SVE ŠTO STE HTJELI DA ZNATE O BITCOINU, A NISTE IMALI KOGA DA PITATE

Foto: Screenshot/news.com.au

Šta je kriptovaluta, koje su njene osobine, a kakve opasnosti? Da li je to novac kao svaki ostali, ili je namijenjen samo hakerima?

U vrijeme ubrzanog razvoja tehnologije, gotovo svaki dan mediji pišu o fenomenima koji su proizvod novog virtuelnog svijeta. Bilo da se radi o Facebook Pixelu, novom Explore meniju, povećanju broja karaktera na Twitteru – publika vremenom usvoji promjene i preko noći zaboravi na neočekivanu budućnost koja je predviđana. Slično se dešava sa bitcoinom, kriptovalutom o kojoj se izvještava i u medijima Bosne i Hercegovine. Šta je kriptovaluta, koje su njene osobine, koje su opasnosti? Da li je to novac kao svaki ostali, ili je to novac koji koriste samo hakeri?

Šta je bitcoin?

Bitcoin je kriptovaluta koja se prvi put pojavila u januaru 2009. godine, a navodni kreator je Satoshi Nakamoto. Iako postoji još mnogo kriptovaluta, bitcoin je najpoznatija i zbog toga privlači najviše pažnje medija i publike. Najjednostavnije rečeno, bitcoin je digitalni novac koji se stvara na internetu i može se koristiti za kupovinu u slučaju da prodavač ili neki drugi subjekat prihvata valutu kao ekvivalent. Dakle, bitcoin nema centralnu banku koja vrši diseminaciju novca, nego se stvara na čvorištima mreže koji se nazivaju blockchain (stvara se procesom koji se naziva rudarenjem).

Programeri i osobe iz IT industrije mogu lako da razumiju kako nastaje bitcoin, ali široj publici se može objasniti na sljedeći način: bitcoin je valuta koja koristi besplatni softver koji registruje ključ na čvorištima (nodovima) i subjektu dodijeli virtuelni kôd koji se ne može ponavljati i tako dovesti do problema. On ima svoju vrijednost koja zavisi od broja kreiranih bitcoina i njegove prometne vrijednosti koja se koristi kao ekvivalent prilikom kupovine. Najmanja jedinica jednog bitcoina je satoshi (stomilioniti dio jednog bitcoina), koji je dobio ime po kreatoru. Međutim, treba skrenuti pažnju da se još uvijek ne zna ko je ta osoba, pa se na stručnim forumima mogu pronaći informacije koje kažu da se radi o pseudonimu grupe programera koji stoje iza valute.

Vrijednost bitcoina stalno varira, a trenutno se nalazi na jedinici od 6.000 dolara, iako i dalje bilježi primjetan pad. Vrhunac vrijednosti bitcoin je imao krajem prošle godine, kada je dostigao vrijednost od 20.000 dolara. Zbog stepena varijacije, mnogi poznavaoci bitcoina svakodnevno napominju da su kriptovalute ništa drugo nego mjehur koji će pući, pa napominju ljudima da budu oprezni prilikom kupovine. Ipak, s druge strane, postoje dokazi da se bitcoinom služi sve veća grupa ljudi i kompanija, pa se još uvijek ne može reći ko je bliži istini.

Osobine bitcoina

Najvažnije informacije o bitcoinu nalaze se u njegovim osobinama, jer se bez poznavanja načina funkcionisanja ne mogu spoznati prednosti i nedostaci. Najjednostavniju podjelu osobina navodi Coindesk, koji osnovne karakteristike sažima u pet cjelina: decentralizacija, ograničenost, pseudoanonimnost, ireverzibilnost i djeljivost. Dakle, osobine se sagledavaju iz ugla razlikovanja u odnosu na “normalan” novac i njegove načine funkcionisanja. Klasični novac ima upravo suprotne osobine, pa će dalja analiza pomoći u razumijevanju kriptovalute.

Najvažnija karakteristika bitcoina je decentralizacija, jer njega ne kontrolišu centralne banke država ili bilo koje druge institucije. Njega “kontroliše” grupa programera koji su rasuti po cijelom svijetu, a kriptovaluta je nezavisna od njihovog djelovanja. Naime, proces rudarenja bitcoina je automatizovan proces koji nije kontrolisan od strane Satoshi Nakamoto grupe, te on može opstati i u slučaju da oni napuste posao kojim se bave. Takođe, u slučaju klasičnog novca, banke su te koje kontrolišu njegov protok, dok u slučaju kriptovalute protok se obavlja kroz računarsku mrežu koju niko direktno ne kontroliše.

Druga osobina je ograničenost, jer za razliku od klasičnog novca, postoji tačan broj maksimalnog iznosa valute. U klasičnom sistemu, centralne banke praktično mogu da štampaju neograničene iznose novca i tako utiču na njihovu vrijednost. S druge strane, Nakamoto je 2009. godine odredio tačan iznos maksimalne valute koja može biti u opticaju kada je u pitanju bitcoin: 21.000.000.

Pseudoanonimnost je takođe osobina koja razdvaja bitcoin od klasičnog novca. Kada se vrši transfer novca u klasičnom smislu, identitet osobe koja raspolaže novcem je poznat, bilo zbog svrhe razmjene ili svrhe validacije od strane banke ili druge institucije. Kod kriptovalute ne postoji centralni “validator”, nego se vrši jedino provjera da li osoba posjeduje bitcoine koje tvrdi da posjeduje. Zato govorimo o pseudoanonimnosti, jer ipak postoji određen stepen identifikacije.

Kada se obavi primopredaja bitcoina, kada prođe sat vremena, proces vraćanja transakcije nije moguć, pa zbog toga govorimo o ireverzibilnosti. Jednostavno, kada se na mreži identifikuje promjena vlasnika ključa, ne postoji institucija (kao banka) koja može obaviti vraćanje na prvobitno stanje. To svakako ne znači da se ne može obaviti vraćanje uz obostranu saglasnost, ali to je onda nova transakcija koja ne poznaje karakteristiku poništavanja.

Djeljivost je osobina koju klasični novac ima u određenoj mjeri, dok bitcoin ima mogućnost dijeljenja do jedinice satoshi (stomilioniti dio). Kada bismo to preveli na klasični novac, značilo bi da se jedan fening može dijeliti do stotog dijela. Djeljivost kriptovalute je mnogo preciznija, te zbog toga omogućava mikrotransakcije.

Mediji u Bosni i Hercegovini o bitcoinu

Izvještavanje medija u BiH o bitcoinu može se svesti na dva aspekta: pisanje o vrijednosti bitcoina i izvještavanje o negativnim eventualnim posljedicama “pucanja” mjehura. Oba ova aspekta jesu važna, ali nisu dovoljna, jer publika i dalje nema tekstove koji objašnjavaju samu prirodu kriptovalute. Postoje tekstovi koji na stručan način govore o tome, ali to je nedovoljno – šira populacija ne razumije termine kao što su nods, blockchain i slično.

Na primjer, Srna je objavila tekst 7. februara 2018. godine pod naslovom “Rubini: Bitkoin je prevara”. Tekst ne nudi suštinske informacije, nego nagađanja jedne osobe koja ne sadrže nikakve konkretne dokaze. Cilj teksta je da privuče pažnju publike, jer gdje ima “prevare” ima i “vatre”. Sličan tekst prenosi portal Infobijeljina.com, naslov je “Bitkoin polako nestaje?”. Ovaj tekst sadrži svega nekoliko rečenica koje su izvučene iz konteksta, navodi se jedino da je vrijednost imala rekordan rast 18. decembra do skoro 20.000, i da pad na 6.000 znači da će nestati. Ovaj dokaz jednostavno nije dovoljan, jer po svom nastanku bitcoin je imao vrijednost od tridesetak dolara, pa to nije dovelo do njegovog nestanka.

Drugi aspekt izvještavanja može se predstaviti tekstom BN portala od 5. decembra 2017. godine: “Ovo su prvi bitkojn milijarderi!“. U tekstu se navode imena dvojice ljudi koji su navodno imali veze i s Facebookom, pa su se nakon propadanja tog posla bacili u posao sa bitcoinom. Opet, nema suštinskih informacija o kriptovaluti, nego samo nagađanja o eventualnom bogatstvu koje se može steći. Na ovaj način publici se servira samo jedna strana priče, previše površna, koja može dovesti do ishitrenih postupaka i mišljenja. Jedini izuzetak koji smo pronašli je tekst koji je preuzeo portal Srbin.info, jer se u njemu nalazi mnogo više informacija o samom fenomenu.

Tražiti bitcoine ili sačekati?

Vjerovatno najvažnije pitanje na koje treba dati odgovor jeste: da li građani BiH trebaju rudariti ili kupovati bitcoine? Na internetu se može pronaći bezbroj primjera o tome kako sve više kompanija prihvata ovu valutu, te kako postoje novčanici koji olakšavaju transakcije.

Trenutno, sudbina bitcoina je neizvjesna, jer postoji mnogo zainteresovanih strana kojima njegovo postojanje jednostavno ne odgovara. Osobine koje smo naveli ne nailaze na odobravanje banaka i država, jer oni ne vole bilo šta što ne mogu direktno kontrolisati. Imamo situaciju sličnu s predviđanjem sudbine električnih automobila. Naime, iako je tehnologija napredovala u toj mjeri da svijet može bez problema preći na jeftiniju električnu energiju kod pogona automobila, naftni lobiji nemaju interesa da to dozvole. To bi značilo propast naftne industrije, pa je analogija s bitcoinom jasna.

S druge strane, osobe koje su informatički pismene i imaju interesovanje za kriptovalutama trenutno mogu da rudare bitcoine i čekaju kakav će biti ishod. Svakako se ne preporučuje ulaganje ogromne količine klasičnog novca, pogotovo zato što je za “rukovanje” kriptovalutom ipak potrebno određeno znanje.