POLITIČKE EMISIJE: Dijalog istomišljenika

Foto: N1

U političkim emisijama preovladava jednostrano prikazivanje događaja, a teme su rijetko obrađene iz više uglova

 

RTRS: Post faktum – 16. mart 2018.

MEKTIĆ, SIGURNOSNI RIZIK ZA RS: Panel u emisiji Post faktum protekle je sedmice bio fokusiran na ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića: njegove izjave u vezi s ruskim motoklubom Noćni vukovi i njihovom najavljenom turnejom u BiH. Portparol SNSD-a Radovan Kovačević opisao je u emisiji Mektićev stav prema ovoj grupaciji kao „orkestriranu kampanju protiv RS-a“, izjednačivši, čemu često svjedočimo na ovom javnom servisu, vladajuće strukture pozicije sa samom Republikom Srpskom. Medijska taktika ovakvog poistovjećivanja je jasna i poručuje kako „opozicija ne može biti patriotska“. Urednik i voditelj emisije Branimir Đuričić čak ni ne pokušava prikriti RTRS-ovu režimsku privrženost, pa tako tokom emisije nema drugu ulogu do najavljivanja narednih tema za razgovor i reklamnog bloka. Cjelokupni tok emisije se tako sveo na kritiziranje opozicije i Mektića, pokušavajući to predstaviti kao debatu. Istini za volju, nekoliko je puta naglašeno da se povodom snimanja emisije niko iz SDS-a nije odazvao na poziv Post faktuma da prezentira protuargumente.

AL JAZEERA: Kontekst – 19. i 20. mart 2018.

ERA VLADIMIRA PUTINA: Rezultati ruskih izbora bili su tema Konteksta 19. marta 2018. godine. Gost Srećko Đukić, nekadašnji ambasador Srbije u Bjelorusiji i stručnjak za međunarodne odnose i vanjsku politiku, istakao je da pobjeda Vladimira Putina nije iznenađenje s obzirom na podršku koju uživa u ruskom narodu. Nadalje, naglasio je kako se Zapad, bez obzira na to kakav mi stav o Putinu imali, mora pomiriti s tim da je ovo „Putinova era“. Druga gošća Jelena Jurišić, politička analitičarka, zauzela je sličan stav o izboru Putina kao i Đukić. Odbacila je komentare zapadnih medija o neregularnosti izbora u Rusiji kao antirusku propagandu, te naglasila kako je većina ruskog stanovništva zadovoljna politikom koja se vodi u zemlji od 1999. godine. Upravo to objašnjava zašto, prema njenom mišljenu, „nema potrebe za opozicijom u Rusiji“. Koja je svrha opozicije u demokratiji? Da li joj je uloga da drži vladu odgovornom i da ukazuje na eventualne propuste u njenom radu? Većina političkih stručnjaka u svijetu bi se vjerovatno složila s ovim, ali profesorica na Hrvatskim studijama Sveučilišta u Zagrebu Jelena Jurišić, izgleda, ne. Voditelj Saša Delić je pitanjima o predizbornim skandalima i ubistvima koja se dovode u vezu s Putinom pokušao iz gostiju isprovocirati reakciju u vidu objektivne i kritičke analize, ali je zauzvrat dobio unisoni stav oba gosta kako zapadni mediji aktivno rade na diskreditiranju ruskog predsjednika.

RAZUMIJEMO I (NE)SLAŽEMO SE: Tema Konteksta 20. marta 2018. bila je usvajanje albanskog jezika kao drugog službenog jezika u Makedoniji. Gošća Frosina Taševska Remenski, potpredsjednica Sobranja, u kratkim je crtama objasnila proces donošenja ove odluke u Parlamentu Republike Makedonije, što je služilo kao povod za razgovor o jezicima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i lingvistica Hanka Vajzović je odmah naglasila kako je rasprava koja se o jeziku vodi u Makedoniji itekako drugačija od one koja se vodi u BiH. „Lažemo sami sebe kako smo multilingvalna sredina“, definirala je Vajzovićeva kao ključni problem, te istaknula kako se ta rasprava o jeziku često koristi u političke svrhe. Treća gošća Snježana Kordić, lingvistica i autorica knjige „Jezik i nacionalizam“, otišla je korak dalje i usporedila trenutno stanje u kojem se forsira „čistoća jezika“ u sve četiri bivše republike kao ono koje je prethodilo nacizmu i fašizmu. Vajzovićeva i Kordićeva zauzele su približno ista stajališta po pitanju jezičke politike u BiH, dok je sugovornica iz Skoplja bila u tom dijelu razgovora u ofsajdu, tako da se i ovo izdanje Konteksta činilo prilično jednostranim, što se ponovo moglo izbjeći gostom koji bi zastupao suprotno mišljenje.

BNTV: Crno na bijelo – 18. mart 2018.

KO UPRAVLJA POKAZATELJIMA – UPRAVLJA REZULTATIMA: U prvom prilogu prošlosedmičnog izdanja emisije Crno na bijelo govorilo se o petogodišnjem predsjedavanju Željke Cvijanović na čelu Vlade Republike Srpske. Sama je svoj rad ocijenila dobrim, te je naglasila kako je „raščistila korov“, iako, prema pokazateljima kojima raspolaže opozicija, nevladin sektor i ekonomski stručnjaci atmosferu u manjem bh. entitetu nazivaju alarmantnom. Ne možemo se oteti dojmu da ovakav jezik o „korovu“ kojim se koristi Cvijanovićeva itekako podsjeća na retoriku američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovo čuveno „isušivanje močvare“ (drain the swamp). Ovu frazu koristio je kao populističko obećanje kako će iz Washingtona protjerati lobiste, bankare i ostalu elitu; da bi netom, kada je ušao u Bijelu kuću, počeo zapošljavati upravo ljude iz Goldman Sachsa, jedne od najvećih investicijskih banaka u SAD-u.

NE VJERUJTE SVOJIM OČIMA: Cvijanovićeva i vladajuća struktura u RS-u tako kroče stazom populizma, oslanjajući se na pokazatelje svoga rada u odnosu na one od prije 12 godina kada je opozicija bila na vlasti i naglašavajući da svi brojevi govore u njihovu korist. Novinarka Tijana Milinković u prilogu prati ove izjave premijerke podatkom da je ukupan dug RS-a porastao u odnosu na 2007. godinu skoro duplo. Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović upozorava na to da i ekonomski i empirijski pokazatelji govore suprotno od onoga što Vlada predstavlja kao uspjeh. Pavlović navodi da se u proteklih pet godina „nije postigao nikakav novi investicioni ciklus“ i da „izgovori koji su postojali prije toga vezani za veliku krizu više ne postoje kao osnova“. Dalje ističe kako je Vlada RS-a zakazala i u pogledu stvaranja „ambijenta i uslova za bolji život građana“.

Još jedna paralela između američkog populizma i onoga u RS-u očituje se u diskreditiranju onih medija koji nisu „privilegirani“. U prilogu se ističe da suradnja premijerke Cvijanović i novinara nije nešto čime bi se mogla pohvaliti tokom svog mandata. Milinkovićeva navodi da se, uprkos kritikama koje su Vladi upućene iz raznih novinarskih udruženja u vezi s njenom nezadovoljavajućom korespondencijom s novinarima, situacija nije popravila. BNTV kao medijska kuća koja ne spada u privilegirane TV-stanice u RS-u itekako osjeti reperkusije ovakvog stava Vlade prema nerežimskom novinarstvu, pa i ne čudi da im je bitno definirati ovaj problem kao simptom nečega mnogo ozbiljnijeg.

U TRENDU JE BITI VANI: Crno na bijelo u drugom prilogu upozorava na odlazak mladih iz BiH, što je, nažalost, postao refren skoro svake političke emisije u zemlji. U fonu prethodnog priloga o radu Vlade u proteklih pet godina novinarka Danina Milaković donosi izjave premijerke Cvijanović koja ograđuje Vladu RS-a od odgovornosti, navodeći kako je iseljavanje mlade radne snage trend ne samo u RS-u. Milorad Dodik se nadovezuje, kriveći politiku Njemačke koja „usisava radnike i prima migrante“. Koja je to politika? Zašto nije takva i u RS-u, pa da ljudi ostanu? O tome se šutjelo.

FTV: Mreža – 20. mart 2018. 

Mreža se odlučila u protekloj sedmici baviti hrvatskim pitanjem, pristupajući temi iz nekoliko zanimljivih uglova. Naučni skup „Rješenje hrvatskog pitanja za evropsku BiH“, koji se održao u Neumu, a kojem je prisustvovao i član Predsjedništva BiH Dragan Čović bio je polazište za niz istraživačkonovinarskih izazova za novinarku Mirelu Mahmutović. Tako je intervjuima sa stručnjacima na skupu kao što su akademik Božo Žepić i razgovorom sa zastupnicom Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu Željanom Zovko skup dekonstruiran kao pokušaj prisutnih da se hrvatski narod u BiH predstavi kao „nosilac evropskih vrijednosti“. Kontrast ovoj tezi napravljen je pokušajem intervjuiranja Ljube Bešlića, gradonačelnika Mostara, koji je kategorički odbio dati izjavu javnom servisu, pa čak i zamolio da ga ekipa prestane snimati, smijući se u kamere pokušaju novinarske ekipe da radi svoj posao. Mahmutovićeva je nakon neuspješnog razgovora ukratko rezimirala kako su uvažili njegovu molbu jer „ionako deset godina primaju novac, a ništa ne rade i nikome ne odgovaraju“. Sljedeći prilog emisije nastavio je s temom položaja Hrvata u BiH, ali se fokus prebacio na iseljavanje Hrvata iz RS-a, što, izgleda, nije dovoljno politički unovčivo na skupu u Neumu kao što je pitanje izbornog zakona. Mreža je odlično apostrofirala upravo ovu misao.

PRESJEK

Političke emisije u BiH otvorile su u protekloj sedmici niz pitanja o ulozi opozicije u demokratskom društvu. Nažalost, kultura debate je kod većine svedena na jednostrano utvrđivanje odranije poznatih stavova. RTRS je emisiju Post faktum svela na kritiku Dragana Mektića; dok je Al Jazeera u Kontekstu u dva dana za redom govorila o zanimljivim temama, ali je u oba navrata ugostila istomišljenike, tako da je izostala konstruktivna rasprava. BNTV i emisija Crno na bijelo nastavila je borbu s vjetrenjačama i govorila o ulogama medija i opozicije u RS-u. FTV je emisijom Mreža imala odvažan istup o „hrvatskom pitanju“, koje su nastojali pokriti iz svih uglova.