KAKO SMO SE OKRENULI PROTIV IZBJEGLICA

Foto: Patria

Za negativnu atmosferu koja u gotovo cijeloj Bosni i Hercegovini vlada prema migrantima i izbjeglicama s Bliskog istoka, veliku odgovornost snose i mediji

“Migrant opljačkao bh. tužiteljku u centru Sarajeva.” Tekst s ovim, najblaže rečeno, spornim naslovom objavile su Nezavisne novine, a onda se vijest kao lavina zakotrljala online prostorom kako BiH, tako i regije. Bez ikakvih provjera, riječi tužiteljice Gordane Bosiljčić prenošene su od portala do portala a da uopšte nije postavljeno pitanje: “Kako se zna da je u pitanju migrant?”

Nažalost, autor ili urednik teksta u Nezavisnim novinama, iako u prvoj rečenici kaže kako njegova sugovornica “tvrdi za Nezavisne da ju je u centru Sarajeva u subotu naveče opljačkao migrant iz neke od arapskih zemalja”, nije riječ “tvrdi” odlučio staviti u naslov, pa da se makar zapitamo je li to baš tako. Vijest su sa sličnim naslovom prenijeli i portali Avaz i Radiosarajevo (potonji uz ogradu “Drugi pišu”), dok su Dnevnik.hr, Index.hr te Oslobođenje ipak u naslov stavili riječ “tvrdi”, ili su jednostavno izbjegli riječ “migrant”.

Kurir je u svom online izdanju u naslov također stavio slične riječi: MIGRANT OPLJAČKAO TUŽITELJKU BIH U CENTRU SARAJEVA: Ušao je za mnom u prodavnicu, prišao mi iza leđa, a onda…

Evo još dijela spornog teksta iz Nezavisnih, kojima tužiteljica Bosiljčić opisuje pljačkaša: “Tamne je puti, oko 25-30 godina starosti, snažan, mršav, visok oko 185 centimetara, nosio je crni kačket, imao je tamne oči, a na sebi zelenkastu majicu.” U napetoj atmosferi koja se polako stvarala u bh. medijskom prostoru o opasnostima koje sa sobom nose izbjeglice ili migranti s Bliskog istoka, nije trebalo dugo čekati da neko prvi poviče: “Migrant je kriv!”

Dakle, ne poričemo mogućnost da je pomenutu tužiteljicu zaista opljačkao neko iz grupe ljudi koji se rutom kroz BiH kreću ka zemljama EU, ali mediji koji olako, bez utvrđivanja činjenica i jasnih policijskih izvještaja, pristaju da upiru prstom u osobu samo na osnovu činjenice da je “tamne puti”, ne doprinosi smirivanju situacije niti kredibilitetu pomenutih medijskih kuća.

S obzirom na osjetljivu situaciju kad su izbjeglice koje se zadržavaju u našoj zemlji u pitanju, od posebne je važnosti da se i mediji drže osnovnih novinarskih postulata, a ne da sude i presuđuju. Ovaj slučaj je posebno delikatan jer je pomenuta tužiteljica i ranije bila na meti napadača. Naime, kako je Klix izvještavao, još 2015. je izvršena provalnička krađa u kuću državne tužiteljice Gordane Bosiljčić.

Političari posebno koriste situaciju kako bi ostvarili lične poene. Dodik: U RS-u neće biti nikakvog migrantskog centra, pa neka pričaju da je to udar na svemir, piše Dnevnik.ba, prenoseći dalje izjavu predsjednika RS-a: “Ne može bilo ko u Sarajevu nama odrediti kako ćemo se ponašati u toj politici.”

Dodikova stranačka kolegica i premijerka RS-a Željka Cvijanović je, opet, upozorila na rizike problema ilegalnih migranata, a mediji su joj s obje entitetske granice velikodušno ponudili prostor da o tome govori: “Postoji veliki pritisak na BiH i vidjeli smo jedan broj migranata koji nezakonito ulaze i kreću se u BiH bez bilo kakvih dokumenata, smještaju se u parkovima i drugim nepredviđenim prostorima za to i time remete normalan život sredina gdje se to dešavalo”, kazala je Cvijanović, a njeno su upozorenje prenijeli Avaz, Vijesti.ba, Fena, Pogled.ba

U svjetlu nemilih događaja od petka, 18. maja, kad su se pojedine strukture vlasti grubo poigrale s nesretnim ljudima te je kolona vozila koja ih je prevozila ka Izbjegličkom centru u Salakovcu kod Mostara zaustavljena na Ivan-sedlu, valja na sve moguće načine spriječiti medijske igre o sudbini ovih ljudi.

Političke igre su se nastavile saopćenjima. Iz mostarskog odbora HDZ-a poručeno je kako je Mektić smjestio migrante u Salakovac bez zakonskog osnova, pa nastavljeno u sličnom tonu: “Pozivamo bošnjačke političke stranke i nadležne institucije da jasno i nedvosmisleno osude nezakonito i neustavno djelovanje, javne pokliče na blokiranje grada barikadama i nasilje prema MUP-u na području Mostara, te veoma prizemno, licemjerno iskorištavanje sudbina migranta”, istaknuto je u saopštenju koje je objavila agencija Srna, a prenijele Nezavisne novine.

Apel medijima uputilo je i Udruženje BH novinari: “Članovi Udruženja/udruge BH novinari pozivaju medije iz cijele Bosne i Hercegovine da s mnogo više profesionalizma, odgovornosti i novinarske etike izvještavaju o migrantima i izbjeglicama iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih država Bliskog i Srednjeg istoka, koji u sve većem broju dolaze u BiH. Senzacionalizam u medijskim izvještajima, huškanje, ksenofobija, diskriminacija i rušenje ljudskog dostojanstva i prava, posebno djece, predstavljaju ozbiljna kršenja vrijednosti novinarske profesije. Zbog toga apeliramo na urednike i novinare da istinito, vjerodostojno i uz poštivanje ličnog integriteta svih migranata i izbjeglica, pišu o njihovim potrebama, teškoćama sa kojima se suočavaju ili zahtjevima prema državnim organima BiH.”

Iz BH novinara pozivaju novinare i urednike da s mnogo više kritičnosti i objektivnosti prihvataju i propituju izjave zvaničnika i nositelja najodgovornijih funkcija u BiH, koji javnim istupima ne doprinose rješavanju problema stotina stranih državljana, među kojima je značajan broj žena i djece, već ih neutemeljeno kriminaliziraju i koriste u dnevnopolitičke svrhe. “Mediji i novinari moraju imati profesionalnu distancu prema takvim izjavama i političarima, te ih staviti u kontekst zakonskih obaveza države BiH i odredbi međunarodnog humanitarnog prava.”

Nažalost, i komentari na društvenim mrežama često govore o tome koliko javnost, a mediji dijelom snose odgovornost za to, ne pokazuje empatiju prema ljudima koji su morali napustiti svoje domove, pa ćete nerijetko vidjeti užasne opaske o tome kako su migranti “prljavi”, “sigurno se drogiraju”, “opasni po okolinu”. Mi koji smo se zgražavali nad onim što je izbjeglicama i migrantima, primjerice, radila vlast u Mađarskoj, ne poštujući njihova osnovna ljudska prava, i koji smo pozivali na toleranciju i suosjećajnost, sada nismo prošli na testu.

Tolerancija i empatija, da – ali ne u mojoj kući!