RTRS I BNTV: Život u sjenci krize

Foto: kurir.rs

Život, politika, ekonomija, egzistencijalni problemi, sve je to u Republici Srpskoj ostalo u sjenci intervjua Bakira Izetbegovića

 

RTRS: Ko je rekao monitoring?

13. – 19. novembar 2017.

MANIPULACIJE JAVNOŠĆU: Skrenuti interes javnosti s egzistencijalnih problema na jednu za drugom političku aferu, recept je koji su bosanskohercegovački političari odavno isprobali i koriste ga već niz godina.  U stopu ih prate i mediji, što se potvrdilo analizom dnevnika javnog servisa bh. entiteta Republika Srpska u proteklih sedam dana. Ovaj put to je bio intervju koji je član Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović dao za Deutsche Welle. Dva dijela tog intervjua, onaj u kojem Izetbegović iznosi vlastiti stav o potrebi priznanja Kosova od strane BiH, te da “svako ko voli ovu zemlju (BiH) mora biti spreman ići do kraja kada je u pitanju njen teritorijalni integritet”, na noge su digla srpsku političku javnost, kako u Republici Srpskoj tako i u Srbiji.

NAPAD NA RS: Dnevnici emitovani 13., 14. i 15. novembra bili su u znaku reakcija iz RS-a i Srbije na stavove Izetbegovića. “Novo zaoštravanje odnosa u BiH ponovo u režiji Bakira Izetbegovića”, najava je Dnevnika 13. oktobra, nakon koje je uslijedio komentar predsjednika RS-a Milorada Dodika. Koji govori o “direktnim prijetnjama i najavi napada na RS”.

Sve to Dodik će ponoviti i u Dnevniku dan kasnije, uz konstataciju novinara da je “Izetbegovićeve prijetnje ratom Milorad Dodik prepoznao dan ranije”. U istom Dnevniku saznali smo da su na Izetbegovićev intervju “reagovali iz Ureda visokog predstavnika i Ambasade SAD-a u BiH, ali nisu propustili i da napomenu da su i prijetnje RS otcjepljenjem neprihvatljive”.

JASNA HIJERARHIJA: RTRS, odnosno uredništvo Dnevnika uspostavilo je jasnu hijerarhiju među političarima u ovom bh. entitetu. U kojoj je Milorad Dodik neprikosnoven, što se potvrdilo i u izvještaju, emitovanom 19. novembra, o sadržaju sastanka lidera srpskih parlamentarnih stranaka. Novinar prepričava sadržaj sastanka, navodi da je opozicija predložila i određen broj zaključaka koji bi trebali utvrditi bolji nivo međustranačke komunikacije. Tu se našao i zahtjev za izmjene zakona o RTRS i agenciji Srna, a do donošenja istih, traži se monitoring ovih medija. I tu u izvještaj “ulazi” Dodik. Koji je protiv, kaže novinar, nekoliko predloženih zaključaka, ali samo se onaj oko RTRS-a apostrofira. I tek nakon Dodika čuli smo i stavove opozicionih lidera.

I kada smo već kod zahtjeva za monitoring nad radom javnog emitera RS-a ne možemo nego da zaključimo da to niti Dodiku niti samom RTRS-u itekako nije u interesu.

Izdvojeno

Opasnost da se epidemija malih boginja iz Srbije prenese u RS otvorila je i pitanje potrebe pojačane zakonske kontrole vakcinacije djece. Novinar Mladen Vujinović prenio je stavove ljekara i roditelja koji djecu redovno vode na vakcine. I tek, bez jasnog obrazloženja, da drugi to odbijaju zbog “antivakcinalne kampanje na internetu”, ne predočavajući gledaocima sadržaj iste.

Ocjena: 2

BNTV: A na kraju – Dnevnik

13. – 19. novembar 2017.

OPET ON (1): Rutina i bezidejnost koje prelaze u dosadu – zbirni je opis sadržaja emitovanih u dnevnicima ove medijske kuće u proteklih sedam dana. Jednako kao i u dnevnicima RTRS-a, i uredništvo Dnevnika BNTV-a udarni prostor posvetilo je reakcijama na intervju člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle.

U Dnevniku emitovanom 14. novembra pomno je prenesena reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Izetbegovićev stav o priznanju Kosova. I nakon toga saopštenje iz Izetbegovićevog ureda u kojem se navodi da je agencija Tanjug manipulirala dijelovima intervjua vadeći ih konteksta.

OPET ON (2): Dan kasnije, Dnevnik je otvoren izvještajem o posjeti Vučića Bruxellesu i razgovorima s visokim zvaničnicima Evropske unije. Uz posebno naglašavanje da je upozorio na Izetbegovićeve izjave kao neprihvatljive.

I Dnevnik 16. novembra bio je u znaku stava Srbije o Izetbegovićevim izjavama kroz izvještaj o sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost na kojoj se o istoj raspravljalo.

DOLAZI PRESUDA: Dnevnik 13. novembra otvoren je najavom izricanja presude ratnom komandantu vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom. Šta je uredništvo Dnevnika za to opredijelilo, ostalo je nejasno. Ali poruka gledaocima, odaslana kroz usta srpskih političara, bila je jasna: “Haški tribunal je politički sud.”

NASTAVAK DNEVNIKA: Iza ko zna koje, svjesno izazvane, političke krize u BiH, koju novinari/ke ne umiju ili ne žele prepoznati, ostale su sve teme od istinskog interesa za građane. No, svi oni koji su imali strpljenja dočekati, kako to prezenteri najavljuju, “nastavak Dnevnika”, mogli su saznati kako teku pregovori vlade, sindikata i poslodavaca o prednacrtu budžeta RS-a za 2018. godinu, nastavku štrajka radnika Doma zdravlja u Vlasenici i šta čeka radnike bijeljinske Banje Dvorovi nakon što su iz generalnog štrajka izašli.

Iz bloka ovih tema izdvajamo izvještaj novinara Radoša Krstojevića koji je analizirao posljedice po zdravstvene ustanove u RS-u odlaganja primjene centralizovanih javnih nabavki u ovom sektoru.

Ocjena 5

Komparativna analiza

Bez sumnje je da su stavovi koje je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović iznio u intervjuu za Deutsche Welle samo dodatno usložnili ionako komplikovanu političku situaciju u Bosni i Hercegovini. No, kada bi i RTRS i BNTV bez etnoteritorijalne pristrasnosti promišljali stavove koje iznose političari, onda bi se itekako bavili i konstantnim aktivnostima i izjavama  lidera SNSD-a i predsjednika RS-a Milorada Dodika i ili izostankom ili krajnje uzdržanim reakcijama na iste ostalih srpskih političara. Od nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH, negiranja državnih institucija, pa do kontinuiranih prijetnji referendumom o nezavisnosti ovog bh. entiteta.