RTRS I BNTV: Šta su nama Prvi mart i 25. novembar?

Foto: srpskacafe.com

Izvještavajući sa sjednice Ustavnog suda BiH, ove medijske kuće ponudile su gledateljima brojne reakcije srpskih političara, ali ne i obrazloženje Suda

RTRS: Dvostruki standardi

3. – 9. juli 2017.

UZNEMIRENOST GRAĐANA: U samom vrhu Dnevnika 2 trećeg jula našao se izvještaj novinarke Milice Đurđević o “uznemirenosti građana” zbog grupe ljudi koji su prošli jednom od ulica tog grada “noseći ratnu zastavu takozvane Armije BiH”. Đurđević navodi potom da su stanovnici te ulice za ovaj događaj čuli iz medija, no pravi opširnu anketu u kojoj dobojski Srbi isti osuđuju. U cijeli slučaj umiješalo se i dobojsko Okružno tužilaštvo koje je policiji izdalo nalog za provođenje istrage zbog počinjenog “krivičnog djela izazivanja vjerske i nacionalne mržnje”.

U Dnevniku četvrtog jula emitovan je izvještaj o nogometnom turniru (vjerovatno učenika osnovnih škola) u Širokom Brijegu čiji su učesnici nosili dresove na kojima je pisalo “crna legija”. Novinar Božidar Stajčić podsjeća da je riječ o ustaškoj postrojbi iz Drugog svjetskog rata i podvlači kako se to čini u mjesecu “kada Srbi obilaze jame u kojima su njihovi preci ubijani”.

NI RIJEČI O LAZARU: Ukazivati na takve pojave je sasvim u redu, ali ovdje treba dodati kako RTRS i dalje koristi dvostruke standarde kada su u pitanju ne samo vjerska i nacionalna osjećanja nego i jasno odvajanje fašizma od antifašizma. Otuda, iako je riječ o Dnevniku iz prošle sedmice (nedjelja, drugi juli), nijednom riječju nije spomenuto da je u okolini Banjaluke otkriven spomenik fašisti, četničkom vojvodi i bliskom saradniku ustaškog pokreta Lazaru Tešanoviću.

Izdvojeno

Kao urednik Dnevnika 2, pojavilo se i novo lice: Radoslav Banović. No, sve novo stalo je samo u ime. Profesionalnih pomaka u dnevnicima koje je potpisao nije bilo.

Ocjena 1

BNTV: Sedmica kontinuiteta

3. – 9. juli 2017.

POLITIČKA SVAKODNEVNICA: Politička prepucavanja na relaciji SDS – SNSD, pogotovo kada su u pitanju zastupnici tih stranaka u državnom parlamentu, dio su svakodnevnice. Stoga se ponovo postavlja pitanje: Ako uredništvo Dnevnika 2 smatra da se o tome mora izvještavati, zašto im se daje prostor u udarnom dijelu? Jedan od primjera je Dnevnik petog jula i polemika oko zahtjeva SDS-a za smjenu Nikole Špirića (SNSD) s mjesta predsjednika parlamentarne komisije za nadzor Obavještajno bezbjednosne agencije BiH.

DOBRA SLIKA STVARNOSTI: Kao dobar pristup oslikavanju svakodnevnice RS-a, izdvajamo prilog novinarke Dragane Rašević o nabavci masažnih fotelja u kompaniji “Boksit” iz Milića. Radnici su, po pisanoj naredbi vlasnika kompanije Rajka Dukića, dužni dva puta sedmično ići na masažu. Oni koji to odbiju, platit će kaznu od 10 KM.

Izdvojeno

U nedjelji iza nas u dnevnicima smo bilježili velike oscilacije u sadržaju emitovanih izvještaja i vijesti. Od onih koji su ukazivali na brojne zloupotrebe aktuelne vlasti do onih kojima su veoma bitna pitanja potpuno relativizirana. Kao primjer navodimo Dnevnik šestog jula, u kojem je odobrenje MUP-a RS da se u Banjaluci 11. jula, u organizaciji srpskih ekstremističkih organizacija, održi šetnja podrške haškom optuženiku Ratku Mladiću, stalo u samo jednu rečenicu, koju je pročitao prezenter. Istina, to i ne čudi ima li se u vidu da ova medijska kuća nikada nije zauzela jasan otklon od haških optuženika i osuđenika iz reda srpskog naroda.

Ocjena 5

Komparativna analiza

I ova nedjelja potvrdila je da, uz sve razlike uređivačkih politika centralnih informativnih emisija RTRS-a i BNTV-a, postoje događaji o kojima su izvještaji preslika jedan drugog. Primjer su izvještaji nakon sjednice Ustavnog suda BiH šestog jula, na kojoj je odbijen zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine RS za ocjenu ustavnosti obilježavanja Prvog marta i 25. novembra kao državnih praznika. Gledaocima su obje medijske kuće ponudile niz reakcija srpskih političara, ali i uskratile obrazloženje na kojem je Ustavni sud BiH temeljio svoju odluku.