FTV I BHT1: Zašto NATO članstvo nije tema u dnevnicima?

Foto: RSE

Pristupanje najmoćnijem vojnom savezu u našim se medijima rijetko problematizira iako je to pitanje oko kojeg se lome politička koplja

 

FTV: Propust prve vijesti

15. – 21. august 2017.

ŠTA JE PRVA VIJEST? U ponedjeljak  je udarni naslov u svjetskim medijima, ali i na BHT1, bilo saznanje da je španska policija ubila glavnog osumnjičenog za teroristički napad u Barceloni. FTV je pak vijest izmjestila u skoro desetu minutu, nakon niza manje bitnih domaćih aktuelnosti, ali i informacije o diplomatskom sukobu na relaciji Srbija-Makedonija. To se čini kao propust urednika Darjana Babića, jer nije postojala niti jedna domaća ili inostrana vijest koja se taj dan svojim značajem izdvajala da bi u sjenu stavila okončanu potjeru za najtraženijim evropskim bjeguncem.

RAZBIJANJE TABUA: Urednica Jadranka Milošević je u nedjeljnom Dnevniku 2 otvorila temu doniranja organa, a po prilogu koji je opipavao puls javnosti i kakva je trenutačna zakonska regulativa, uslijedilo je izvanredno istraživanje o stavu vjerskih zajednica. Ideja da se preispitaju mišljenja i doktrine vodećih konfesija u nas doprinijeće razbijanju tabua, jer prema onom što smo čuli od vjerskih poglavara, njihov pristup je mnogo liberalniji od pretpostavljenog. Nedjeljna tema je otud bila pravi pogodak.

KAD REDOSLIJED GOVORI SAM ZA SEBE: Isti dan, Jadranka Milošević se ne odlučuje povezati komentarom, pa makar i suptilnim, dva priloga koji su išli jedan za drugim, a koji su, doduše, samim redoslijedom rekli sve sami za sebe. Prvo smo saznali da je podignut megalomanski spomenik borcima Armije BiH i HVO-a vrijedan desetine hiljada maraka, a zatim da demobilisani borci ponovno najavljuju štrajk glađu. Slučajno ili ne, priče su se vezale jedna za drugom. Urednički komentar na spomeničko-obljetničku kulturu koja je borce pretvorila u štrajkače glađu ipak je izostao.

IZDVOJENO:

Slobodan Šijan dobio je priliku da se kroz nekoliko izjava u sklopu SFF-ovih minuta obrati gledateljima u pola osam (petak, urednik Darjan Babić). Popularni režiser kultnih jugoslovenskih filmova bio je pravo osvježenje u minutama posvećenim kulturi i festivalskoj pompi.

OCJENA: 7

BHT1: Nedjelja, dan za dobre dnevnike

15. – 21. august 2017.

NAJBOLJI DNEVNICI: Nedjeljni dnevnici se nerijetko ispostave najboljim izdanjima. Da li zato što ne podrazumijevaju trku s aktuelnostima i političkim trzavicama, ili zbog nečeg drugog, ali urednica Samira Krehić priredila nam je odličan informativan pregled. Prikazane činjenice na temu evidencije (ne)zaposlenih osoba uzete su sa rezervom, i otvorena su značajna pitanja o stanju u javnom zdravstvu manjeg entiteta. Naročito je bio dobar uradak Azire Hrustemović koja nam je objasnila zašto se ne osjeti smanjenje broja nezaposlenih, tj. da uprkos smanjenju i dalje se ne otvaraju nova radna mjesta.

MEKTIĆ VS. JUKIĆ: Sukob ministra Dragana Mektića i potpredsjednice Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Ružice Jukić od ranije je poznat medijima, a najnoviji zaplet oko prijetnji Jukićevoj nije baš bio prvorazredna novost. Više je to bio rat niskog intenziteta starih neprijatelja. Verbalno nadgornjavanje koje je moglo proći i bez većih odjeka da nismo u šemi ljetnog predaha. Ali ako se vijest već uvrstila, zašto se onda ministar siječe tamo gdje je najoštriji? FTV je Mektića prenio upravo tamo gdje je bio najinteresantniji, odnosno kroz tvrdnju kako je BiH “razvaljena država” i da nosioci pravosudnih funkcija glume žrtve. S druge strane, BHT1 je ionako istrošenu priču mlakom obradom pretvorio u stvar koja nije bila vrijedna praćenja.

OPREZNO SA TEORIJAMA ZAVJERE: Posjeta Bakira Izetbegovića Velikoj Kladuši gdje je pakovao tristomilioniti Tops bila je povod za sjećanje na Agrokomerc, i to dobrim dijelom očima novinara koji je osamdesetih izvještavao o aferi o kojoj je brujila Jugoslavija (subota, Samira Krehić). Ali u trenutku kada se spomenulo kako je afera i predmet teorija zavjera, čak dvoje bivših radnika posvjedočilo nam je kako vjeruju u neprovjerene verzije da je posrijedi bila politička ili nekakva druga namještaljka. Afera Agrokomerc dobila je svoj epilog u sudu i zvanična je verzija kako se radilo o ozbiljnom finansijskom kriminalu kojim je stvaran mit o uspješnom kombinatu. Teorije zavjere su u prilogu podgrijane favorizovanjem izjava u kojima očevici ističu kako je posrijedi bilo nešto drugo, a ne ono što je prihvaćana i poznata istina.

OCJENA: 6

 

KOMPARATIVNA ANALIZA:

U ovoj sedmici Ustavni sud BiH donio je odluku prema kojoj se vojna imovina ima knjižiti na državu što je izazvalo oštre reakcije u Republici Srpskoj. Obje televizije su vjerodostojno prenosile odjeke, podsjećajući nas kako se već duže vrijeme polemisalo da li je vojna imovina entitetska ili državna. Pominjan je i detalj kako je knjiženje vojne imovine jedan od uslova za članstvo naše zemlje u NATO-u. No, šta se uporno prećutkuje i o čemu se ne otvara polemika i pored mnogobrojnih povoda? Ko je sve to za, a ko protiv članstva u Atlantskom savezu na političkoj sceni? Koliko god su izjave Milorada Dodika bile u službi svakodnevnog politikanstva, njegove najave o novom referendumu o NATO-u mogle su biti povod da se konačno u formatu TV dnevnika preispita ko je među vodećim političkim opcijama pro, a ko kontraatlantska struja? To bi bilo posebice zanimljivo jer među političarima iz Republike Srpske kolaju optužbe na račun toga ko je svojedobno podržao atlantske integracije, dok se sad izdaje za njihovog protivnika. Dok se evropske integracije uzduž i poprijeko obrađuju na sve moguće načine, pristupanje najmoćnijem vojnom savezu u našim je medijima rijetko kada problematizovano iako je to pitanje oko kojeg se lome politička koplja. Kako zaista postoje otvoreni zagovornici i protivnici, i oni čiji su nam stavovi nepoznati, to znači da je i interes javnosti da se ovo pitanje otvori i bez zadrške protrese.