N1 I AL JAZEERA BALKANS: Dobro birane i obrađene teme

Foto: N1

Teško je odrediti ko je protekle sedmice bio bolji. Obje su se televizije istakle raznolikošću tema i preciznošću priloga

N1: Kvalitet uz manje greške

30. maj – 6. juni 2018.

O IMOVINI UZ NOVE ČINJENICE: N1 je imala dobru priču Borisa Breze (Dnevnik u 19, 3. juni, voditelj Vlado Marić) o imovini BiH u Hrvatskoj, uz mnogo detalja koji su manje poznati našoj javnosti, poput višegodišnjih sudskih i bezuspješnih pokušaja Energoinvesta da uknjiži ono što ovoj firmi i pripada. Prilog je imao i sitne propuste. Novinar tvrdi kako se stručnjaci slažu da se problem ne može riješiti jednostranim potezima, no ne navodi koji bi to potezi bili, a kao stručnjaka u prilogu pušta, između ostalih, predsjednika Stranke za BiH Amera Jerlagića. Najbolji prilog na ovu temu je imala novinarka Tina Jelin Dizdar (Dnevnik u 19, 4. juni, voditeljica Emina Pazalja). Koristeći kao polaznu informaciju najavljeni sastanak Vijeća ministara BiH, novinarka je vrlo iscrpno i temeljito propitala probleme sa sukcesijom imovine, pretvorbu JUNAFA u JANAF, ponudila strukturu vlasništva te istražila koje su opcije BiH u budućnosti. Jednako kvalitetan je bio prilog Adise Imamović (Dnevnik u 19, 1. juni, voditelj Darko Savić) o budućim problemima, tužbama i osporavanjima ustava u BiH povodom neuspjele kandidature Svetozara Pudarića. U istom izdanju Dnevnika, novinar Zvonko Komšić je – u priči o imovini BiH u Hrvatskoj – postavio pravo pitanje: da li se svi bh. političari jednako bore za imovinu države u Hrvatskoj i da li im je jednako u interesu.

STUDENT, HLJEB I ZELENIKA: N1 je pratila i slučaj uhapšenog studenta Selmira Mašetovića u Turskoj. No, u inače dobrom prilogu Adise Imamović iz Dnevnika u 19 od 4. juna, studentova pomajka je potpisana pežorativnim izrazom “maćeha”. U istoj emisiji je bio prilog Borisa Breze o kandidiranju Diane Zelenike za članicu Predsjedništva BiH. Voditeljica Emina Pazalja je u uvodu istakla – između ostalog – izjavu Zelenike o dovođenju lanca Ikea u BiH. I novinar je dva puta to ponovio u prilogu. Inače, N1 je u Dnevniku u 19 dva dana ranije (2. juni, voditelj Vlado Marić) imala prilog Đenane Kaminić o kandidiranju Diane Zelenike pa se nameće pitanje čemu u tri dana dva puta praviti prilog o istoj temi, odnosno osobi, bez novih momenata. U toj emisiji je Marijana Kršo imala vrlo dobar i informativan prilog o gradnji na Bjelašnici te ekološkim problemima koji iz toga proizilaze, i to s odličnim naslovom priče: betoniranje planine.

Ponavljanje je imao Vlado Marić, voditelj Dnevnika u 19 emitiranog 3. juna, kada je u uvodu priče o mogućem poskupljenju hljeba dva puta istakao gdje se naša zemlja nalazi u odnosu na region.

U emisijama tokom sedmice korektno su ispraćeni sastanci Venecijanske komisije sa predstavnicima bh. političkih stranaka te zasjedanje UO Vijeća za implementaciju mira.

Ocjena: 10

AL JAZEERA BALKANS: Preciznost i raznolike priče

30. maj – 6. juni 2018.

IMOVINE, KOMISIJE, MIGRANTI, STUDENTI: Ove sedmice je Al Jazeera Balkans nastavila uobičajenim kvalitetom. U analiziranom periodu dosljedno je, i iz mnogih uglova, analizirana problematika izbjeglica i migranata. To je otvoreno izvještajem o hapšenju krijumčara ljudima na hrvatskoj granici te veoma temeljitim i preciznim izvještavanjem Arduane Pribinje sa skupa u Dubrovniku o problemima migranata i zaštiti granica (Vijesti u 20, 1. juni, voditeljica Jasmina Kos). Dobro pripremljena Pribinja ponudila je gledaocima valjane informacije poput onih da je od početka migrantske krize kroz Hrvatsku prošlo 660.000 izbjeglica i migranata, među njima četiri osobe povezane s terorizmom. Slično je informativno i jasno, a bez patetike, koncipirana priča Zorane Ćurić (Vijesti u 20, 4. juni, voditeljica Anne Marie Ćurčić) o utapanjima migranata u Sredozemnom moru.

SLUČAJ “MAŠETOVIĆ”: Veoma detaljno je Al Jazeera Balkans izvještavala o slučaju uhapšenog bh. studenta Selmira Mašetovića u Turskoj, diplomatskim koracima, onome što može i mora biti učinjeno. Jasan i kratak izvještaj s protesta u Gradačcu imao je novinar Boris Gagić (Vijesti u 20, 4. juni). U istom izdanju Vijesti u 20 ističe se blok o sastanku Venecijanske komisije sa bh. vlastima.     

Iako je pohvalno što Katar kao država napreduje uprkos prekidima diplomatskih odnosa koje su mu nametnule susjedne zemlje, prilozi iz Katara u Vijestima u 20 tokom sedmice više su djelovali kao PR negoli novinarske priče.

Isto tako, voditelj Saša Ćeramilac je u Vijestima u 20 (5. juni) Anketni odbor NSRS-a nepotrebno preimenovao u istražno povjerenstvo. Osim što zvuči nesuglasno s novinarima i sugovornicima koji su govorili o sjednici Anketnog odbora, ovakvo preimenovanje pravi i značajnu razliku u funkciji i namjeni ovog tijela. Anketa pred skupštinskom komisijom je jedno, istraga nešto sasvim drugo.

O ZABORAVLJENIM TEMAMA: Da se u proizvodnji informativnih emisija na Al Jazeeri Balkans ne vode pukim aktuelnostima, svjedoče priče novinara o temama koje nisu u fokusu javnosti, ali su društveno relevantne. Takva je priča novinara Ivana Pavkovića o sudskom procesu u vezi s prekidanjem opštinskih izbora u Stocu 2016. godine (Vijesti u 20, 2. juni, voditeljica Dalija Hasanbegović), napravljena s mnogo sugovornika i precizno. Posebno kvalitetna je priča Borisa Gagića (Vijesti u 20, 5. juni, voditelj Saša Ćeramilac) o posljedicama curenja toksičnih materija iz tzv. bijelog mora u rijeku Spreču. Novinar je u prilogu imao sve relevantne sugovornike, veoma je detaljno pojasnio prirodu zagađenja, ali i proširio priču na zagađenje Lukavca.

Također se ističe priča Arduane Pribinje (Vijesti u 20, 3. juni, voditeljica Dalija Hasanbegović) o slučajevima sukoba interesa u FBiH jer ni pet godina nakon usvajanja zakona koji regulira ovu oblast nije formirana komisija koja bi se bavila sukobima interesa političara na različitim nivoima vlasti. Priča je napravljena u dobrom istraživačkom maniru i s relevantnim sagovornicima te je odlično objašnjen način na koji se manipulira na različitim nivoima vlasti.

Da je izdanje Vijesti u 20 koje je emitirano 4. juna obilovalo odličnim prilozima i pričama, svjedoči i priča Emira Skenderagića o tome kako BiH nije članica Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, u kojoj su s relevantnim sugovornicima, potcrtavanjima političkih opstrukcija te uz dužnu kritičku distancu objašnjeni fenomeni bh. visokog obrazovanja, poput nemanja strategije za nauku, problema s akreditacijom i normama. Još je jedna dobra obrazovna priča ovog novinara, a riječ je o instruktivnoj nastavi za djecu povratnika u Novoj Kasabi (Vijesti u 20, 6. juni, voditeljica Dalija Hasanbegović) povodom pete generacije maturanata. Uz mnogo detalja koji se tiču teške školske svakodnevnice, ali i posvećivanje pažnje političkoj strani priče, Skenderagić je napravio uspješnu, jasnu i zaokruženu priču.

Ocjena: 10

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje su televizije dobro ispratile neslaganje građana oko izgradnje hidrocentrale na Krupi na Uni. Isto tako, imale su teme koje se tiču visokog obrazovanja. Emir Skenderagić je napravio pomenutu priču o problemima s akreditacijom i pristupu Evropskoj asocijaciji za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, a Milica Vučetić je napravila priču (Dnevnik u 19, 2. juni) koja tretira problematiku visokog obrazovanja, kao i Skenderagićeva. Jednako su zanimljive, ali napravljene iz različitih uglova.

Imajući u vidu dubinu i kvalitet priloga i priča, ove je sedmice teško odrediti ko je bio bolji. Obje televizije su se istakle raznolikošću tema i preciznošću priloga.