KAKO SE O SREBRENICI PISALO JULA 2017. GODINE?

Foto: AFP / ELVIS BARUKCIC

Dnevne novine u Republici Srpskoj dosljedno prate politiku vlasti Republike Srpske u opisivanju srebreničkih ratnih dešavanja. Čak se ni pri navođenju izjava bošnjačkih i stranih zvaničnika nigdje ne navodi riječ genocid. Svi govore o “velikom” ili “strašnom” zločinu

Prošao je još jedan 11. juli u Bosni i Hercegovini. Srebrenica polako pada u zaborav i domaće i strane javnosti, a Srebreničani se vraćaju svojoj turobnoj realnosti. Za Bošnjake je to genocid, za Srbe veliki zločin i sasvim je očekivano da se i pisanje medija razlikuje s obzirom da li dolaze iz Republike Srpske ili Federacije BiH. To je već pokazala analiza iz 2015. godine.

Cilj ove analize je da utvrdimo kako su o Srebrenici pisale dnevne novine u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na one koje izlaze u Republici Srpskoj.

Metod

Monitoring  pisanja osam najčitanijih dnevnih novina u Bosni i Hercegovini rađen je u periodu od 1. do 13. jula 2017. godine. Analizirane su dnevne novine Glas Srpske, Nezavisne novine, Večernje novosti, EuroBlic, Dnevni list, Večernji list, Dnevni avaz i Oslobođenje. Radili smo na uzorku od po tri dnevne novine iz Republike Srpske, jedne iz Srbije i četiri iz Federacije BiH. I dok dnevne novine iz Republike Srpske i Srbije u najvećem broju slučajeva čitaju Srbi iz tog entiteta, u Federaciji BiH imamo situaciju da Dnevni list i Večernji list najviše čitaju Hrvati, dok Dnevni avaz i Oslobođenje dominiraju među Bošnjacima. Ključna riječ za identifikaciju i analizu teksta bila je Srebrenica i analizirale su se sve stranice dnevnih novina od prve do posljednje. Imajući ovo u vidu, moramo naglasiti da su tekstovi koji ulaze u analizu različiti po sadržaju, formi i veličini te da je svaki tekst imao jednaku vrijednost u kvantitativnoj analizi.

Rezultati

Za trinaest dana monitoringa identifikovali smo 191 tekst u kojima se spominjala Srebrenica. Kao što možemo da vidimo iz grafikona 1., o Srebrenici se najviše pisalo u sarajevskim medijima: Dnevni avaz (89 objava) i Oslobođenje (61 objava) ili 78,5% svih tekstova; slijede Dnevni list i Nezavisne novine (po 11 objava), EuroBlic (8 objava), Glas Srpske (7 objava), Večernji list (3 objave) i Večernje novosti (1 objava). Dnevne novine iz Republike Srpske i Srbije su objavile ukupno 27 objava ili 14,1%, dok je 14 objava ili 7,3% tekstova o Srebrenici napisano u dnevnim novinama koje najviše čitaju Hrvati u Bosni i Hercegovini.

 

Grafikon 1.

Kada analiziramo broj tekstova u svim bh. dnevnim novinama, po datumima, vidimo da njihov broj raste s približavanjem komemoracije u Potočarima 11. jula, što je i očekivano.

Pitanje svih pitanja: da li će Vučić doći u Srebrenicu?

1.- 3. 7. 2017.

Nezavisne novine na 4. strani (1/12 površine teksta) donose naslov “Danas kreće ‘Marš mira’” u kojem se daju osnovni podaci o maršu (kada i odakle se kreće, kuda se ide, koliko je dug put koji se mora preći i koliko se ljudi prijavilo za marš).

4. 7. 2017.

Nezavisne novine na 2. strani (1/15 površine teksta), pod naslovom “Pijetet za žrtve u Srebrenici”, objavljuju izjavu predsjednika Srbije Vučića u kojoj on ne zna da li će doći na komemoraciju u Srebrenicu, ali će svakako odati poštovanje žrtvama. Takođe u istim novinama na 2. strani (1/15 površine teksta) saznajemo da je “Krenuo ‘Marš mira’”. Na strani 4., Nezavisne novine (1/12 površina teksta) prenose informacije ‒ “MUP RS će obezbjeđivati skup u Potočarima” – sa konferencije za medije MUP-a Republike Srpske o tome da je sve spremno za obezbjeđivanje komemoracije u Srebrenici.

Glas Srpske, pod naslovom “Iskazaću pijetet žrtvama Srebrenice”, na 2. strani (1/12 površine teksta) prenosi izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj se navodi da on ne zna da li će doći u Srebrenicu, ali će svakako odati poštovanje žrtvama.

I EuroBlic prenosi Vučićevu izjavu koja se tiče dolaska u Srebrenicu: “Vučić ne zna da li će ići u Srebrenicu”, strana 2., (1/10 površina teksta). Ista informacija se pojavljuje i na 4. strani u rubrici Tema dana.

6. 7. 2017.

EuroBlic u tekstu na 3. strani (1/2 površina teksta), pod naslovom “Dolazak predsednika Vučića je državno pitanje”, analizira da li će neko od stranih državnika, s akcentom na Vučića, prisustvovati komemoraciji u Srebrenici 11. jula. Takođe, tu je informacija da je načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić nepoželjan na komemoraciji.

Nezavisne novine na strani 9. (1/10 površina teksta), pod naslovom “25 godina od stradanja srpskih civila”, prenose informaciju o parastosu povodom stradanja Srba 1992. godine u srebreničkom selu Krnjići

8.-10. 7. 2017.

Nezavisne novine na strani 5. (2/3 površina teksta), pod naslovom “Građani odali počast nevinim žrtvama”, pišu kako su građani Sarajeva odali počast 71. srebreničkoj žrtvi na putu ka Potočarima gdje će biti ukopani. Iste novine, na strani 2. (1/3 površina teksta), pod naslovom “Sarajevo se poklonilo žrtvama genocida”, prenose informacije o odavanju počasti 71. žrtvi koja će se 11. jula sahraniti u Srebrenici.

Desetog jula, EuroBlic na 2. strani (1/18 površine teksta), pod naslovom “Komemoracija u SO Srebrenica”, prenosi informaciju o održavanju komemoracije za sve nevino stradale Srebreničane u posljednjem ratu na kojoj će prisustvovati i ministar Milenko Savanović. Iste novine prenose vijest da će srbijanski političar Saša Janković biti na  komemoraciji u Srebrenici (“Janković u Srebrenici”, strana 5., 1/5 površina teksta).

Mirno i bez incidenata

11. 7. 2017.

EuroBlic na 8. strani (1/10 površina teksta), pod naslovom “Počast žrtvama iz Srebrenice”, piše da su odbornici opštine Srebrenica minutom ćutnje odali počast svim nevino nastradalim Bošnjacima i Srbima u proteklom ratu.

Nezavisne novine na 7. stranici (1/2 površina teksta) objavljuju tekst “Stradanja opomena da se gradi mir” u kojem je spomenuto sve i svašta. Od informacije da su održavanju komemoracije za sve nevino stradale Srebreničane u posljednjem ratu prisustvovali odbornici i rukovodstvo opštine i ministri u Vladi RS, preko apela da komemoracija prođe mirno i dostojanstveno, do obavijesti o učešću ambasadorice SAD-a na “Maršu mira” te prenošenja izjave Durakovića za N1 i izjave Nenada Kecmanovića povodom izlaska zbornika radova u Beogradu Preispitivanje Srebrenice.

U Glasu Srpske, pod naslovom “Tragedije opominju na izgradnju mira”, na strana 4. (1/2 površine teksta), možemo pročitati informaciju skoro identičnu onoj u Nezavisnim novinama, mada se na kraju daje informacija o parastosu u srebreničkom selu Zalazje u kojem je 1992. godine ubijeno 69 Srba – vojnika i civila. Također, u Glasu Srpske se pojavila informacija o grafitu “Srebrenica je više od genocida”, napisanom na zgradi Ustavnog suda RS, a tekst nosi naslov “Grafiti na zgradi suda” i nalazi se na 5. strani (1/24 površina teksta).

12. 7. 2017.

EuroBlic na 5. strani (1/2 površina teksta) objavljuje tekst pod naslovom “Da više nijedna majka ne traži kosti svoje djece”, u kojem se prenose izjave srpskih političara Nenada Čanka i Čedomira Jovanovića, zatim Bakira Izetbegovića, Ćamila Durakovića te šefa Delegacije EU u BiH Wigemarka, kao i saopštenja Mogherinijeve i Hahna, ali i generalnog sekretara UN Guterresa. Posebno se istakla izjava predsjednika Srbije Vučića u kojoj on govori o “strašnom zločinu”.

Glas Srpske na 4. strani (1/21 površina teksta), pod naslovom “Skupština u Srebrenici”, daje informaciju o tome da su odbornici opštine minutom ćutnje odali poštu svim nastradalim u Srebrenici. Istovremeno, ove dnevne novine, takođe na 4. strani (1/2 površina teksta), pod naslovom “Pomirenje put u bolju budućnost”, daju pregled dešavanja u Srebrenici na dan komemoracije u Potočarima. Tu su izjave predsjednika Srbije Vučića, Mogherinijeve i Hahna, Guterresa, ministra inostranih poslova Velike Britanije Borisa Johnsona, Bakira Izetbegovića, Ćamila Durakovića, zamjenika premijera Turske, Wigemarka, Jonathana Moorea, predsjednika Haškog tribunala. U okviru teksta posebno je istaknuto da će se u selu Zalazje održati parastos za srpske žrtve ubijene 1992. godine i da je u Beogradu postavljen “Srpski zid plača ‒ Srebrenica” sa fotografijama Srba iz RS-a ubijenim 1992. godine.

Nezavisne novine u tekstu “Smiraj pronašla 71 žrtva”, na stranama 2. i 3. (1/2+ ½ površina teksta), donose izvještaj sa komemoracije u Srebrenici. Na početku teksta imamo informaciju o broju žrtava koje su 11. jula pokopane u Potočarima, kao i podatak o njihovoj starosti. Potom su pobrojani svi važniji gosti koji su prisustvovali ukopu. Slijedi informacija da je sve prošlo mirno i bez incidenata i da ni ovaj put komemoracija nije prošla bez “ratnih zastava BiH”. Potom su prenešeni dijelovi govora Bakira Izetbegovića, ambasadorice SAD-a Maureen Cormack, Durakovića, Moorea, Wigemarka, sudije Adijusa, Čede Jovanovića, tvitovi Zvizdića i Erdogana kao  i saopštenja Mogherinijeve i Hahna, te generalnog sekretara Guterresa. Na kraju su prenesene izjave i Miodraga Linte iz Beograda koji je kazao da nazivati to genocidom je uvreda za porodice srpskih žrtava, dok je Vinko Pandurević zatražio da se formira komisija u Republici Srpskoj “koja će dati istinit i tačan prikaz dešavanja tokom rata u ovoj opštini i neka ih onda pravnici kvalifikuju”. Takođe, na 2. strani nalazi se i tekst “Srpski zid plača ‘Srebrenica’” (1/6 površina teksta), u kojem se daje informacija o postavljanju panela sa fotografijama ubijenih Srba iz RS-a 1992. godine, ispred Doma Narodne skupštine Srbije. Tog dana je objavljena i kolumna novinara Dejana Šajinovića na 3. strani pod nazivom “Kako nam se desila Srebrenica” (1/4 površina teksta) u kojoj on kritikuje srpsku i bošnjačku elitu za kukavičluk prilikom suočavanja s prošlošću.

Večernje novosti na 8. strani u članku “Grujičić ‘nepoželjan’” (1/2 površina teksta), donose izvještaj s komemoracije u Srebrenici. Prenose se izjave predsjednika opštine Grujičića, koji nije prisustvovao ukopu, Bakira Izetbegovića, ambasadorice Maureen Cormack, te političara iz Srbije Čedomira Jovanovića i Nenada Čanka.

13. 7. 2017.

EuroBlic u tekstu na strani 2. (3/4 površine teksta), pod naslovom  “Turci nastavljaju sa svojatanjem BiH”, osvrće se na izjavu Numana Kurtulmușa, zamjenika predsjednika Turske, izrečenu na komemoraciji u Srebrenici, u kojoj je on Bosnu i Hercegovinu nazvao dijelom Turske. U tekstu daje osvrt na sve slične izjave koje je davao prvi čovjek Turske, Erdogan, u posljednjih nekoliko godina, ali tu su i izjave članice SNSD-a Milice Marković i političkog analitičara Gostimira Popovića.

Nezavisne novine na 3. strani (1/9 površina teksta) pišu o umjetničkoj instalaciji postavljenoj u Chicagu “u spomen žrtavama zločina u Srebrenici”, umjetnice Aide Šehović.

Umjesto zaključka

Generalno gledajući, mediji u Republici Srpskoj o Srebrenici izvještavaju iz perspektive sadašnjosti, svjesno izbjegavajući da govore o tome šta se 1995. godine dešavalo u Srebrenici. Kada se govori o žrtvama, govori se samo o onima koji se u tom trenutku sahranjuju, a sve ostalo se ignoriše i prešućuje. Na taj način se brojka od 8.000 ubijenih Bošnjaka čini nestvarnom i nerealnom.

Svjesno se ignorišu presude Suda u Haagu, iako je do sada  šest  Srba osuđeno za ganocid u Srebrenici (Karadžić, Tolimir, Krstić, Popović, Beara i Nikolić). Ako se tome doda i spominjanje srpskih žrtava (ne razdvajajući civile od vojnika) iz 1992. godine, zločin u Srebrenici se veoma lako može predstaviti kao čin osvete, a ne sistematsko i plansko ubijanje bošnjačkih muškaraca od strane vojske i policije Republike Srpske.

Dnevne novine u Republici Srpskoj svjesno izbjegavaju koristiti riječ genocid i koriste je samo onda kada se ne može ni na koji način izbjeći. Interesantno je da prilikom navođenja izjava bošnjačkih i stranih zvaničnika nigdje ne možete da naiđete na riječ genocid i svi govore o “velikom” ili “strašnom” zločinu. Na taj način se kod čitalaca, ili je bolje reći Srba, stvara privid neslaganja sa haškom kvalifikacijom onoga što se dešavalo u Srebrenici 1992. godine.

Čitajući naslove u medijima u Republici Srpskoj, a i izjave zvaničnika RS-a, stiče se utisak da su Srbi spremni da se okrenu budućnosti i da daju šansu miru. Naravno, to nije zbog toga što se politička elita kod Srba iskreno pokajala zbog Srebrenice, priznala genocid i od Bošnjaka zatražila oprost, već da bi kroz ignorisanje prošlosti, ali i njeno relativizovanje, izbjegla suočavanje sa prošlošću.

U velikom broju tekstova mogli smo pročitati da vlasti Republike Srpske i Srbije nisu prisustvovale komemoraciji u Srebrenici, ali niko ne navodi razloge tog izostanka. Na taj način se kod Srba kreira slika da je prisustvovanje komemoraciji u Srebrenici opasno za Srbe i da je to samo potvrda želje Bošnjaka za osvetom prema Srbima, Naravno, razlog je sasvim drugačiji, a to je naslaganje Srba sa definicijom zločina u Srebrenici kao genocidom.

Generalno gledajući, možemo reći da, kada se radi o izvještavanju o julskim dešavanjima u Srebrenici, dnevne novine u Republici Srpskoj dosljedno prate politiku vlasti Republike Srpske i da tu nema velikih razmimoilaženja.

#VasGlas #VasaPrica