N1 I AL JAZEERA: Atif Dudaković, praznovanje i mistična rijeka

Foto: vecernji.ba

S visokim standardima izvještavanja, uz sporadične greške, nastavljeno je i prošle sedmice

N1: Daleko od najboljih izdanja

26. april – 2. maj 2018.

ISTRAGA ILI OPTUŽNICA: Voditelj Amir Krivošija je u Dnevniku u 19 od 27. aprila korektno govorio o hapšenju Atifa Dudakovića, ističući da se radi o istrazi i pokušavajući sagledati sve aspekte slučaja. Novinarka Snežana Mitrović javila se iz Banje Luke i istakla: „Najstarija žrtva koja se stavlja na teret Dudakoviću po optužnici je imala 99 godina… sve žrtve su srpske nacionalnosti“, dodajući da ima 256 žrtava. U izjavi glasnogovornika Tužilaštva BiH ranije u prilogu se govori o više stotina žrtava te se ističe da je riječ o istrazi (a ne o optužnici) pa je nepoznato otkuda novinarki broj žrtava i njihova starosna struktura. I kod nacionalne strukture je načinila grešku govoreći o žrtvama koje su isključivo građani srpske nacionalnosti, dok je glasnogovornik Tužilaštva BiH jasno istakao da su žrtve srpske nacionalnosti te Bošnjaci koji su pripadali tzv. autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna. Novinarka navodi: „Iz Centra za istraživanje rata RS podsjećaju da je optužnicom obuhvaćeno ubistvo 256 osoba“ pa je jasno da se u pominjanju još uvijek nepostojeće optužnice novinarka vodi informacijama ovog centra – i to nekritički – a ne Tužilaštva BiH. Mnogo bolji je bio prilog novinarke N1 Tine Jelin Dizdar koja je 29. aprila u javljanju jasno uspostavila okvir cijelog slučaja, bez spekulacija, istaknuvši da je tužiteljica „na sinoćnjem ročištu, tražeći mjeru pritvora, istakla da ima za ispitati još 15 svjedoka i onda sigurno ide podizanje optužnice“. Voditeljica Marijana Kršo je u najavi ovog priloga napravila grešku utvrđujući da su negodovanja iz Banje Luke zbog „oslobađanja“ Dudakovića. No, on nije oslobođen, nego pušten da se brani sa slobode.

BAZNA RIJEKA I KISELI RADNICI: U Dnevniku u 19 (30. april), voditeljica Marijana Kršo je u najavi priloga rekla da je „određena količina bazne materije poplavila prije tri dana dio zemlje oko Spreče“. Novinar Boris Brezo je u javljanju uživo napravio grešku tvrdeći da „stručnjaci ističu da je veoma veliki problem ove materije visoka kiselost, pH 11“. No, pH 11 nije visoka kiselost, već visoka bazičnost, a i nije navedeno koji to stručnjaci tvrde da je bazna materija – kisela.

U Dnevniku u 19 za Praznik rada (1. maj, voditeljica Ivana Crnogorac) napravljen je niz odličnih priloga o problemima radnika u regionu, radničkim protestima te načinima na koji je ovaj praznik obilježen u BiH. U prilogu Esmira Milavića o podijeljenosti sindikata u BiH napravljen je presjek aktivnosti sindikata u FBiH, ali i RS-u. Odličan je prilog Aleksandre Tolj iz Dnevnika u 19 od 27. aprila o radnicama Fabrike duvana Banja Luka koje su morale prinudno potpisati „dobrovoljni otkaz“. Prilog je napravljen kao svojevrsna studija slučaja te paradigmatski prikaz stanja radnika u cijeloj BiH.

U prilogu o obilježavanju drugog maja, novinarka Tina Jelin Dizdar je dala dobar presjek manipulacija srbijanskih vlasti brojem stradalih vojnika u Dobrovoljačkoj ulici.

Ocjena: 8

 

AL JAZEERA:  Mnogo dobrih priloga i priča

26. april – 2. maj 2018.

KOREJA I GRAĐEVINA: U Vijestima u 20 od 26. aprila Al Jazeera Balkans je dobila „ekskluzivni“ pristup Sjevernoj Koreji. Pitanje je koliko se može smatrati ekskluzivnim, jer je to treće javljanje odnosno priča iz Sjeverne Koreje u prethodnih desetak dana. No, taj dan je treća ekskluziva iz Koreje ostala u drugom planu zbog izuzetnog priloga Ivana Pavkovića o deficitu kvalificiranih građevinskih radnika u Mostaru. U prilogu su istraženi najširi aspekti ove problematike, od školskog preko finansijskog pa sve do stava roditelja koji djecu (ne) upisuju u građevinsku školu. Još je jednu odličnu priču Al Jazeera Balkans ponudila ove sedmice. Nihad Sadiković je za Vijesti u 20 (29. april, voditeljica Dalija Hasanbegović) istražio problematiku parafiskalnih nameta u BiH. Priča je bila veoma obuhvatna, interesantna i informativna. Osim toga, donijela je precizne podatke o onome što ni sama vlast nije u stanju jasno artikulirati – o broju parafiskalnih nameta na nivoima države, Federacije i RS-a. Sagovornici u prilogu su bili i iz vlasti i iz privrede te lokalnih zajednica.

KOREKTNO I OBJEKTIVNO: Slučaj hapšenja Atifa Dudakovića je veoma korektno i objektivno ispraćen u Vijestima u 20 Al Jazeere Balkans. Po kvalitetu se posebno ističu jasna, veoma informativna i odmjerena javljanja Arduane Pribinja (27. i 29. aprila), koja je vodila računa o svakom detalju i nije dozvolila proizvoljnosti.

Na sličan način je u Vijestima u 20 (28. i 29. aprila) voditeljica Dalija Hasanbegović – jasno, sažeto i bez proizvoljnosti – govorila o pucanju nasipa te kontaminiranju rijeke Spreče otrovnim tvarima.

ZBUNJENA VODITELJICA I ARAPSKI TURISTI: U Vijestima u 20 od 27. aprila, voditeljica Nensi Blažević je razgovarala s Almirom Džuvom, šefom misije BiH pri NATO-u, o sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica ovog saveza. Voditeljica je pitala Džuvu da li je očekivao „da na današnjem sastanku BiH dobije preporuku za akcijski plan za članstvo u Alijansi“, na šta je Džuvo utvrdio: „Nismo, jer se ti pozivi ne daju na sastancima ministara vanjskih poslova“. Voditeljica, dakle, nije bila pravilno informirana o procedurama, a trebala ih je znati da bi mogla praviti ovakav mini-intervju u vijestima. Osim toga, cijeli razgovor sa Džuvom je bio pun neodređenosti i čak insinuacija, poput pitanja koliko NATO ozbiljno shvata širenje ruskog utjecaja u regiji, na šta je zbunjeni Džuvo odgovorio da će to ostaviti ministrima vanjskih poslova zemalja članica NATO-a.

Na kraju priloga o izbjeglicama u Bihaću (28. april), novinarke Ljiljane Smiljanić, kaže se da je Bihać „omiljena destinacija turista iz arapskih zemalja“ te da „gradske vlasti strahuju da bi građani rastrgani između migranata i turista iz arapskih zemalja mogli pretrpjeti najveću štetu“. Osim što je logički neutemeljena, ova tvrdnja je – ako zbilja potječe od gradskih vlasti – nekritički parafrazirana te implicira da problema za građane ne bi bilo kada ne bi bilo migranata (tačnije – izbjeglica) i(li) kada bi turisti bili iz nekih „nearapskih“ zemalja.

Prvog maja je Al Jazeera Balkans imala dobar prilog o neslozi sindikata u FBiH, dok je RS ostala zanemarena.

Ocjena: 9

Komparativna analiza

Dok je N1 ove sedmice imala priloge s materijalnim greškama a konciznim voditeljima, na Al Jazeeri Balkans je bila sedmica odličnih priloga uz propust voditeljice u razgovoru s Almirom Džuvom. Dok je novinarka Snežana Mitrović na N1 u prilozima o hapšenju Atifa Dudakovića isticala neprovjerene činjenice i pravila materijalne greške govoreći o optužnici koja još ne postoji, dotle je novinarka Al Jazeere Balkans Arduana Pribinja imala javljanja precizna do tančina.

S druge strane, dok za Al Jazeeru Balkans u prilogu o razjedinjenosti sindikata postoji samo Federacija Bosne i Hercegovine, dotle je priča na  N1 bila mnogo obuhvatnija te uzela u obzir i RS.

Prilog Al Jazeere Balkans o 2. maju 1992. godine je za nijansu zanimljiviji od onoga na N1, jer je struktura priloga zapravo rekapitulacija događaja s generalom Jovanom Divjakom na autentičnim lokacijama.