BHT1 I FTV: Dva vrlo slična dnevnika

Foto: KURIER/Gilbert Novy

Otkako se Dnevnik BHT1 minutažom izjednačio s onim na FTV-u, ponekad je teško razlikovati ove informativne emisije, zbog čega su potrebni kreativniji pristup i radikalne promjene

 

BHT1: Je li moguća drugačija forma?

10. – 16. oktobar 2017.

VIJEST IZ SVIJETA OPET UDARNA: Austrijski izbori bili su vijest dana u nedjelju, i to ne samo kod nas, već i širom Evrope. Šef narodnjaka Sebastian Kurz mogao bi postati najmlađi kancelar u istoriji Austrije, a njegovi nastupi i karijera već su uveliko zapaženi, pa ga je magazin Time nedavno uvrstio u ediciju lidera nove generacije. Urednica Blažica Krišto otvorila je nedjeljni Dnevnik sumiranjem izbornih rezultata koji svjedoče o nadmoćnoj pobjedi stranaka desnice, a u nastavku je uslijedio razgovor s poznavaocem austrijskih političkih prilika koji se osvrnuo i na efekte koje bi pobjeda desničara mogla imati na našu zemlju. Gledateljima je upriličena i više nego pristojna obrada prvih postizbornih vijesti.

OPET O AKCIZAMA ILI O KARICI KOJA NEDOSTAJE: Jedan od naslova koji je pratio Dnevnik u srijedu (urednica Alenka Bruck) bio je “Akcize – karika koja nedostaje”, čime se opet u prvi plan stavlja kako je akcize nužno povećati jer u suprotnom neće biti novih infrastrukturnih projekata. Fama koja prati akcize sedmicama je jednostrano bojena, a prikazana stajališta korespondiraju isključivo s dominantnim političkim stavom da je njihovo povećanje pitanje svih pitanja. Baš kako to ističe i citirani naslov, ili bolje rečeno, slogan. Isti dan smo, npr., mogli saznati i o inicijativi da se ograniči upotreba duvana na javnim mjestima, kao i o najavi mogućeg poskupljenja struje u Republici Srpskoj, ali su ovi prilozi bili višestrani, te su se mogla čuti različita mišljenja. Uključujući i glas građana koji je u slučaju akciza potpuno zanemaren, iako će željeni ishod naših političara (i medija?) biti direktni udar na džepove građana.

MINUTAŽA: Dnevnik BHT1 ranije je znalo odlikovati i nešto kraće trajanje od onoga koji priređuje FTV. U posljednje vrijeme dnevnici su gotovo uvijek trajali duže od dvadeset i pet minuta. Kako ovdje praćene javne televizije emituju dvije centralne informativne emisije od 19 do 20, koje se u formi skoro i ne razlikuju, bilo bi uputno razmisliti da li je moguće da jedno od ovih izdanja ima drugačiji format. To bi se moglo postići u slučaju BHT1 upravo kraćom minutažom ili dinamičnijim pregledom u kojem nema vremena za šire opservacije.

IZDVOJENO:

Tokom sedmice su se provlačile vijesti o glavnom revizoru RS kako je njegova ostavka dovela u pitanje funkcionisanje ove institucije, ali nije prenijeta izjava predsjednika Dodika koja je, najblaže kazano, nečuven gaf, čak i za našu političku kulturu (četvrtak, urednica Svjetlana Topalić). Naime, on je komentarišući ostavku i rad revizora rekao kako mu nije jasno otkud toliko interesovanje za jednog čovjeka i kako je „groblje puno nezamjenjivih ljudi (vijest je prenio i portal BN televizije).“ Dodikove izjave su često uvrštene kao posebne vijesti, ali uglavnom onda kada govori o referendumu ili ratnim događajima dok njegovo prozivanje nezavisnih institucija, i to krajnje neprimjerenim i degutantnim rječnikom, uspije proći ispod radara.*

OCJENA: 6

 

FTV: Mnogo bolje nego prethodnih sedmica

10. – 16. oktobar 2017.

PROFESIONALNO O HAŠKIM DEŠAVANJIMA: Novosti iz haške sudnice rezervisane su najčešće za trenutke kada se čitaju presude ili sabiraju reakcije suprotstavljenih strana, od kojih svaka obično ima svoje tumačenje pravde. Urednica Jadranka Milošević izvijestila nas je ovoga puta o zahtjevima Radovana Karadžića za bolji tretman, pa je bivši predsjednik Republike Srpske, osuđen za ratne zločine, između ostalog tražio laptop, frižider i pristup internetu. Izvještaj nije bio emocionalno obojen, kako je to znalo biti u prikazima iz haške sudnice, niti su ga pratili izlišni komentari ili kitnjasti jezik koji nije svojstven žurnalističkom stilu. Naprotiv, bio je to profesionalno pripremljen uradak u kojem je informacija bila prezentovana precizno i jasno.

Isti dan, u fokusu su bile spekulacije o novom referendumu koji najavljuje vladajuća koalicija u manjem entitetu. Prikaz iznenađujuće odmjeren, u kojem je svaka strana imala pravo izričaja, a kako se radi o vrućoj političkoj vijesti, posebno raduje to što se vijest nije intonirala u prezentaciji spikera, niti su se dodatno podizale tenzije.

AFERA AGROKOR: Hapšenje najbližih saradnika Ivice Todorića odjeknulo je u regionu, a urednica Amra Zaklan donosi uzbudljiv i efektan sažetak u kojem je bilo mjesta za izjave advokata, ekskluzivne snimke hapšenja i izjave političara. Afera Agrokor pogađa već mjesecima Hrvatsku, ali i okolne zemlje, i kako se nazire sudski epilog, zahuktava se i medijsko interesovanje koje ne jenjava još od momenta kada se saznalo kako nešto nije u redu u najvećem privrednom koncernu s ovih prostora. Ovdašnja javnost nije bila uskraćena za informacije, a najnoviji razvoj propraćen je s pažnjom koju su posvetili i sami hrvatski mediji.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Austrijski izbori imali su nešto zapaženiji tretman na BHT1 na dan izbora, dok je obrada na FTV-u, iako nešto skromnija, takođe bila pristojna. Obje televizije izdvojile su vijest kao udarnu, prepoznajući značaj izbornih rezultata u zemlji u kojoj živi nemali broj građana našeg porijekla. Hrvatska privredna afera koja neće proći bez procesuiranja dobila je pažnju javnih emitera koji su izvještavali jednako prilježno kao tamošnji mediji. Dnevnici se sve više otvaraju vijestima iz regiona i svijeta, čime će sigurno pridobiti novu publiku. Ranije smo isticali da dnevnici znaju po sadržaju i načinu obrade neodoljivo ličiti jedni na druge na oba medija, ali isto se može prigovoriti i formatu, jer niti jedan medij se nije odlučio napraviti smjeliji iskorak drugačijim pristupom. BHT1 je znao ranije imati kraću minutažu, a kako su sada izjednačili u trajanju sa Federalnom, izgubili su nešto što ih je donekle razlikovalo. Bilo bi zgodno kada bi dva nacionalna dnevnika oprobali u posve različitim formama kako bi se publici ponudio drugačiji sadržaj od sedam do osam. BHT1 bi mogao više njegovati imidž brzih vijesti u 7 ili kratkog petnaestominutnog dnevnika koji bi možda više privlačio mlađu publiku ili one koji nisu navikli gledati informativni program isključivo od pola osam do osam, dok bi FTV mogao zadržati konvencionalniji izražaj.

 

*Tekst je izmijenjen 17. oktobra 2017. U prijašnjoj verziji teksta iznesena je primjedba da vijest nije bila u programu u petak. Međutim, ona se u programu trebala naći još u četvrtak. Izvinjavamo se urednici Samiri Krehić koja je uređivala program u petak, 13. oktobra.