ŠTA ĆEMO S DRŽAVOM AKO JE RASPARČAMO?

Foto: avaz.ba

Bosna i Hercegovina često se naziva poligonom na kojem se rješavaju otvorena pitanja Istoka i Zapada, Zagreba i Beograda, državnih i ličnih interesa… Pitanje je, međutim, šta će biti s nama ako se Bosna rasparča?

RTRS: Pečat – 26. april 2018.

HISTORIJSKE FLOSKULE: Valentina Ivanovna Matvijenko, predsjednica Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije, posjetila je Sarajevo, a zatim i Banjaluku. Obje posjete izazvale su burne reakcije, kako u Federaciji tako i u RS-u. Njezina kvalifikacija agresije na BiH kao “građanskog rata” tokom obraćanja na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ostavila je gorak okus kod bošnjačkih političara, dok je RTRS iskoristio priliku posjetu Ruskinje opisati “historijskim događajem”. Zašto je historijski, nije rečeno. Osim uobičajenih floskula o “bratstvu Srba i Rusa” i divljenja predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, nijedan konkretan pokazatelj “historičnosti“ ove posjete nije spomenut tokom priloga u emisiji. Ipak, gledaocima se pokušao čitav događaj predstaviti kao prekretnica koja je “prekinula san o unitarnoj Bosni i Hercegovini”, kako navodi urednica i voditeljica Pečata Nada Veletić. Ova novinarka nije, međutim, spomenula na koji bi način “prekidanje sna” o unitarnoj BiH bilo od koristi građanima ove države, pa nije teško doći do zaključka kako je RTRS i u ovoj instanci iskorišten u propagandne svrhe, a ne u svrhe osvješćivanja i informiranja naroda.

OSJEĆAJTE SE KAO KOD SVOJE KUĆE: Uz pompozan doček u Banjaluci, s bijelim ružama, crvenim tepihom i dodjelom Ordena Republike Srpske na ogrlici, Matvijenko je vjerovatno stekla sliku jednog prosperitetnog i zadovoljnog društva u RS-u. Upitno je, međutim, koliko ta slika odražava realnost, mada to Ruskinji, vjerovatno, i ne igra preveliku ulogu. Jasno je da je posjeta Bosni i Hercegovini tek potez Rusije protiv utjecaja Zapada na Balkanu. Interesi gošće sigurno se nisu ticali protesta koji su nekoliko dana ranije održavani u tom gradu. Ima takvih protesta i u Rusiji, ali ni tamo javni servisi ne idu poziciji uz dlaku i ne izvještava o volji građana na adekvatan način, tako da se Matvijenko vjerovatno osjećala kao kod svoje kuće. Svojevrsni vrhunac priloga bio je komentar Rajka Vasića, političkog analitičara, koji je rekao da je posjeta Valentine Matvijenko “okosnica na kojoj treba graditi politiku, a ne prodavati guzicu Sarajevu i klanjati se svakom strancu koji naiđe ovdje”. Ovaj analitičar ili nije svjestan da su Rusi nama stranci, ili da je Matvijenko Ruskinja, pa ne vidi ironiju sopstvene izjave.

ATV: Apostrof – 20. april 2018.

ODBRANA JE NAJBOLJI NAPAD: Pored Zapada i Istoka, tj. stranaca, u Bosni i Hercegovini riječ o unutrašnjoj politici žele da imaju i predstavnici vlasti susjednih zemalja, tačnije onih iz Zagreba i Beograda. U emisiji Apostrof ATV-a tako smo imali priliku čuti Vladimira Đukanovića, poslanika SNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srbije, i Joška Klisovića, poslanika SDP-a u hrvatskom Saboru, kako oni vide rješenje za unutrašnja pitanja BiH. Đukanović je, komentirajući izjavu Bakira Izetbegovića o namjenskoj industriji, koja je u emisiji protumačena kao “ratnohuškačka”, odmah otkrio kako on vidi državu BiH. Mišljenja je da je zemlja “potpuno nefunkcionalna” i da onaj dio izjave u kojem Izetbegović kaže da se oružje proizvodi za izvoz i “za ne daj bože” odnosi na mogućnost korištenja oružja u odbrani “Bosne od sopstvenih građana”. Senad Bratić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (SDA), povukao je paralelu između opremanja Oružanih snaga BiH i opremanja vojske Srbije, te kako se doživljavaju na potpuno različit način. Đukanovićevo tumačenje Izetbegovićeve izjave o namjenskoj industriji otkriva kako Beograd gleda na BiH, tj. na njeno pravo da se kao suverena država naoružava na način na koji to čine susjedne zemlje. S druge strane, naoružavanje MUP RS-a, koje se, kako se navodilo posljednjih mjeseci, odvijalo uz poštovanje svih zakonskih procedura, legitimna je želja da se unaprijedi sigurnosna situacija RS-a. Đukanović očigledno vidi samo susjedne zemlje kao opasnost od koje bi se BiH imala razloga braniti, pa se u tolikoj mjeri protivi želji države da ima mogućnost odbrane od opasnosti. U psihologiji to se zove projekcija. Nadajmo se da će ostati na tome.

Đukanović je također naglasio kako smatra da kod Izetbegovića i “političkog Sarajeva” ne postoji sluh za način na koji Srbi u BiH doživljavaju ovu zemlju. Nju, prema njegovim riječima, Srbi ne doživljavaju kao što je doživljavaju Bošnjaci, tj. kao unitarnu zemlju i, prije svega, kao svoju domovinu. Klisović se nadovezao na ovu priču iz perspektive političara iz Hrvatske, te definirao kako strahovi vladaju i koče napredak, zaključivši da se BiH mora okrenuti EU i NATO-u kako bi država prosperirala. Ostalo je nejasno, međutim, da li je Klisović idealista ili neupućen u stav bosanskih Srba glede NATO-a. Problem ovakvih gostiju iz Hrvatske i Srbije nije u tome što daju takve izjave, nego što im se često pruža pažnja koju ne zaslužuju, uprkos tome što su obično nedovoljno upućeni u unutrašnju dinamiku funkcioniranja društva i što, na kraju krajeva, neće živjeti u državi u kojoj imaju potrebu krojiti politike.

FTV: Odgovorite ljudima – 25. april 2018.

NOVA PAKOVANJA I STARE MATRICE: U emisiji Odgovorite ljudima imali smo priliku vidjeti domaće aktere i njihovo snalaženje u moru novonastalih stranaka u ovoj izbornoj godini. Gosti Dženan Đonlagić, dopredsjednik DF-a, Irfan Čengić, glavni tajnik SDP-a, Sadik Ahmetović, član predsjedništva Nezavisnog bloka, Ivica Gašpar, glavni tajnik HDZ-a 1990, Salmir Kaplan, član glavnog odbora SDA, i Miroslav Brčaklo, šef kluba PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a, razgovarali su o bogatom koloritu bh. političkih opcija. Ne vrijedi dublje analizirati njihov razgovor, ukoliko poznajemo motivacije pojedinaca da se isključe iz svojih prethodnih stranaka kako bi pristupili novima ili formirali iste. Često su to lahko uočljivi lični interesi, taj tužni refren bh. politike koji nam uvijek iznova pokušava predstaviti stara lica i stare prakse u novom pakovanju. S druge strane, tu su starije stranke poput SDA i SDP-a koje imaju nova lica. Ne možemo se, međutim, oteti dojmu da ti novi akteri, sudeći po politikama koje zastupaju, ili djeluju po matrici starih ili su direktno pod utjecajem istih. O interesima države BiH se nije razgovaralo, ali se mnogo vremena provelo analizirajući “zašto je neko prešao u neku stranku” ili “koji su razlozi zašto je neko ostao u nekoj stranci”. BiH je u svemu tome ostala sporedna tema.

N1: Pressing – 25. april 2018.

HISTORIJSKE KONSTANTE: Slušajući akademika Muhameda Filipovića u emisiji Pressing kako analizira političko stanje u BiH, teško je zamisliti ličnost koja bi ga u skorijoj budućnosti mogla zamijeniti u toj ulozi. U 88. godini života, Filipović je, bez daljnjeg, imao dovoljno vremena da izgradi reputaciju jednog markantnog mislioca. Međutim, utoliko je impresivnije da se ne primjećuje da je iole odmakao od svojih uvjerenja glede države Bosne i Hercegovine. Štaviše, djeluje kao da je pomiren sa činjenicom da je ona uvijek pod utjecajem gore navedenih sila, te da je, historijski gledano, politička napetost na ovom prostoru jedna neizbježna konstanta. O novim strankama misli da imaju ulogu parčanja glasova, a o starim političkim opcijama misli da nemaju izgrađen kapacitet izaći iz ustaljenih matrica. Rješenje nije ponudio, a možda je i naivno od bilo koga pomisliti da bi rješenje moglo poteći od jedne osobe. To je, kako se čini, ipak zadatak društva.

 

PRESJEK

RTRS i ATV su nam u prethodnoj sedmici predstavili stavove stranaca koji namjeravaju krojiti politike u BiH, te im pružili medijski prostor i platformu kako bi upravo to činili. Nedostajao je kritički stav prema tom stranom uplitanju, a čini se i da ove dvije televizije djeluju više kao propagandne aparature Moskve i Beograda, barem po onome što smo mogli vidjeti prethodne sedmice. FTV se okrenula domaćoj političkoj sceni i uspješno predstavila jednu drugu vrstu parčanja BiH i to na relaciji državni i lični interesi. Nisu, međutim, uspjeli formirati kritički stav o tome, nego je sve ostalo na nivou polemisanja o tome ko zaslužuje koliki dio političkog kolača u BiH. N1 je sa svojim gostom Muhamedom Filipovićem prokomentirao sadašnje stanje društva i ukazao na to da je BiH uvijek bila poligon Istoka i Zapada.