RTRS I BNTV: Slučaj “Orić” i profesionalne konsekvence

Foto: sarajevotimes.com

Izvještavanje o prvostepenoj presudi Naseru Oriću još jednom je pokazalo kako je lako skliznuti u neprofesionalno novinarstvo

RTRS: Jednostranost kao norma

9. – 15. oktobar 2017.

MATERIJALNA GREŠKA: Prvostepena oslobađajuća presuda ratnom komandantu Srebrenice Naseru Oriću događaj je koji je u sjenu bacio sva dešavanja u nedjelji iza nas. U Dnevniku emitovanom na dan izricanja presude (deveti oktobar), istoj je posvećeno 15 udarnih minuta. Već u najavi ističe se da je sudskim vijećem predsjedavao sudija Šaban Maksumović, koji je, navodi u izvještaju Branka Kusmuk, “predmet ‘Orić’ 2002. godine jednim potezom iz Okružnog suda u Bijeljini prebacio u Sud BiH”. Kusmuk čini materijalnu grešku takvom tvrdnjom, jer svakom ko se makar i površno bavio tom materijom poznato je da sudije, odnosno tužioci, nisu ti koji donose odluke pred kojim će se sudom određeni predmeti procesuirati. Gotovo cijeli izvještaj izgrađen je na komentarima upućenim na rad Maksumovića pred kojim je, navodi Kusmuk, “zaštićeni svjedok u sudnici za pomoć zavapio, ali mu sudija Maksumović nije dozvolio da vapaj završi”.

U istom Dnevniku, bavljenje presudom Oriću nastavljeno je nizanjem reakcija srpskih političara, te udruženja proisteklih iz proteklog rata.

DAN POSLIJE: Slučaj “Orić” u Dnevniku 10. oktobra nastavljen je najavom “dan poslije skandalozne presude…”. Slijedili su ponovo komentari vrha vlasti RS-a, prije svega predsjednika RS-a Milorada Dodika, ponovljene izjave i nastavak bavljenja sudijom Maksumovićem. Pa su gledaoci upoznati koliko je Maksumović presuda za ratne zločine izrekao Srbima, na koliko ih je godina osudio. Tek usput, Branka Kusmuk dotakla se i činjenice da je o presudi odlučivalo tročlano sudsko vijeće, u kojem je dvoje sudija srpske nacionalnosti.

Identične izjave vrha vlasti RS-a, udruženja boraca, ratnih vojnih invalida, porodica nestalih i bivših logoraša servirane su gledaocima u vrhu Dnevnika i 11., 12., 13. te 14. oktobra.

RASPIRIVANJE NOVOG SUKOBA: Ova presuda ujedno je bila povod i za raspirivanje novog sukoba na relaciji vlasti i opozicije u RS-u. Tako je Dodik  ponovo otvorio priču o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, pod uvjetom da ga podrži opozicija. Koja to ne želi. A što je dovoljno da ključna životna pitanja budu ostavljena za marginu Dnevnika, pa gledaoci umorni od politike jedva da na njih i obrate pažnju.

ŽALBA RADOVANA KARADŽIĆA: No, priča o ratnim zločinima i zločincima za RTRS ima dvostruke standarde. Svjedoči to i izvještaj sa statusne konferencije po žalbi Radovana Karadžića, kojeg je Haški tribunal prvostepeno osudio na 40 godina zatvora za ratne zločine u BiH, uključujući i zločin genocida. Najveća je briga Karadžića ima li TV programe na srpskom jeziku. Karadžića koji je za novinara Stefana Ličinu samo bivši predsjednik RS-a čija se i zbog čega izrečena presuda u izvještaju svjesno izbjegava spomenuti (Dnevnik 2, 10. oktobar, urednik Jasenko Todorović).

NAPAD NA MIRKA ŠAROVIĆA: Političari iz RS-a koji su dio vlasti na državnom nivou i ove nedjelje bili su na udaru RTRS-a. U Dnevniku 11. oktobra, prezenter navodi da je Mirko Šarović, ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tokom ove godine dodijelio 385.000 KM za sajamske manifestacije, od čega u Federaciji BiH 260.000 KM. I nakon toga emitovan je samo komentar člana SNSD-a koji kaže da “Šarović tako vraća dug Bakiru Izetbegoviću”. Uredništvo RTRS-a nije našlo za shodno da Šarovića bilo šta pita o navedenom, makar o kriterijima na osnovu kojih su sredstva dodjeljivana. No, to je dio uređivačke politike RTRS-a.

Ocjena: 1

 

BNTV: Žurnalistička lutanja

9. – 15. oktobar 2017.

AMPLITUDA (NE)PROFESIONALNOSTI: U nedjelji iza nas, dnevnici BNTV-a bilježili su, kao nikada ranije, amplitudu od onih profesionalno uređenih do onih u kojima su se kodeksi objektivnog izvještavanja ozbiljno kršili.

U ISTOM STROJU: Slučaj “Orić” evidentno je inače podijeljenu srpsku javnost stavio u jedinstven stroj i uredništvo Dnevnika BNTV-a ni za korak od toga nije odstupilo. Izvještaji koji su o presudi devetog oktobra emitovani, koncipirani su tako da se potpuno prenebjeglo da se Oriću sudilo za tri ubistva počinjena tokom rata nad srpskim civilima sa šireg područja Srebrenice. Za svakoga ko nije pratio tok suđenja, odnosno nije bio upoznat sa sadržajem optužnice, kroz komentare na presudu stvarao se dojam da je suđenje bilo za sve ratne zločine počinjene na tom području.

U istom Dnevniku, Mirjana Minić u izvještaju iz sela Zalazje kod Srebrenice kaže da je tog dana održan pomen za “60 ubijenih srpskih vojnika”. Bez objašnjenja kada su i kako isti nastradali. Jer u ratu ubijaju se civili i ratni zarobljenici, a vojnici, nažalost, ginu u borbi. I kao da to nije dovoljno, novinarka navodi da je “uz porodice žrtava zločinaca” bio tog dana lider SDS-a Vukota Govedarica.

PREDNOST SDS-u: Kako se odnosi na političkoj sceni između vlasti i opozicije zaoštravaju, tako i sve češće svjedočimo da novinari Dnevnika BNTV-a bez ikakvog propitivanja prenose sve stavove članova, prije svega, SDS-a. Jedan od takvih je i stav Milana Milićevića, visokog funkcionera SDS-a, koji je, kao nadomjestak novca koji bi se trebao prikupiti povećanjem akciza na gorivo, predložio ukidanje Oružanih snaga BiH.

POZITIVAN PRIMJER: Kada smo u uvodu naveli amplitudu koja je imala ekstremni smjer kretanja u sadržaju emitovanih dnevnika, onda moramo izdvojiti i pozitivan primjer načina na koji je Slobodan Durmanović uredio Dnevnik 12. oktobra. Gledaoci su informisani o ćorsokaku u koji su upali pregovori između stranaka i predsjedavajućeg Vijeća ministara oko povećanja akciza na gorivo, o tome šta će biti sa Glavnom službom za reviziju RS-a nakon što je glavni revizor otišao a nije izabran njegov zamjenik, te o izmjenama Zakona o Željeznicama RS kao osnovi za početak restrukturiranja tog preduzeća.

Izdvojeno

Korištenje izraza neprimjerenih u javnoj sferi nešto je na što i urednici i novinari moraju obratiti pažnju. Jer za “sastančenje” ili “upucavanje” postoje u našim jezicima adekvatniji izrazi.

Ocjena: 3

 

Komparativna analiza

“Rat” koji je RTRS započeo protiv BNTV-a oko načina na koji su pojedine lokalne zajednice u RS-u sklapale komercijalne ugovore s BNTV-om, nastavljen je i ove nedjelje. I dok RTRS nastavlja s insistiranjem na tezi da je “narodni novac išao nezakonito u džep komercijalne TV”, BNTV donio je izvještaje kako pljenidbom imovine putem sudskih izvršilaca RTRS utjeruje naplatu RTV takse u sredinama koje nikada nisu imale, niti danas imaju, radio i TV signal.