PRIPREMA, POZOR, KAMPANJA!

Foto: vijesti.ba

Kandidati su objavljeni, a političke emisije u BiH imaju zadatak da građane upoznaju s njihovim politikama. Neki to rade, neki se bave samo sobom

FTV: Pošteno – 28. maj 2018.

BRKA VS. SDA: Prateći Konvenciju SDA prethodne subote i Konvenciju SDP-a dan poslije, autori emisije Pošteno pružili su nam obuhvatan uvid u predsjedničke kandidate ovih dviju stranaka. O odabiru kandidata SDA Šefika Džaferovića, kao i o čitavoj konvenciji uopćeno, novinarka Duška Jurišić razgovarala je s Osmanom Brkom, jednim od osnivača SDA, koji je bez ustezanja kritizirao rad rukovodstva Stranke demokratske akcije. Naglasio je da se slaže s predviđanjima o ekonomskom razvoju i planu za ostvarivanje istog koja je istakao Bakir Izetbegović u govoru na Konvenciji, iako su u široj javnosti ona prihvaćena kao predizborne floskule i neostvariva. Brka je, međutim, nezadovoljstvo iskazao u pogledu nepriznavanja dosadašnjih grešaka u vođenju stranke. On smatra da SDA i njeno rukovodstvo trebaju od sebe “odstraniti prljav veš” i jasno iznijeti gdje je stranka griješila u prošlosti. Razlog ovog Brkinog otvorenog kritiziranja sopstvene stranke leži u činjenici da na konvenciji nije dobio riječ, te se nije mogao obratiti ostalim članovima i iznijeti stavove. Brka, koji je bio i lični prijatelj Alije Izetbegovića, tako je ušutkan od strane onih koji su stranku pretvorili u “interesnu skupinu”, kako sam navodi. U suštini, Brka poziva na povratak na prvobitne principe koji su bili temelj osnivanja ove stranke, tj. briga o “društvu kao cjelini”, a ne o “ličnim interesima pojedinaca”. S obzirom na kult ličnosti Alije Izetbegovića, kojeg vodstvo SDA koristi gdje i kad može u ostvarivanju političkih i izbornih ciljeva, postavlja se pitanje – zašto neko kao što je Osman Brka, jedan od osnivača te stranke, ne može dobiti riječ na skupu kakav je bio ovaj?

PROBLEMI SU KOD DRUGIH: Upravo je to Duška Jurišić pitala i Bakira Izetbegovića neposredno nakon što je glasao za predsjedničkog kandidata svoje stranke. Na pitanje šta misli o tome što je Osman Brka nezadovoljan radom SDA, Izetbegović je odgovorio s jednim kratkim: “Nisam to registrovao.” Drugo pitanje, koje se nadovezalo na unutarstranačke probleme koje je naveo Brka, Jurišićeva nije uspjela do kraja ni artikulirati, kada ju je Izetbegović prekinuo i kazao kako je Brka bio jedini koji se javljao za riječ, te da nisu htjeli otvarati diskusiju. Izetbegović se zatim zahvalio novinarki i okrenuo joj leđa bez namjere da nastavi razgovor. Ovom gestom je, zapravo, u jednu ruku potvrđeno ono o čemu je Brka govorio, tj. otpor vodstva SDA da zađu u ikakav razgovor o eventualnim problemima u radu ove nacionalne stranke.

SEBIJA IZVAN NARODA: Zanimljiv detalj iz razgovora s Brkom desio se kada je Jurišićeva postavila pitanje o mogućoj kandidaturi Sebije Izetbegović za članicu Predsjedništva BiH, o čemu se govorilo posljednjih sedmica prije nego što se povukla iz moguće utrke. Brka je naglasio kako rukovodstvo “uopšte ne živi u narodu” i ne shvaća kako je “ružno dočekana” ta vijest o mogućoj kandidaturi Sebije Izetbegović. Nadalje, prokomentirao je i povlačenje Denisa Zvizdića, koji je bio unutarstranački favorit, te i to naveo kao jedan od propusta čiji uzrok “ne može dokučiti”.

PRIVID IZBORA: Duška Jurišić je u nastavku razgovarala i s novoizabranim kandidatom za člana Predsjedništva BiH ispred SDA, Šefikom Džaferovićem. Jurišićeva se nije ustručavala pitati kako on gleda na povlačenje Denisa Zvizdića iz utrke za kandidaturu, s obzirom na to da je imao veliku podršku na terenu. Džaferovićev odgovor oblikovan je oko kostura slogana stranke “U jedinstvu je snaga”, pa je odgovorio kako je glasačko tijelo SDA jedinstveno i da ne igra ulogu što Zvizdić nije kandidat. Naravno, ovo može značiti kako glasači vjeruju u odluku koju vodstvo donosi glede svog kandidata i da će podržati tu odluku bez obzira na sve. Međutim, tu njegovu izjavu lahko možemo protumačiti kao podilaženje glasačima, kojima, sudeći prema Džaferoviću, nije bitno ko će biti eventualni predsjednik i kakve kvalitete ta osoba ima. Bitno je, izgleda, samo “zaokružiti” SDA, bez obzira koga oni izaberu da ih predstavlja.

POPULIZAM LJEVICE: S druge strane bošnjačkog političkog spektra održao se referendum, pa i Konvencija SDP-a. Za njihovog kandidata izabran je Denis Bećirović, potpredsjednik ove stranke. Bećirović je gostovao u studiju, te je morao odgovarati na sva postavljena pitanja, tj. nije se mogao tek okrenuti i otići. Duška Jurišić je razgovor usmjerila na temu razjedinjene ljevice, te je pokušala dokučiti stanje u kojem se ona nalazi. Bećirović je davao diplomatske odgovore i uglavnom se vodio time da je “drugačiji od drugih”, bez ijednog navoda o nekom konkretnom rezultatu. Njegovo nastojanje da se pokaže kao staložena politička figura, međutim, kao da mu oduzima potreban momentum koji bi inspirirao glasače da stanu na njegovu stranu. Naravno, populizam je put koji je u BiH na vlast doveo nacionaliste, ali to ne znači da se on treba pod svaku cijenu izbjegavati. Umjesto nacionalističkih floskula, kojima se služe nacionalne stranke, populizam ljevica treba biti usmjeren na rješavanje egzistencijalnih, tj. ekonomskih pitanja građana. Tu poruku Bećirović u emisiji nije uspio prenijeti.

FACE TV: Centralni dnevnik – 26. maj 2018.

ZABAVNI PROGRAM: U Centralnom dnevniku, Emir Suljagić govorio je o predsjedničkim kandidatima i strategijama koje bi uspješno spriječili Milorada Dodika i Dragana Čovića u ostvarivanju “blokiranja države” u slučaju da budu izabrani za članove Predsjedništva. Suljagić smatra da je Zvizdić u SDA blokiran jer nije “poslušan” kao što je to Džaferović, te da se vodstvo stranke s Bakirom Izetbegovićem na čelu plaši kako bi Zvizdić mogao preuzeti stranku ukoliko bi bio izabran za kandidata. Nadalje, Suljagić ne vidi ni kandidata SDP-a Denisa Bećirovića kao nekoga ko bi mogao adekvatno parirati Dodiku i Čoviću u Predsjedništvu u donošenju bitnih odluka po pitanju suvereniteta BiH. Suljagić, zapravo, jedini “izlaz” vidi u odabiru Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva. Na pitanje voditelja Senada Hadžifejzovića ko bi u tom scenariju bio najbolji kandidat od Bošnjaka, Suljagić je odgovorio da je “svejedno ko će biti bošnjački član” ukoliko se izabere Komšić za hrvatskog. Ovakva odbrambena taktika koju zagovara Suljagić razotkriva disperziju bošnjačkog glasačkog korpusa i dovodi u pitanje uspješnost eventualnog građanskog koncepta BiH, iza kojeg je Suljagić i sam stao. Nažalost, Hadžifejzović se nije upuštao u ikakva dublja promišljanja o onome što je Suljagić rekao, pa je razgovor ostao na nivou zabavnog, a nikako političkog programa.

RTRS: Pečat – 31. maj 2018.

NESLUH ZA DRUGE: Dok su se političke emisije u Federaciji BiH pozabavile izborima i kandidatima, emisija Pečat nastavila je s izvještavanjem o “najezdi” migranata i svođenju ljudi na metaforički nivo pošasti. Nadalje, u prilogu o američkim donacijama za razvoj slobodnih medija, postavili su se u poziciju žrtvenog jagnjeta, te dobar dio emisije posvetili kritiziranju “američkog utjecaja”, umjesto da rade na poboljšanju svog sadržaja.

BNTV: Crno na bijelo – 27. maj 2018.

SOCIJALNO NOVINARSTVO: Emisija Crno na bijelo protekle je sedmice također sasvim malo govorila o predstojećim izborima, ali su, za razliku od RTRS-a, svoj medijski prostor iskoristili za izvještavanje o razvoju slučaja Davida Dragičevića, te time pokazali veći socijalni sluh od drugih medija u RS-u.

PRESJEK

Političke emisije u Federaciji BiH gledateljima su pokušale pružiti što veći uvid u politike i pozadine predsjedničkih kandidata SDP-a i SDA. BNTV je izborima posvetila manje pažnje, ali je to opravdala izvještavanjem o slučaju Davida Dragičevića, dok je RTRS odsustvo bavljenja društveno korisnim novinarstvom pokušala opravdati samosažaljenjem.