AUTOPSIJA SDA I PLANETARNI ZNAČAJ RS-a

Foto: N1

Dok su se na FTV-u Dino Konaković i Asim Sarajlić sporili oko SDA, na RTRS-u je trajalo raskrinkavanje svjetskih zavjera. Denis Bećirović je gostovanje na N1 iskoristio za blijedi politički istup

 

RTRS: Post faktum – 23. februar 2018.

REPUBLIKANSKI RJEČNIK NA RTRS-u: Obrad Kesić, šef Predstavništva Republike Srpske u Washingtonu, ugošćen je u emisiji Post faktum kako bi dao mišljenje o “rezultatima rada spoljne politike Bosne i Hercegovine u domenu zaštite vrijednosti i interesa Republike Srpske”. Tokom uvodnog obraćanja, Kesić nije krio simpatije prema predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu i njegovoj politici, a ponajviše se ta privrženost mogla primijetiti u njegovom vokabularu, koji je u potpunosti prepisan od tamošnjih republikanaca. Izrazi kao što su deep state, politički establishment i lažne vijesti ponovljeni i naglašeni su nekoliko puta a da voditelj Branimir Đuričić ni u jednom trenutku nije upitao na osnovu čega on dolazi do tvrdnji koje iznosi. RTRS ovime otvara Pandorinu kutiju teorija zavjera i u medijski prostor BiH uvodi terminologiju kojom su u SAD-u preplavljeni desničarski mediji kao što su Fox i Breitbart news. Ukratko, izraz deep state se odnosi na grupe utjecajnih ljudi koji su uključeni u tajno manipuliranje ili kontrolu državne politike. On se često koristi radi diskreditiranja opozicionih politika bez jasne argumentacije, te se kao takav shvaća kao dio repertoara teoretičara zavjera.

GUARDIAN PREKO RS-a I PUTINA RUŠI TRUMPA: Problem s Pandorinom kutijom je taj da nakon otvaranja iz nje svašta može da izađe. Ukoliko se upustimo u teorije zavjere, kao što je to učinio na javnom servisu gospodin Kesić, može nam se desiti da se suočimo s rupom bez dna. Tako je i priča o naoružavanju MUP-a Republike Srpske, koja je odjeknula u britanskom Guardianu, protumačena kao zavjera establishmenta da preko RS-a naškodi odnosima Trumpa i Vladimira Putina. Kojeg establishmenta? To Kesić nije pojasnio niti je voditelj priupitao. Gledatelj ostaje u mraku o kojoj političkoj eliti Kesić govori. O Amerikancima? O BiH? O međunarodnoj zajednici? Jedino u šta jeste siguran jeste to da je Trump “meta“ jer se svijetu prikazuje kako popušta Putinu time što mu prepušta miješanje u Balkan. Kesić dalje tvrdi kako se establishment (još uvijek ne znamo koji) “nada da će se Trump jednog dana probuditi i odlučiti da se počne više miješati, misleći da će to ići u korist njihovim interesima”. Koji su to interesi? O kojem establishmentu govorite? Ovo su samo dva pitanja koja je voditelj Đuričić mogao postaviti, a nije.

NOVI SVJETSKI POREMEĆAJ: Drugi gost emisije Post faktum, Dario Vidojković, predavač na Katedri za evropsku istoriju Univerziteta u Regensburgu, produbljuje razgovor o teorijama zavjera. Tako spominje novi svjetski poredak kojeg optužuje za “američki prodor na istok”, odnosno “Drang nach Osten”, uspoređujući ga s njemačkim nacionalističkim konceptom naseljavanja slavenskih zemalja u 19. stoljeću, koji je poslije preuzet u ideologiji nacista. Vidojković optužuje njemačke medije kako rade za deep state, te da predstavljaju Putina naslovima kao što su “Putinov rat” i “Putinov masakr”. Ovo sve navodi kako bi potkrijepio teze koje je prije njega iznio Obrad Kesić.

SARAJEVSKI DIPLOMATSKI MONOPOL: Kesić u jednom trenutku navodi kako diplomati koji zastupaju BiH (konkretno je naveo primjer sadašnjeg ambasadora BiH u SAD-u) “lobiraju protiv RS-a” i kako jedna politička struktura iz Sarajeva “ima osjećaj da diplomatija njima pripada”. Dalje govori kako Srbi iz RS-a imaju “kompleks da ne smiju da govore tamo u Sarajevu da im je na prvom mjestu interes Republike Srpske, pa tek onda interes zajedničke države Bosne i Hercegovine”. Ove izjave su, međutim, poslužile samo kao uvod u povlačenju paralele između BiH i bivše Jugoslavije. Kesić je počeo objašnjavati kako su u bivšoj državi funkcioneri koji su dolazili u Beograd naglašavali da dolaze iz “Slovenije” ili iz “Hrvatske”, te kritizira tu vrstu separatističke misli kao jedan od razloga zašto se ta država raspala. Ostalo je nejasno kakav je stav Kesić ovom usporedbom htio zauzeti. Da li to znači da funkcioneri iz RS-a, ipak, ne bi trebali stavljati RS u prvi plan?

MUČAN UTISAK: Dario Vidojković objašnjava kako “Sarajevo misli da je BiH jedna unitarna država”, te kako Srbi koji su trenutno u zajedničkim institucijama BiH “ništa ne vrijede” RS-u. Da li je ovo otvaranje debate na RTRS-u o potrebi nekog “vrednijeg Srbina iz RS-a” u zajedničkim institucijama (kao, na primjer, u Predsjedništvu BiH)? To ćemo vidjeti u narednih osam mjeseci. Također, u jednom trenutku, u vezi s naoružavanjem MUP-a Republike Srpske, Vidojković analizira kako ga “podsjeća na vrijeme građanskog rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina“. Međutim, pojašnjava da ne misli na sāmo naoružavanje, već na način izvještavanja Guardiana o istom, uspoređujući ga sa “slučajevima lobiranja” koji su tokom i nakon rata u BiH utjecali na to kako je sukob predstavljen u svjetskim medijima. U istom dahu u kojem govori o svjetskim zavjerama, spominje i logor Manjača, što skupa s nedostatkom reakcije od strane voditelja ostavlja mučan utisak.

FTV: Pošteno – 26. februar 2018.

NEPOTIZAM I STRANAČKO ZAPOŠLJAVANJE: U emisiji Pošteno mogli smo svjedočiti svojevrsnom medijskom obračunu između Elmedina Konakovića, “donedavnog potpredsjednika KO SDA”, i Asima Sarajlića, potpredsjednika SDA, kojem je povod bio Konakovićevo istupanje iz Stranke Demokratske Akcije. Konaković kao razlog za napuštanje SDA navodi njegovu nemoć da unutar stranke pokrene “jedan novi koncept koji se odnosi na samokritičnost” i na “bolju selekciju kadrova”. Pojašnjavajući bliže kritiku SDA, Konaković je primijetio kako su mu smetali neki ljudi koji su stranački zaposleni a nisu imali rezultata. Treba naglasiti da stranačko zapošljavanje i nepotizam tokom razgovora nisu bili u fokusu ni Konakovićeve ni Sarajlićeve retorike. Štaviše, toliko su normalizirani da, sudeći po onome što smo čuli, niti jedno niti drugo ne predstavlja bilo kakav moralni ispad ni Sarajliću ni Konakoviću. Po kritici Konakovića, koju upućuje kadrovima iz SDA, stiče se osjećaj da njemu problem nije stranačko zapošljavanje, nego stranačko zapošljavanje “nekompetentnih ljudi” koji se oslanjaju na to da će biti zaštićeni od stranke. Sarajlićev odgovor na ove optužbe bio je da “SDA ne štiti nikoga” i da Konaković ima namjeru opisati stranku kao kriminalnu hobotnicu.

POSTOJI LI ŽIVOT POSLIJE SDA? Sarajlić je u nekoliko navrata naglasio kako je Konaković došao na premijersku poziciju zaslugama SDA, te mu poručio: “Ne možeš sve napustiti i ostati premijer, to je nemoguće.” Konaković je na to odgovorio kako je svjestan da je nemoguće da može ostati premijer do kraja mandata, jer će njegovi “ministri dobivati naloge iz svojih političkih partija da ne rade ono što premijer misli da treba”, te kako želi vidjeti “zašto se smjenjuje premijer kantona”. Sarajlić je u nastavku ove debate naglasio kako je SDA projekt koji će “nadživjeti i Konakovića i Sarajlića”, uzdižući ovu političku opciju na mitološke visine. Konaković, pak, spominje “SDA mašineriju” koja će i njega i sve ostale pokušati spriječiti u ostvarivanju ciljeva s kojima se stranka ne slaže. Na pitanje voditeljice Duške Jurišić o kakvoj se SDA mašineriji tu radi, Konaković je odgovorio da su to “Faktor, mali i novi vjetrovi, oni za koje oni misle da su portali”.

 

N1: Pressing – 28. februar 2018.

SKONTAT ĆEMO SVE U HODU: Voditelj Amir Zukić iznio je odmah u uvodu Pressinga podatke o broju političkih stranaka u BiH, te primijetio kako je “politika postala najpoželjnije zanimanje u našoj državi”. Njegov gost Denis Bećirović, potpredsjednik SDP-a i zastupnik u Parlamentu BiH, iskoristio je priliku čestitati predstojeći Dan nezavisnosti BiH i najavio kako će doći vrijeme kada će se ovaj dan slaviti na cijeloj teritoriji BiH. Zukić je nakon kratkog uvoda odmah prešao na goruću temu i upitao Bećirovića o mogućnosti da bude zajednički kandidat “građanskih stranaka” na predstojećim predsjedničkim izborima. Ovaj je, međutim, diplomatski odgovarao, eskivirajući konkretan stav o toj mogućnosti. Bećirović je tako počeo da govori o “BiH na prvom mjestu” i o tome kako “sve stranke trebaju sjesti i razgovarati o mogućnostima zajedničkog kandidata, a ne samo DF i SDP”. Zukić je dobro primijetio da njegovi odgovori više liče na “govor na političkom skupu” nego na intervju, te ga je direktno upitao: “Slušamo to godinama. Građanske stranke će biti ujedinjene, a, evo, odvojeno ste krenuli u utrku. Kako to?” Bećirovićev odgovor na ovo pitanje sveo se na objašnjenje kako “tri godine pričaju o tome” i da “zajednički projekt moraju sad završiti do izbora“. Ovaj odgovor nije ulio nadu u uspješnost ujedinjenja građanskih stranaka, a i Zukić je to primijetio.

PRESJEK

Post faktum RTRS-a ugleda se na najgore trendove u svjetskim medijima. Odabirom gostiju i nekritičkim osvrtom na ono što izjavljuju doprinosi devalvaciji nivoa javnog medijskog prostora u BiH. Pošteno i FTV bili su prikladan poligon obračuna Konakovića i Sarajlića, a Pressing i N1 pokušali su svim silama intervjuirati Denisa Bećirovića, ali su izvukli iz njega tek tačke razgovora “uobičajene za neki predizborni skup”, kako je primijetio voditelj Amir Zukić.