RTRS I BNTV: Oluja naprijed, Omarska stoj!

Foto: HINA/ Mario STRMOTIĆ

Što su na prosječnih 40 stepeni Celzijusa za RTRS i BNTV vijesti dana? Prema čemu se odlučiti za jedan od ova dva centralna dnevnika, jer ne postoji šansa da se oba stignu odgledati bez pomoći interneta?

 

RTRS: Uvoz mesa i pitanje genocida

31. juli – 6. avgust 2017.

PRAVDA I MINISTAR TRGOVINE: Vijest dana na RTRS-u prvog avgusta – ministar pravde najavio mješovitu radnu grupu za raspravu o Krivičnom zakonu BiH. Novinar Gvozden Šarac izvijestilo je o spornoj odredbi genocida u ovom dokumentu i uopšte u javnom prostoru. Naime, to da se genocid spominje, i da se za njegovo negiranje kažnjava, nije prihvatljivo za Republiku Srpsku.

Zbog čega onda reporter Šarac o tome šta će biti u Krivičnom zakoniku “u vezi sa genocidom” pita Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH? U prvoj rečenici otkriva se da će to odlučiti Ministarstvo pravde u SM BiH.

O MESU SA ZAKAŠNJENJEM: Pitanje o Krivičnom zakonu BiH zadesilo je ministra Šarovića na konferenciji za štampu prvog avgusta, na kojoj je govorio o uvozu mesa u BiH. RTRS tog dana nije prenio Šarovićevu izjavu da u BiH dolazi najgore meso s evropskog tržišta, da hrana koju nam Evropa dovozi za nju znači otpad. Niti da Hrvatska uvozi pet puta više u BiH nego BiH u Hrvatsku. “Mi smo njima bitno tržište, i stoga moraju da nas poštuju”, poručio je ministar Mirko Šarović, a RTRS je to objavio četvrtog augusta (urednica Marijana Đurđević), nakon 15 minuta priče o “Oluji” i Plenkovićeve izjave o Srebrenici. Još važnije, prije Dodikove izjave da je srpski narod ugrožen, i da je realizacija ideje o njegovom nacionalnom ujedinjenju samo pitanje dana u ovom vijeku. Najavljena je i Deklaracija o nacionalnom opstanku RS-a i Srbije.

 

BNTV: Ko je na kraju izazvao taj požar?

31. juli – 6. avgust 2017.

NEISCRPNA TEMA: Požar koji je krajem prošlog mjeseca zahvatio Trebinje bio je neiscrpna tema BNTV-a. Dubravko Curać, reporter iz Trebinja, donosio je priloge o požaru za Dnevnik 2 tri večeri. Prilozi su emitovani prvog, drugog i trećeg avgusta, pri čemu je druga dva dana uredništvo u potpisu najavljivalo da donosi ime odgovornog za podmetanje požara. Niti u jednom od tri priloga to nije bilo istraženo. Štaviše, nije bilo čak ni izjave iz Policijske uprave koja jedino može nekog i da osumnjiči, a da to bude legitimno.

KAKO POZICIONIRATI ŠPIRIĆA: Informaciju o lošem mesu (tzv. prednji čerek) koju je podijelio ministar Šarović, BNTV je prenijela prvog avgusta, no tek kao dvanaestu u Dnevniku. Ministar Šarović već je prije toga jednom bio u Dnevniku, u devetom prilogu, kada je komentarisao koliko je novca Nikola Špirić zaradio na funkcijama kroz sve godine, i koliko je stranaka promijenio. Zbog čega bi ta informacija bila za tri nivoa važnija od toga da isti ministar tvrdi kako se evropski otpad mesa na bh. tržištu prodaje po veoma niskim cijenama, i da su on i njegovo ministarstvo to dozvolili?

ELEMENTARNA NEPOGODA: Djelimičan odgovor na pitanje šta se tačno dešava dao je novinar Vladimir Kovačević, koji je pratio situaciju sa (ne)proglašavanjem elementarnih nepogoda. Vlada RS, prema njegovim riječima, trebalo je da to stanje proglasi davno, jer je šteta prešla 300.000.000 KM.  Reporteru Kovačeviću bilo je važno hoće li Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladi RS predložiti da proglasi elementarne nepogode. Ipak, odlučio se da ih pita hoće li predložiti Vladi išta što su predstavici Ministarstva dogovorili na radno-konsultativnom sastanku s entitetskim udruženjima poljoprivrednika. Iz Minstarstva je dobio odgovor da hoće, i na tome je prestao prilog: šta će tačno Ministarstvo uraditi da riješi taj problem, i da ublaži štetu od 300 miliona KM, iz priloga Vladimira Kovačevića za BNTV petog avgusta nismo saznali. Iako je to bila druga vijest u Dnevniku, koji je uređivala Suzana Rađen Todorić.

Komparativna analiza

Što se desilo sa strukturom vijesti? Čini se da je RTRS-u bilo stalo da se u ovim odsudnim trenucima pokažu javnosti kao pravi javni servis. Međutim, zaboravljali su postaviti pitanje zašto se nešto dešava. U slučaju “Oluje”, objašnjavali su taj događaj iz jedne perspektive kroz četiri Dnevnika, dok o Omarskoj i Trnopolju nisu progovorili. BNTV o tome je izvijestio, doduše osamnaest puta kraće nego o parastosima za srpske žrtve.

Izvještavajući o požarima, BNTV kao da je namjerno odlučio da zaobiđe najbitniju informaciju, pa je počeo objavljivati djeliće vijesti kroz tri dnevnika. I to kruženjem oko glavne teme. U nazivima vijesti širili su nadu kod javnosti da baš oni imaju odgovor. Tada bi prestajale direktnost, adekvatnost i preciznost obrade teme.

U komparaciji dnevnika ova dva emitera u periodu od 31. jula do 6. avgusta ostaje nejasno samo jedno pitanje: Je li RTRS uveo embargo na svaku iole bitnu informaciju, ili nas je BNTV počeo zastrašivati potpuno neistraživačkim pristupom? O ukusima se ne raspravlja, ali jedna stvar je jasna u vezi dviju konkurentnih medijskih kuća u RS-u: nije bitan odnos prema stvarnosti, nego ko šta voli u 19:30 na plus 40 stepeni Celzijusa.

*Tekst je izmijenjen 15. augusta 2017. U prijašnjoj verziji grubom greškog autora navedeno je da je autorica priloga o Krivičnom zakonu BiH Nada Veletić umjesto Gvozdena Šarca. Izvinjavamo se zbog greške.