BHT1 I FTV: Zašto nam je Srbija bliža od Hrvatske?

Foto: telegraf.rs

Možda zbog činjenice da nam je politički kontekst istočnih susjeda, koji još nisu ušli u EU, poznatiji i bliži od problema koji muče statusno zbrinutu Hrvatsku

 

BHT1: Kako tretirati susjede?

30. maj – 5. juni 2017.

NA BROJKE TREBA ODGOVORITI BROJKAMA: Dnevnik 2 je u utorak otvorio optimizam vesele statistike Zorana Tegeltije, ministra finansija Republike Srpske, koji tvrdi kako su svi pokazatelji u porastu. Nešto slično nedavno je izrekao i Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara, pa se gledatelji svako malo suoče sa obećavajućim ekonomskim prognozama. Urednica Samira Krehić sučeljila je ministra s opozicionim prvakom i ekonomskim analitičarom koji su obojica ili negirali same projekcije ili njihov značaj. No, mnogo bi efektnije bilo da su se brojke ilustrovale i uporedile sa ranijim podacima kako bi se dobila realnija slika stvarnog ekonomskog stanja. Komentari i izjave sagovornika su ponekad suvišni ili nedovoljno efektni.

A ZAŠTO JE UOPŠTE PAO ZAKON? U četvrtak, u prilogu Dejana Petrovića saznajemo kako je u Domu naroda Federalnog parlamenta pao Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO). Vijest su pratile izjave parlamentaraca i nezadovoljnih penzionera. U pratećem naslovu je akcentirano kako je upitna parlamentarna većina, ali prilog je ispustio da nam objasni koji su glavni razlozi neslaganja koalicionih partnera. Šta je to sporno u novom zakonu? Jesu li penzioneri jedinstveni u prihvatanju zakonskog prijedloga? Da li postoje pozadinske igre o kojima se sumnja po kuloarima? Sve su to pitanja koja nisu niti postavljena, a bilo je i više nego uputno postaviti ih. Umjesto toga, ponavljalo se već poznato o sumnjivoj parlamentarnoj većini.

IZDVOJENO:

Aleksandar Brezar u utorak donosi priču o Vučićevom premijerskom mandatu kao epilog njegove dosadašnje vladavine i uvertira u njegove predsjedničke dane. Sagovornici su mu bili predstavnik akademije, novinar i dugogodišnji politički analitičar iz Srbije. Kratka analiza lidera SNS-a počivala je na generalnim zaključcima i ubjeđenjima komentatora od kojih su poneki znali zanemariti svoj lični stav sumirajući opšte utiske šire i stručne javnosti. Moglo se tu svašta čuti, od toga da je prvi čovjek Srbije vizionar do upozorenja da se radi o demagogu-pragmatičaru. Brezar se pokazuje kao novinar koji zna izabrati sabesjednike, ali ih i isprovocirati da iznesu upečatljive stavove. Naročito raduje to što nisu dominirali jedinstveni i horski komentari, već su se lik i djelo trenutno vodećeg političara u susjeda promatrali iz različitih uglova.

U CRTICI: Dok su početak Vučićevog predsjednikovanja pratili dopisničko javljanje i analitički pristup, drugi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj sveden je na nešto duži agencijski presjek. Čini se da BHT1 nema jednak tretman naših prvih susjeda i da bi pod hitno trebali angažovati dopisnika iz Zagreba ili se ozbiljnije posvetiti hrvatskom dnevnom zbiljom.

OCJENA: 6

FTV: Bolji za regionalnog dopisnika

30. maj – 5. juni 2017.

KAKO SUD SHVATA PROFESIONALNE STANDARDE: Urednik Darjan Babić je u petak, drugog jula, objavio presudu Kantonalnog suda u Sarajevu po tužbi za klevetu protiv FTV-a, izdvajajući u Dnevniku 2, kako to i sama presuda nalaže, samu izreku. Tužioci su djelimično uspjeli sa svojim zahtjevom za naknadom štete, ali i u onom dijelu koji se odnosi na objavu izreke, što je i bio razlog njenog uvrštenja. Ipak, samo obrazloženje presude sadrži u sebi mnogo zanimljiviji opis materijalnih okolnosti i čime se to sud vodio kada je utvrdio da su novinari Federalne pri izvještavanju napravili profesionalne propuste koji su uticali na to da se dosudi naknada nematerijalne štete. Presuda je, istina veoma kratkim preletom, izbliza prikazana na ekranu, pa je pažljivijim praćenjem i zaustavljanjem snimka bilo moguće izdvojiti citat u kojem sudsko vijeće objašnjava čime se to vodilo. Zbog bitnosti razumijevanja klevete i sudskog poimanja profesionalnih standarda novinarstva, izdvajamo sljedeći dio: “Tuženi, dakle, nisu morali dokazati istinitost izražavanja, ali su morali dokazati da nisu znali da je izražanje neistinito, odnosno da nisu nepažnjom zanemarili njegovu neistinitost. (…) Tuženi nisu dokazali niti da su se prije objave spornog izražavanja obratili tužiteljima radi provjere informacija, niti da su pokušali provjeriti istinitost dobivenih informacija kod drugih izvora. Vrlo ozbiljne tvrdnje o kažnjavanju za krivično djelo ubistva predstavljaju podatke koji se mogu provjeriti, čak i zvaničnim evidencijama. Stoga ovaj sud cijeni da se ovakvo postupanje tuženih nije moglo smatrati dobronamjernim, niti postupanjem u skladu sa opšteprihvaćenim profesionalnim standardima novinarstva.”

BOLJI ZA DOPISNIKA IZ ZAGREBA: Državna televizija kuburi sa obradom vijesti iz Hrvatske koji itekako interesuju domaću publiku, dok je FTV sa Božom Skokom, čini se, pronašao rješenje. Skoko je sažeo ko su pobjednici, a ko gubitnici povezujući sve to sa preslagivanjem vladajuće većine na nacionalnoj razini. Njegova javljanja su precizna, jasna, ali možda za nijansu kraća nego što bi trebala biti. Naši gledatelji s pažnjom prate susjedska dešavanja i treba ih se počastiti dužim prilozima.

UKRATKO: Za razliku od BHT1, urednica Edina Šečerović svestranije je pratila vijest o nepostojanju većine spremne da podrži prijedlog Zakona o PIO. Moglo se naslutiti i ko su nosioci oprečnih mišljenja i pristupa, kao i to da su koeficijenti kamen spoticanja.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Ako je suditi po propustima iz ranijih sedmica (nedovoljna pažnja globalnim dešavanjima), bila je ovo, informativno gledano, dosta bolja i sadržajnija sedmica. Na vidjelo su izašle i razlike u pristupu zemljama iz okruženja, a preovladava utisak da je Srbija bliža uredništvima obje televizije i da su informacije iz te zemlje potpunije i češće. Hrvatska je u posljednje dvije sedmice birala prve ljude na lokalu i dok je prvi krug prošao neopaženo, sada se moglo pronaći više vijesti, ali to nije ni blizu pažnje s kakvom se, primjerice, prate potezi srpskog premijera-predsjednika Aleksandra Vučića. Uz to, naše susjede preko Save trese politička kriza već sedmicama, tj. otkako je Most napustio Vladu. No, to ostaje van domašaja domaće javnosti, iako FTV, za razliku od BHT-a, ima svog izvjestioca iz Zagreba. Šta je razlog što nam je Srbija bliža od Hrvatske u političko-informativnim emisijama? Pa, možda jednostavna činjenica da nam je kontekst istočnih susjeda koji još nisu postali članica EU poznatiji i da se udaljavamo od realnosti drugih najbližih susjeda. Ili, tačnije, da se oni udaljavaju od nas.