objavljivalo originalni sadržaj, a među njima je najviše dva posto retweetalo više nego bilo ko drugi, što čini 75 posto razgovora.

Demonizacija Katara i Katarana

U ovoj analizi se oni nazivaju “elitnim” influencerima, koji dobijaju veću podršku preko botova, pogotovo ako izražavaju stavove protiv Katarana.

Ova dvojica istraživača ističu da je manipulacija “hashtagom” postala veoma raširena pojava u zaljevskim državama nakon izbijanja krize. Čak su i pojedini svjetski sajtovi načinili greške zbog ovakvih manipulacija te su objavljivali rezultate lažnih hashtaga protiv Katara.

Saud al-Qahtani, savjetnik Saudijskog kraljevskog suda i generalni supervizor Centra za studije i informativne poslove, namjerno je koristio trendove koje su generirali botovi za mjerenje katarskog javnog mišljenja. U augustu 2017. godine on je rekao da je hashtag #Odlazi Tamim odraz zahtjeva katarskog naroda, koji želi zbaciti svog vladara Tamima bin Hamada Al Thanija. U stvarnosti, hashtag #Odlazi Tamim nije bio pokazatelj katarskog javnog mnijenja, jer su ga generirali antikatarski botovi.

Dvojica autora smatraju da je ciljana skupina ovakvog antikatarskog diskursa uglavnom bila populacija u državama saveza koji je nametnuo blokadu Kataru. Na kraju krajeva, blokada je ometala živote hiljada stanovnika regije koji rade ili imaju porodice u Kataru. Zbog toga je blokada morala biti legitimizirana demonizacijom Katara i demonstriranjem efikasnosti blokade kao odgovarajuće sankcije.

Društveni mediji postaju oružje

U istraživanju se navodi da ovakva manipulacija ukazuje na autoritarnu logiku. Iako socijalni mediji na kraju mogu djelovati kao inkubatori za formiranje političkog mišljenja, još je važnija stvar da je to mjesto koje građani posjećuju kako bi saznali šta misle građani u drugim zemljama – što se smatra vitalnim elementom za mobilizaciju.

Predimenzioniranjem značajem određenih političkih ličnosti, milioni botova utapaju mišljenje građana glasom male autoritarne elite. Korištenje botova za stvaranje vještačkih kretanja i korištenje takvih trendova kao pokazatelja javnog mnijenja ukazuje na mogućnost zaljevskih režima da involviraju društvene medije kao dio svog aparata za kontrolu i cenzuru, što ugrožava njihov osnovni potencijal.

Možda više nego bilo gdje drugdje, zaljevske zemlje nam pokazuju kako društveni mediji postaju oružje koje se koristi kao sistem od krucijalnog značaja za plasiranje lažnih vijesti, govora mržnje i propagande.

balkans.aljazeera.net