NEMA ŠUTNJE O ZLOČINIMA U KONJICU

Foto: FENA

Brojni federalni mediji prenijeli su i potom proširili vijest o hapšenju trinaestorice osumnjičene za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti u Konjicu i okolini

Vijest o hapšenju 13 osoba koje se sumnjiče za ratne zločine nad više desetina žrtava srpske nacionalnosti u Konjicu i okolini bila je četvrtog decembra među glavnim naslovima većine bh. medija. Informacije o akciji izvedenoj na području Konjica i Sarajeva, tokom koje su uhapšeni nekadašnji dužnosnici struktura Armije BiH, TO i MUP-a u Konjicu, prenijeli su svi vodeći portali, od Klixa, preko Oslobođenja, TV N1 i Al Jazeere Balkans, do Faktora i Avaza.

Portal Slobodna Bosna objavio je i sedmičnu kolumnu Senada Avdića pod naslovom: Puna šaka Bradine: Ili i mi Konjic za trku imamo, u kojoj se novinar prisjetio svog susreta s Konjičaninom Esadom Landžom, jednim od prvih ratnih zločinaca pravomoćno presuđenih u Haagu. U svom prisjećanju, Avdić dalje odmotava klupko nerazjašnjenih ratnih događanja u Konjicu, pa piše: “Zločini nad Srbima u zatvoru u Čelebićima, koji su među prvima od svih počinjenih u BiH procesuirani u Haagu, bili su tek jedan djelić u krvavom mozaiku serijskih zločina, masovnih i pojedinačnih bestijalnosti počinjenih tokom rata u tom gradu i njegovoj okolini, od Igmana, pa do Jablanice.”

Portal Slobodna Bosna je na dan hapšenja objavio i tekst pod naslovom “SB” SAZNAJE: Uhapšeni komandant “Akrepa” Midhat Mitke Pirkić i Šefko Nikšić, amidža Nermina Nikšića.

Vrijeme pravde

Portal Oslobođenja je istoga dana, nakon objavljene vijesti o imenima uhapšenih zbog zločina u Konjicu, otišao korak dalje prenoseći izjavu predsjednika Udruženja Konjičana RS-a Zorana Pologoša: “Konačno je došlo vrijeme da se pred Sudom BiH procesuiraju zločini nad civilima srpske nacionalnosti tokom rata u BiH.”

Oslobođenje je potom 15. decembra objavilo i intervju s Pologošem, u kojem je predsjednik Udruženja Konjičana Republike Srpske govori o stradanjima Srba, logorima, te prvim dolascima u rodni grad nakon rata. “Ovo je veliki ispit za Tužilaštvo i Sud BiH, u koje Srbi generalno nemaju povjerenja, s obzirom na to da se dosad većinom sudilo samo Srbima. Presude o zločinima u Konjicu odredit će dalju sudbinu i Tužilaštva i Suda BiH. Očekujemo proširenje optužnice i hapšenje svih odgovornih, nalogodavaca i izvršilaca, kao i skori odgovor Tužilaštva o ulozi splitske i šibenske postrojbe u zločinima na Bradini. Moram da napomenem da smo prijatno iznenađeni pozitivnim komentarima velikog broja Bošnjaka koji opravdavaju hapšenja, što daje nadu da je pravda spora, ali dostižna.”

Portal Dnevnog avaza je, također, dan nakon vijesti o hapšenju, proširio informaciju – navodeći kako se među uhapšenim nalazi i šef  “Akrepa”, odranije sumnjičen za zločine u selu Repovci. Avaz u ovom tekstu navodi i sljedeće: “Interesantno je da je ovo hapšenje izvedeno baš dok naš list u okviru feljtona o političkim ubistvima prenosi pisanje ‘Slobodne Bosne’ o zločinima koji su 1992. godine potresli Hercegovinu. U konjičkom selu Repovci u julu 1992. ubijeno je devet Bošnjaka, vojnika i policajaca Armije RBiH, a nakon toga uslijedila je odmazda nad srpskim civilima.”

Poseban pečat hapšenjima dao je portal Al Jazeera Balkans: dan nakon vijesti o hapšenju, ovaj portal objavljuje kolumnu Dragana Bursaća Treće strijeljanje dječaka Petra iz Konjica – o dječaku Petru Goluboviću. “Petar nikada neće slaviti 32. rođendan. Petar nikada neće ispričati ni ovu ni bilo koju drugu priču. Petar je dječak dva puta strijeljan, jednom ubijen i vječno živ.” Ovu su kolumnu prenijeli brojni mediji, među ostalim portal N1, Tuzlanski.ba, Frontal.ba, Pobjeda.net, Vesti.rs, Bosanskehistorije.com…

Nada za stradalnike

Portal Front slobode prenio je tekst s Radija Slobodna Evropa navodeći riječi potpredsjednika Saveza logoraša Republike Srpske Marka Draganića, koji je bio zatočenik logora Čelebići kod Konjica: “Hapšenje 13 odgovornih ljudi, koje je Tužilaštvo optužilo za ratni zločin na području opštine Konjic, počinjenog nad srpskim civilima, daje nadu stradalnicima da je pravda, iako spora, dostižna.”

Nažalost, dodao je Draganić, “trebalo je da protekne 25 godina od tih nesretnih događanja koja su zadesila ove naše balkanske prostore pa da pravosuđe Bosne i Hercegovine učini ovaj korak koji je danas učinjen po nalogu Tužilaštva, dakle, i prema kome su pripadnici SIPA-e uhapsili tih 13 ljudi. Mi logoraši koji smo pretrpjeli to vrijeme koje ne bi poželjeli da se ikada ikome ponovi, očekujemo da oni zaista budu primjereno kažnjeni i zahtijevamo od Tužilaštva da veoma ozbiljno pristupi dokazivanju optužnica. Vjerujemo da ima dovoljno svjedoka i da će sud postupiti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima”, naveo je Draganić.

Faktor je dva dana nakon ove vijesti objavio i nastavak priče: Pritvor za 10 od 13 uhapšenih zbog zločina u općini Konjic navodeći kako je “Sud BiH u krivičnom predmetu protiv Esada Ramića i drugih, koji se sumnjiče za krivično djelo zločin protiv čovječnosti, djelimično prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH, te odredio pritvor za 10 osumnjičenih, dok su trojica puštena na slobodu”.

Portal RTV Bijeljina objavio je tekst pod naslovom Uhapšen i stric Nermina Nikšića, prenoseći informacije Slobodne Bosne.

Portal Alternativne televizije Banja Luka također je objavio vijest o hapšenju navodeći izjavu Borisa Grubešića, portparola Tužiteljstva BiH: “Radi se o osumnjičenima za zločine počinjene u proljeće i ljeto 1992. godine na području Konjica i okoline, a koji su rezultirali uklanjanjem i prisilnim preseljenjem gotovo cjelokupne populacije stanovništva srpske nacionalnosti sa tog područija. Među navedenim zločinima obuhvaćeni su ubistva, mučenja, silovanja, zlostavljanja i progoni žrtava.”

Nakon svega rečenog, stiče se dojam kako guranja pod tepih priče o zločinima u Konjicu – nema. Mediji su, uglavnom, profesionalno i transparentno prenosili informacije do kojih su došli, proširujući ih onako kako su smatrali da treba.

Umjesto konačnog zaključka valja napomenuti kako je oštre reakcije u javnosti izazvala odluka sarajevskog premijera Dine Konakovića da Vlada KS izdvoji 300.000 KM kako bi optuženi pripadnici Armije RBiH i MUP-a RBiH, protiv kojih se vode procesi, imali adekvatnu odbranu kojom će dokazati istinu o agresiji, ali je još uvijek nejasno na koje je tačno osobe premijer Konaković mislio.