IMAMO NOVOG TESLU: Elon Musk, najveći vizionar našeg vremena

Foto: technobuffalo.com

Svestrani genije u epicentru je svih tehnologija koje određuju budućnost automobila, solarne energije,  satelita i naseljavanja drugih planeta

“Mislim da je proces razmišljanja kod ljudi generalno previše vezan za konvencije ili analogiju ranijih iskustava. Vrlo je rijetko da ljudi pokušavaju da osmisle nešto na osnovu početnih principa. Često kažu ‘Uradit ćemo to jer se uvijek tako radilo’. Ili nešto neće uraditi jer, ‘Pa, niko to nikada nije uradio, što znači da ne valja’. Ali to je jednostavno sulud način razmišljanja. Morate izgraditi rezonovanje iz temelja, ‘iz prvih principa’, što je fraza koja se koristi u fizici. Analizirate osnove, izgradite svoje rezonovanje iz toga i onda vidite da li imate zaključak koji funkcioniše ili ne funkcioniše. Ono se onda može, ali i ne mora razlikovati od onog što su ljudi radili ranije.”

Tako je svoj pristup životu i poslu Elon Musk objasnio Timu Urbanu sa portala Wait But Why. Urban, i sam genije, nije krio oduševljenost Muskom, pišući o njemu i njegovim projektima, uključujući Teslu i SpaceX u četvorodijelnom feljtonu 2015. godine. Pored Urbana, i njegovog biografa Ashleeja Vancea, autora knjige “Elon Musk: Tesla, SpaceX i potraga za fantastičnom budućnosti”, brojni su oni koji su opsjednuti čovjekom koji se bez ustezanja može nazvati najvećim vizionarom našeg vremena. Teško bi bilo argumentovati suprotno, jer se Musk trenutno nalazi u epicentru svih tehnologija koje će odrediti budućnost čovječanstva: automobila, solarne energije i pohranjivanja energije, satelita, i na kraju, širenja čovječanstva na druge planete. Ali ko je Elon Musk, i kako je postao tako bitan?

Žrtva maltretiranja

Musk je rođen 1971. godine u Južnoj Africi. Djetinjstvo je za njega bilo poprilično teško. Pored problema u porodici, bio je i žrtva maltretiranja u školi. Nakon što su ga školski drugovi jednom prilikom gurnuli niz stepenice, a zatim pretukli, Musk je zadobio povrede od kojih i danas ima probleme s disanjem. Međutim, ono što ga je izdvajalo od drugih jeste da je znanje upijao kao spužva, te da je dosta toga naučio sam. Musk je znao provesti i do 10 sati čitajući. Interesantno je primijetiti da je to najvjerovatnije formiralo Muskovo mišljenje o obrazovanju; on smatra da je formalno obrazovanje frustrirajuće spor način usvajanja znanja. Većinu stvari koje zna danas, naučio je čitajući, a ne od svojih nastavnika. Druga stvar koja se desila mladom Musku je njegov prvi kompjuter, kojeg je dobio sa devet godina. Prva indikacija da će od Elona biti nešto jest činjenica da je sa 12 godina napravio i prodao svoju prvu igricu, “Blastar”, magazinu o kompjuterima za čitavih 500 dolara.

Musk se u Južnoj Africi nikada nije osjećao kod kuće. Sa 17 godina, otišao je u Kanadu, te se poslije prebacio na Univerzitet u Pennsylvaniji u SAD-u. Tada je sebi postavio pitanje: “Šta će najviše uticati na budućnost čovječanstva?”, kako je otkrio u razgovoru sa Neilom deGrasseom Tysonom. Odgovor se, po Musku, krije u pet stvari: “Internetu, održivoj energiji, istraživanju svemira, posebno u kontekstu produžetka ljudske vrste izvan Zemlje, umjetnoj inteligenciji, i reprogramiranju ljudskog genetskog koda.” Odmah se posvetio prvim dvjema tačkama.

Početak od nule

Nakon što je završio fakultet 1995., odustao je od doktorata iz fizike na Stanfordu da bi započeo svoj biznis na internetu. Njegov prvi pokušaj bila je firma po imenu Zip2. Zip2 je trebao biti preteča kombinacije online mape i preporuka za restorane. Zajedno sa bratom Kimbalom, krenuo je od nule. Spavali su u kancelariji i tuširali se u obližnjoj teretani. Do 1999. godine, uspjeli su izgraditi kompaniju koju je na kraju kupio Compaq za 307 miliona dolara. Itekako osiguravši egzistenciju, Musk nije stao. Uložio je tri četvrtine svojih sredstava da pokuša napraviti online banku koju je nazvao x.com. Zajedno s još jednom firmom, Confinity, Musk je uskoro stvorio ono što danas znamo kao PayPal, sredstvo za transfer novca putem interneta kojeg koriste stotine miliona ljudi. PayPal će prodati 2002. godine eBayu za 1,5 milijardi dolara, od kojih je njemu pripalo 180 miliona.

Godine 2002., usred prodaje PayPala, Musk se zainteresovao za raketnu tehnologiju. Tada je osnovan SpaceX, čija je svrha bila “revolucionariziranje troškova svemirskih putovanja da bi čovječanstvo postalo višeplanetarna vrsta, kolonizirajući Mars s barem milion osoba u narednih sto godina”. Trebalo mu je samo dvije godine da ubitačno ambiciozni projekat proširi na Teslu, kompaniju za proizvodnju električnih automobila, u nadi da će čovječanstvo i industriju motornih vozila dovesti do energetski održive budućnosti. Vrijedi napomenuti da je do tog trenutka posljednja automobilska kompanija koja je počela od nule bila Chrysler, i to 1925.

Suludi projekti

A onda je 2006. pokrenuo još jednu kompaniju, SolarCity, čiji je zadatak da iznađe način da ekonomično proizvodi sisteme solarnih panela. U te četiri godine nakon prodaje PayPala, sva tri projekta su djelovala suludo. Niti je postojao električni automobil, pogotovo ne luksuzni, niti je postojao iole bitan broj privatnih firmi koje su se bavile proizvodnjom raketa za potrebe svemirskih programa, niti se iko bavio proizvodnjom sistema solarnih panela na način na koji je to osmislio Musk. U naredne dvije godine sva tri projekta su stala. Prvi Teslin model, Roadster, smatran je totalnom propašću, dok je SpaceX imao čak tri katastrofalna probna lansiranja. Ostalo im je dovoljno sredstava za još jednu probu.

I kad je djelovalo da je u pitanju još jedna priča internet-milionera koji je sav novac proćerdao na bizarne projekte, četvrto testno lansiranje je uspjelo, što je rezultiralo ugovorom s NASA-om, vrijednim 1,6 milijardi dolara za 12 lansiranja. Samo nekoliko dana poslije, Daimler je uložio 50 miliona dolara u Teslu, koji je sa svojim Modelom S pomeo konkurenciju u svim kvalitativnim i sigurnosnim ocjenama. Musk na kraju ipak nije ispao potpuno lud. Ne samo to – iako je 2008. prijateljima govorio da će uskoro “morati da se sa suprugom useli u nečiji podrum”, danas Elon Musk raspolaže bogatstvom od 12,8 milijardi dolara, koje i dalje bjesomučno ulaže u nove projekte.

Prošle sedmice, Musk je najavio novi projekat: Neuralink. Ideja je da, umjesto da se umjetna inteligencija pojavi kod mašina, i samim tim od “njih” stvori novu vrstu, pravi se sistem koji bi trebao povezati ljudski mozak i mašine. Za početak, Neuralink bi proizveo uređaje veličine par mikrona koji bi omogućili direktnu komunikaciju mislima. U novom intervjuu Timu Urbanu sa Wait But Why, Musk je pojasnio: “Ako bih iskomunicirao koncept s vama, vi biste u biti učestvovali u dobrovoljnoj telepatiji. Ne bi bilo potrebe da verbalizirate stvari osim ako želite dodati malo začina razgovoru. Ali, razgovor bi bila konceptualna interakcija na nivou koji je sada nama teško pojmiti.” Iako zvuči suludo, ovako nešto od Muska ne smije da čudi, bar ne na konceptualnom nivou. Poznato je da on ljudski mozak svakako smatra kompjuterom, a da je svo znanje i iskustvo po njemu jednostavno informacija koju naša ličnost, kao softver, dalje koristi. Također, Musk je i ranije govorio da strahuje od mogućeg nastanka superinteligencije među kompjuterima, te je takav izum označio kao “prizivanje demona”. Sve to objašnjava odakle dolazi njegova ideja o Neurolinku s teoretske strane.

Sanirati povrede mozga

U praktičnom smislu, i u kontekstu poslovnog čovjeka, Muska treba shvatiti kao pobornika ne one teorije da “treba misliti lokalno, a djelovati globalno”, tj. početi s malim stvarima i postepeno ih graditi u veće, već kao nekoga ko krene s ogromnom idejom da bi napravio nešto veliko za rezultat. To se vidi i iz još jednog primjera korištenja Neuralinka. Kako kaže Musk, jedna od prvih primjena ove tehnologije bi bila sanirati povrede mozga, ili pomoći paraplegičarima i kvadriplegičarima tako što će povezati nervne centre sa mišićima u ekstremitetima. Kako pojašnjava Will Oremus iz Slatea, ne treba nas začuditi kada Neuralink za 10 godina bude poznat po medicinskim uređajima za mozak, a ne po dobrovoljnoj telepatiji. Sve su šanse, izgleda, uz sav zdrav skepticizam, da Musk opet neće na kraju ispasti lud.

Tim Urban kaže da je Elon duboko ubijeđen da je pristupio najvažnijim mogućim problemima čovječanstva kako bi istom dao najbolju priliku za dobru budućnost. Urban dalje tvrdi da u svakoj generaciji postoji bar nekoliko osoba koje na dramatičan način mijenjaju svijet, te da te ljude vrijedi analizirati, baš zato što rade stvari na potpuno drugačiji način od drugih. Bez obzira na sve kritičare njegovog lika i djela, moramo se složiti da je Elon Musk jedan od genijalnih umova naše generacije. S napunjenih 45 godina, tek je počeo. A mi imamo odličnu priliku da ga pratimo. I da učimo.