RTRS I BNTV: O radnicima nema ko da izvještava

Foto: AA

Najniža cijena rada jedno je od krucijalnih pitanja za armiju radnika koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Urednici vodećih informativnih emisija u RS-u nisu iskazali pretjerani interes za ovu temu

 

RTRS: Prikladni optimizam

18. – 24. decembar 2017.

ŠIRENJE OPTIMIZMA: Dok je većina bosanskohercegovačke javnosti još pravila kalkulacije o tome koliko će se povećanje akciza na gorivo odraziti na pogoršanje životnog standarda građana, uredništvo Dnevnika Javnog RTV servisa RS započelo je nedjelju iza nas širenjem optimizma. Dnevnik 18. decembra otvoren je izvještajem o rekordnom broju zaposlenih u RS-u, a što znači da se broj istih u odnosu na 2016. povećao za 5.700. Novinar Ajdin Cikota nizao je pozitivne primjere, no ključni podaci su izostavljeni. A to su visina plata radnika, posebno u realnom sektoru, ali i broja građana koji traže posao, kao i struktura nezaposlenih radnika. Iako je ova informacija bazirana na podacima Zavoda za statistiku RS-a, nijedne riječi nije bilo o odljevu radne snage iz RS-a, a time i broja građana ovog bh. entiteta.

NEVIĐENA METODA: “Optimistički” blok vijesti nastavljen je tvrdnjom da se RS sprema za dalju izgradnju autoputeva. Istina, uz pomoć Srbije i ponovo na bazi stranih investicija. O novcu prikupljenom od povećanja akciza za te namjene, gledaoci nisu čuli ni riječi. Ali su saznali da će novo preduzeće koje će osnovati ruski Gazprom i Gas RS “do sada neviđenom metodom omogućiti korištenje gasa bez izgradnje mreže gasovoda”. Ko će graditi postrojenja koja će ponovo gas iz tečnog prevesti u plinsko agregatno stanje i mrežu koja bi omogućila gasifikaciju gradova, pitanja su koja su ostala bez odgovora.

KOJE I ČIJE ŽRTVE: U Dnevniku 21. decembra gledaocima je predočen izvještaj o nacrtu vladinog zakona o zaštiti žrtava ratne torture. Nažalost, bez preciziranja ko će osim žrtava seksualnog nasilja biti njime obuhvaćen. I da li će to pravo podjednako važiti za žrtve bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Što je od izuzetnog značaja jer do sada sudovi u RS-u licima nesrpske nacionalnosti koja su prošla kroz torture tokom zatočenja u logorima nisu priznavali status žrtve niti pravo na bilo kakvu naknadu.

Za koje se ratne zločine terete trojica pripadnika vojske RS koje je SIPA lišila slobode, novinarka Tanja Blagojević nije saopštila gledaocima. Umjesto toga, tek prenošenje u cijelosti sadržaja letka koji je u tom gradu osvanuo i u kojem se, bez ijednog čvrstog argumenta, na bazi da neko zna ko se s kim sastajao i o čemu navodno razgovarao, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića i zastupnicu SDS-a u Parlamentu BiH Aleksandru Pandurević optužuje za hapšenje tih lica. Davanje prostora Mektiću i Pandurevićevoj da na iznesene optužbe odgovore ni u kom slučaju nije bilo u balansu sa sadržajem optužbi na njihov račun.

Opozicija radi zadovoljavanja forme, opis je onoga što su gledaoci mogli vidjeti u Dnevniku 20. decembra. Dvije konferencije za novinare predstavnika SDS-a i NDP-a, na kojima se govorilo o posljedicama povećanja akciza, stale su u manje od pola minute teksta koji je pročitao prezenter.

Ocjena: 2

 

BNTV: Pristrasno o zločinima

18. – 24. decembar 2017.

JEZIČKA POMUTNJA: Svu apsurdnost bosanskohercegovačke političke scene gledaoci su mogli vidjeti u Dnevniku emitovanom 20. decembra. Riječ je o tri različite verzije teksta zakona o akcizama, napisane na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, što je rezultiralo pravom pomutnjom unutar institucija BiH.

Temi različitih tekstova zakona na jezicima konstitutivnih naroda u BiH vratila se novinarka Slađana Jašarević u Dnevniku 22. decembra. I samo dodatno predočila da će, bez obzira na iste, zakon biti objavljen u Službenim novinama BiH. I da političare koji snose odgovornost to uopšte ne zabrinjava.

INTERESI SRBIJE: Iako novinarke/novinari BNTV-a zajedno s uredništvom veoma često analitički  preispituju poteze Vlasti RS, postoje pitanja koja se naprosto podrazumijevaju. Svjedočili smo to i u izvještaju u kojem je predsjednik RS-a Milorad Dodik između ostalog izjavio i da će RS slijediti stavove Srbije kada je u pitanju razgraničenje te države s Bosnom i Hercegovinom. Jedino što se iz prihvatanja takvog stava može kao zaključak izvući jeste da se ne dovodi upitnost stava da su interesi Srbije za predsjednika jednog od entiteta BiH preći od interesa države u kojoj živi i politički djeluje.

KOREKTAN IZVJEŠTAJ: Gledaoci Dnevnika 18. decembra imali su priliku vidjeti korektan izvještaj o potpisivanju memoranduma o zajedničkim mjerama Vlade RS i Saveza sindikata. I na tome se i stalo. Očekivanja da će biti naznačeno da ključni granski sindikati isti ne podržavaju su izostala, ali i ukazivanje da dokument sam po sebi predstavlja tek skup obećanja.

Jednako tako je 22. decembra izgledao izvještaj sa sjednice Socijalno-ekonomskog savjeta RS na kojoj socijalni partneri nisu uspjeli usaglasiti visinu najniže cijene rada za 2018. godinu. Umjesto toga, tek nanizane  izjave predsjednice Saveza sindikata RS, entitetske premijerke i predsjednika Unije udruženja poslodavaca, u kojima uredništvo Dnevnika nije prepoznalo krajnji cinizam da su se “svi složili da bi i najniža cijena rada od 500 KM bila premala, ali ne može se”. Pa se koplja lome oko toga hoće li ogroman broj radnika u realnom sektoru, trgovinskim i uslužnim djelatnostima raditi za 405 ili 418 maraka mjesečno. Iako BNTV ima izražen senzibilitet prema socijalnim pitanjima, a visina zarada to itekako jeste, analitički pristup ovom pitanju u cijelosti je izostao.

JALOVA PREPUCAVANJA: I u nedjelji iza nas gledaoci su u dnevnicima imali priliku svjedočiti nastavku jalovih prepucavanja predstavnika vlasti i opozicije u RS-u. U isto vrijeme, urednišvo Dnevnika 22. decembra procijenilo je da predstavljanje novih članova SDP BiH u Banjoj Luci i najava agilnijeg političkog djelovanja te stranke u RS-u nije vijest. Tako se sve svelo na kratki podatak, ispraćen snimkom, da je Vojin Mitrović podnio ostavku na poziciju pomoćnika ministra za civilne poslove BiH, istupio iz NDP-a i  saopštio da će političku karijeru nastaviti unutar SDP-a. Bez da je gledaocima omogućeno da čuju i razloge koji su ga na takvu odluku ponukali.

Ocjena 5

Komparativna analiza

Da li je razlog približavanje praznika, ili nezainteresovanost za probleme armije najniže plaćenih radnika u RS-u, tek u dnevnicima RTRS-a i BNTV-a izostalo je ozbiljno bavljenje najnižom cijenom rada za narednu godinu i kako od toga preživjeti.