RTRS I BNTV: Davno utvrđene pozicije

Foto: avangarda.ba

RTRS nije javni servis, nego televizija stranke na vlasti, poglavito njenog lidera. BNTV je sve eksplicitnije uz SDS

 

RTRS: Šta je vijest dana?

25. septembar – 1. oktobar 2017.

BAŠTINICI STVARNIH VRIJEDNOSTI: Milorad Dodik je Milorad Dodik. A RTRS i uredništvo Dnevnika, kao vjerni glasnogovornik predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, brižljivo prate i gledatelje informišu o svakom njegovom koraku. Otuda i ne čudi što je i specijalni izvještač, Danijel Kovačević, Dodika pratio u Beč na sastanak sa zamjenikom gradonačelnika glavnog grada Austrije. Na kojem se razgovaralo o ekonomskoj i privrednoj suradnji RS-a i Beča te bezbjednosnoj situaciji u “ugroženoj hrišćanskoj Evropi” od islamskog terorizma. Drugi čovjek Beča dolazi iz desničarske Slobodarske partije, prema kojoj Dodik gaji posebnu naklonost. Toliku da je Srbe koji žive u Austriji pozvao da glasaju za njene kandidate na izborima jer “ista baštini stvarne vrijednosti”. Ovaj izvještaj dobio je poziciju događaja dana pa je njime i otvoren Dnevnik 25. septembra (urednik Momčilo Ostojić).

JOŠ MALO PREDSJEDNIKA: U istom Dnevniku, i drugi izvještaj posvećen je Dodiku. Citiranje intervjua agenciji Srna u kojem je iznio niz optužbi na rad predstavnika RS-a u Vijeću ministara. Razlog: odbijanje da usvoje novi zakon o akcizama, zbog kojeg je RS izgubila novu tranšu kredita Međunarodnog monetarnog fonda. A vrhunac izvještaja Dodikova je konstatacija da “opozicija ne želi da vidi uspjehe Vlade RS”. I primjer – otvaranje desetak kilometara duge dionice autoputa od Laktaša do Drugovića. To što se autoput gradi sredstvima kredita EBRD-a, za novinare Dnevnika nije važno.

REAKCIJA VAŽNIJA OD DOGAĐAJA: Skupština naroda koju je organizirala opozicija i koja je održana u Banjaluci pozicionirana je u središnjem dijelu Dnevnika 2. Kratak uvod novinara, dvije izjave lidera opozicije. I opširna reakcija predstavnika SNSD- a, koji su optužili opoziciju da “izmišljanjem paralelnih institucija rade na rušenju RS-a”.

RUSKI AMBASADOR: Javni istupi ambasadora Ruske Federacije u BiH Petra Ivancova sve češće prelaze okvire diplomatskog ponašanja. Bilježimo to i tokom njegovog posljednjeg boravka u Banjaluci i susreta s predsjednikom RS-a, kada je davao upute kakav stav RS treba imati prema pitanju ulaska BiH u NATO savez. U svakoj uređenoj zemlji, koja drži do svog suvereniteta, takve izjave, barem na javnim servisima, bile bi tema za kritičko promišljanje. No, kako je RTRS odavno prestao biti javni medijski servis i pretvorio se u glasilo vlasti, onda i ne čudi da se i nediplomatski stavovi stranih zvaničnika spram države prihvataju zdravo za gotovo kada su na tragu onoga što i sama vlast promoviše (Dnevnik 2, 27. septembar, urednica Nada Arlov).

MARGINALNA UDRUŽENJA: Kada ne bi bilo Dnevnika RTRS-a, javnost ne bi ni znala koliko u ovom bh. entitetu postoji marginalnih udruženja građana. Takvo je i “Čast otadžbine”, udruženje koje okuplja, kako je navela novinarka Draga Grubić, oficire i vojnike iz “odbrambeno-otadžbinskog rata”. A prostor u Dnevniku 27. septembra dobili su zbog niza napada i uvreda koje su izrekli na račun političkog djelovanja opozicije u RS-u. “Izdajnici, dezerteri, atakovanje na RS, Narodnu skupštinu, srpskog junaka ministra  policije Dragana Lukača”, ocjene su kojima su častili lidere Saveza za promjene. Svaki dodatni komentar o ovom izvještaju je suvišan.

RUŽNO GOVORIO O RS-u: Da li Banjaluka ispunjava i minimum uvjeta da bi mogla konkurisati za Evropsku prijestonicu kulture, pitanje je koje ne zanima uredništvo Dnevnika. Otuda i jedan u nizu sukoba predstavnika vlasti i opozicije, ovog puta SNSD-a i PDP-a, nije bio povod da se o EPK ozbiljnije progovori. Umjesto toga, tek slaganje optužbi koje je gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić iznio na istup ministra spoljnih poslova BiH Igora Crnadka, da je na skupu regija i gradova u Salzburgu “ružno govorio o RS-u i Banjaluci”.

SUGESTIVNA PITANJA: Rat protiv BNTV-a nastavljen je i u nedjelji iza nas. Ista tema: finansiranje tog medija iz budžeta lokalnih zajednica u kojima je opozicija bila ili je na vlasti. Sugovornici su u pravilu gradski odbornici opozicije (SNSD), a tu su i ankete među građanima koji ta izdvajanja iz opštinskih  budžeta osuđuju. Koliko građani doista o tome imaju lična saznanja, a koliko ih se kroz sugestivna pitanja navodi da iznesu svoj stav, trebalo bi biti tema posebne analize.

Ocjena 2

 

BNTV: Uz SDS

25. septembar – 1. oktobar 2017.

UDARNE MINUTE DNEVNIKA: Kako vlast komentariše poteze opozicije i kako opozicija na njih reagira, i ista priča u obrnutom smjeru, obilježili su udarne minute Dnevnika u nedjelji iza nas.

Događaj sedmice bila je “skupština naroda” koju su u Banjaluci 25. septembra organizirale stranke okupljene u opozicionom bloku Savez za promjene. Kako je skup počeo samo 30 minuta prije emitovanja Dnevnika, dešavanja je uz kraći razgovor s liderom SDS-a Vukotom Govedaricom u direktnom javljanju prenio novinar Vladimir Kovačević. Istom događaju posvećene su i uvodne minute Dnevnika 26. septembra. Osim komentara predsjednika RS-a Milorada Dodika, gledaoci su mogli čuti i stavove lidera Saveza za promjene, te nekoliko novinara koji su analizirali novi način djelovanja opozicije u RS-u.

VERBALNI SUKOBI: Kao što smo naveli u samom uvodu, verbalni sukobi na relaciji predstavnika vlasti i opozicije dio su svakodnevnice u bh. entitetu Republika Srpska. Iako zbog toga u najavi Dnevnika 30. septembra prezenter naglašava “da referendumskoj priči u Republici Srpskoj nema kraja”, ipak su novom polemisanju na relaciji Dodik – Govedarica posvećene udarne minute.

NOVA POLEMIKA: Još jedna polemika našla je svoje mjesto u dnevnicima, i to ona između gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića (SNSD) i ministra spoljnih poslova BiH Igora Crnadka (PDP). Povod su optužbe Radojičića da je na skupu gradova i regija u Salzburgu Crnadak negativno govorio o Banjaluci i RS-u te da to daje lošu sliku Banjaluke u svjetlu njene aplikacije za Evropsku prijestonicu kulture (EPK). Umjesto da to bude povod da se otvori tema vezana za ključno pitanje ima li uopće Banjaluka elementarne preduvjete da konkuriše za EPK, sve je ostalo u domenu ispraznog politikanstva serviranog gledaocima.

ODGOVOR RTRS-u: O “ratu” koji je RTRS poveo protiv BNTV-a pisali smo u prethodnom monitoringu, a nastavljen je i u nedjelji iza nas. Podsjećanja radi, u dnevnicima javnog servisa RS-a gledaoci su informisani o novčanim sredstvima koja su lokalne zajednice u kojima je bio i jeste na vlasti Savez za promjene izdvajale iz svojih budžeta za medijsko predstavljanje na BNTV-u. Odgovor BNTV-a u ovoj nedjelji uslijedio je kroz saopštenja za javnost SDS-a i PDP-a, koji su optužili RTRS da unatoč RTV taksi koju plaćaju i opozicija i građani koji su za nju glasali, RTRS ili ne informiše gledaoce o njihovim aktivnostima ili to čini na netačan način.

Izvještaj o referendumu u Kataloniji bio je druga vijest Dnevnika 30. septembra. Zbir agencijskih vijesti, bez ulaženja u analizu razloga njegovog održavanja.

Izdvojeno

U kakvoj su povijesnoj, duhovnoj ili kulturološkoj vezi selo Ritešić kraj Doboja i ruski car Nikolaj Romanov, novinare BNTV-a ne zanima. Pa na toj nezainteresiranosti i donose izvještaj da je u Ritešićima otkriven spomenik Nikolaju Romanovu! Ili je vijest što je istom događaju nazočio ambasador Ruske Federacije u BiH, ili pak što je ideju za izgradnju spomenika osmislio lokalni biznismen koji u Ritešićima gradi rusko etno-selo. Zašto rusko, ponovo pitanje bez odgovora (Dnevnik 2, 30. septembar).

Ocjena 5

Komparativna analiza

Poistovjećivanje sportskih reprezentacija Srbije s Republikom Srpskom konstanta su u javnoj, političkoj i medijskoj sferi ovog bosanskohercegovačkog entiteta. U nedjelju, prvog oktobra, zbog direktnog prenosa finala Evropskog prvenstva u ženskoj odbojci (Srbija osvojila zlatnu medalju), kasnio je početak Dnevnika 2 RTRS-a. BNTV je otvorio Dnevnik ovom viješću, i to izvještajem neprimjereno dugim za centralnu informativnu emisiju.