N1 I AL JAZEERA: Asad na poslu, Šešelj u skupštini, migranti u Bosni

Foto: Getty Images

Uprkos manjim nedostacima, ove dvije televizije gledateljima nude dobro urađene, profesionalne dnevnike

N1: Kako su se kalili ratovi

12. – 19. april 2018.

Navodni napad, sigurni Putin: U analiziranom periodu, televizija N1 je imala sadržajnu i precizno strukturiranu informativnu emisiju Dnevnik u 19. No, postojale su neke omaške. Tako je 12. aprila (voditeljica Marijana Kršo) u najavi vijesti o Siriji naglašeno da je napad bio navodni, a u prilogu se kaže da je “najmanje ratoboran bio odgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina”. Insistiranjem na “navodnom” napadu teško je postići objektivnost kada se u prilogu Vladimir Putin naziva najmanje ratobornim. Slično je i u sljedećem prilogu o tome kako Sirijci u BiH prate događaje u Siriji i “vide brojne poveznice s ratom u BiH”. Sugovornici tvrde da se u Siriji rat vodi pretežno zbog nafte, a novinar tvrdi da “igru vode velike sile, a sirijski narod je samo figura”. U BiH se rat nije vodio zbog nafte pa ostaje nejasno koje su to brojne poveznice osim ako se neće reći da su velike sile vodile rat u BiH, što nikada nije dokazano, pa liči teorijama zavjere.

U Dnevniku od 14. aprila ratni je blok odvojen posebnom špicom “Napad na Siriju”, s mnogo zanimljivih informacija. Mora se primijetiti da je jedan od titlova bio “Asad došao na posao, oboren 71 projektil”, uz snimak sirijskog predsjednika kako raspoložen dolazi na posao. Osim toga, konfuzne su informacije u prilogu oko toga je li bilo protuzračnog djelovanja. Rusi tvrde da jeste, Amerika nije potvrdila, pa je podatak zapravo nepouzdan.

Novinarka Adisa Ibrahimović se tri dana zaredom (16., 17. i 18. aprila) javljala iz Krajine prilozima o prilivu migranata. Prilozi su bili vrlo slični, bez novih momenata, s istim tvrdnjama o institucijama koje ne rade ništa, građanima koji pomažu, policiji, čežnji migranata za zapadnim zemljama i najavljenom sastanku gradonačelnika Bihaća sa predstavnicima institucija zbog ovog problema.

Unutrašnja politika, vanjski problemi: Kada je riječ o unutarnjopolitičkom bloku, N1 je imao niz sadržajnih tema. Posebno se izdvajaju prilozi koji su govorili o nesuglasnosti onoga što su o europskom putu BiH rekli bh. političari i onoga što je stav zvaničnih europskih institucija. Korektno su ispraćeni i protesti demobilisanih boraca pred zgradom Parlamenta FBiH, pri čemu je precizno objašnjeno kako ono što demonstranti traže, tako i razlog nemogućnosti Parlamenta da održi sjednicu odmah.

Uz dosta novinarskog senzibiliteta urađeni su prilozi o stradanjima u Ahmićima i Trusini, a 15. aprila je novinarka Anđelka Marković napravila prilog o komemoraciji žrtvama ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu (Donja Gradina), no bez potrebnog kritičkog otklona prema politizaciji skupa, osim što je napomenuto da se “brojem stradalih decenijama licitira i manipuliše”.

Veoma zanimljiv prilog je bio u Dnevniku 17. aprila (voditelj Vlado Marić) o odustajanju Denisa Zvizdića od kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva, jer je objašnjeno kako će se vršiti kandidiranje te šta je to kamen spoticanja u stranci. Novinarka Tina Jelin Dizdar nije imala Zvizdićevu izjavu u priči, već samo izjavu Halida Genjca i Safeta Softića, koji, uvjetno rečeno, pripadaju drugoj strani. Navedeno je šta su – prema “izvoru iz vrha stranke”, Zvizdićevi nedostaci, ali je u prilogu bilo spekuliranja o tome da “nova procedura može uvesti nova lica poput Šemsudina Mehmedovića i Sebije Izetbegović, koja uživa ogromnu podršku aktiva žena SDA, što je navodno još jedan razlog Zvizdićevog razočarenja”.

Ocjena: 9

 

AL JAZEERA BALKANS: Koliko sagovornika, toliko priloga

12. – 19. april 2018.

Rod i skupštine: Vijesti Al Jazeere Balkans 13. aprila (voditeljica Nensi Blažević) počele su odličnim, obuhvatnim i informativnim prilogom o usvajanju Istanbulske konferencije u Saboru Republike Hrvatske. Prilog je politiziran na pravi način, jer je poentiran raskol u HDZ-u pri glasanju. No, jedini je problem što je priča o Istanbulskoj konvenciji reducirana te se nije dovoljno govorilo o tome da se ovom konvencijom u zakone uvodi koncept roda, što je važna činjenica.

Al Jazeera Balkans je veoma temeljito pratila i izbore u Crnoj Gori. No, uz jedan propust. Voditeljica Dalija Hasanbegović je 15. aprila u studiju prezentirala grafički “pregled rezultata za svakog kandidata”. Ali još nisu bili ni objavljeni preliminarni rezultati, a osim toga, prikazana su samo četiri kandidata ispod čijih je imena pisalo 1%.

U istim Vijestima je voditeljica prilog o Jasenovcu odlično dopunila prilogom koji govori o problematičnom ustaškom pozivu “Za dom spremni” i njegovoj (ne)zabrani u Hrvatskoj.

Da prijetnje u skupštini Srbije nisu sporadična stvar, svjedoči prilog u Vijestima u 20, 17. aprila (voditeljica Anne Marie Ćurčić), u kojem se govori o prijetnji radikala poslanici Jerkov nakon pitanja o oduzimanju mandata Vojislavu Šešelju nakon presude za ratne zločine.

Al Jazeera Balkans je imala dobre priloge o Siriji i općenito o globalnoj politici. No, u strukturalnom smislu se može naći jedna zamjerka. Naime, vrlo često, a što je posebno bilo izraženo 14. aprila (voditeljica Dalija Hasanbegović), o problemu Sirije se napravi niz kratkih priloga koji se sastoje od samo jedne izjave. Ovim se stvara efekt isprekidanosti, nedovoljne dubine i razvučenosti vijesti, budući da svaki prilog-izjavu voditeljica najavi i rekapitulira u studiju. Tako su u ovim Vijestima prilozi-izjave bili: generalni sekretar UN-a, Trump (status na Twitteru), Asad, Florence Parly (francuska ministrica odbrane), Theresa May, Sergej Lavrov. Većina izjava je s različitih pres-konferencija ili govornica. Od svega se – posebno uz činjenicu da je u Vijestima bilo i odlično javljanje Ivice Puljića iz Arizone – mogao napraviti dobar i analitičan prilog.

Ocjena: 9

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Obje su se televzije kretale u istim tematskim okvirima s tim što je Al Jazeera Balkans zbog koncepta imala opsežnije i brojnije priloge o globalnim političkim dešavanjima. Također su na jednako zanimljiv način pratile dinamiku odnosa SAD-a i Sjeverne Koreje i kako se ti odnosi mijenjaju. Istovremeno su propustile da dublje promisle “pomirenje” ove dvije sile u kontekstu ekonomski zategnutih odnosa između SAD-a i azijskih ekonomskih giganata.

Dok je na N1 bio niz priloga o migrantima u Bihaću koji su se na kraju pretvorili u ponavljanje istoga, Al Jazeera Balkans je imala odličan, sadržajan i zanimljiv prilog Nikoline Zavišić o istoj temi. U priči su – pored ljudi koji su pomagali, kakav je čovjek koji dnevno kuha ručak za 250 izbjeglica – spomenuti i slovenački bračni par, Barbara i njen muž Sirijac koji je dobio azil u Sloveniji, a koji dolaze pomagati izbjeglicama. Barbarin je suprug tokom snimanja priloga prepoznao čovjeka s kojim je živio u istoj zgradi u Alepu, a s kojim se nije sreo deset godina. Zanimljivo je u ovom kontekstu  senzibiliziranje jezika te korištenje riječi izbjeglica.

I N1 i Al Jazeera su imali priloge o diplomatskom skandalu kada je Goran Jandroković, predsjednik Sabora Republike Hrvatske, prekinuo dvodnevnu posjetu Srbiji nakon što je Vojislav Šešelj cijepao i gazio hrvatsku zastavu (18. april). U prilogu N1 je istaknuto kako postoji “niz kontradiktornih informacija o tome je li se incident dogodio ili ne” te je prenesena izjava Jandrokovića. Al Jazeera Balkans je imala mnogo opsežniji prilog o reakcijama Beograda i Zagreba.