KOMENTARI NA PORTALIMA: GOVOR MRŽNJE I HUŠKANJE SU PRAVILO, A NE IZUZETAK

Foto: fairpress.eu

Uvredljivi komentari nalaze se ispod gotovo svih tekstova koji se referiraju na nacionalne teme. Izgleda da se portali ne žele odreći zapaljivih komentara jer im donose nove posjete

Bertolt Brecht je svojevremeno očekivao da će radio kao masovni medij donijeti dvosmjernu komunikaciju, odnosno publika ne treba biti samo pasivan primalac informacija, nego i ravnopravan učesnik u javnoj debati. Radio to nije mogao dostići, što zbog tehničkih karakteristika, što zbog prirode medija. Internetski portali su dobili interaktivnost, Brecht bi sigurno bio oduševljen. Danas se gotovo svako ko ima pristup internetu može uključiti u javnu debatu, najčešće putem komentara na portalima. Ipak, Brecht bi takođe bio razočaran kada bi pogledao sekcije komentara na nekim od najuticajnijih portala u Bosni i Hercegovini.

Govor mržnje, uvrede i huškanje nisu izuzetak, nego pravilo na portalima Klix, Poskok i Nezavisne. U ovom tekstu nećemo govoriti o konvencijama i propisima koji zabranjuju navedene oblike diskriminacije, nego ćemo akcenat staviti na urednička upozorenja unutar sekcija za komentare. Naime, činjenica je da jednostavnost komentarisanja i skrivanja identiteta predstavljaju opasnost da se javna debata pretvori u širenje govora mržnje i nepriličnog govora. Problem postaje još veći u podijeljenim društvima kakva je Bosna i Hercegovina: tri ideologije, tri strane priče, tri strane koje su “uvijek u pravu” i “jedine u pravu”. Kako bi pokazali da mediji ipak ne rade dovoljno u sprečavanju diskriminacije u komentarima, navešćemo nekoliko primjera vijesti koje mogu ilustrovati netolerantnu atmosferu.

Nezavisne: Facebook-komentarisanje

Portal Nezavisne iz Banjaluke ima sekciju komentara koji su povezani sa društvenom mrežom Facebook, što znači da za komentarisanje nije potrebna posebna registracija ili odobrenje medija. Komentar koji korisnik ostavi na ovaj način završava na tri mjesta: na ličnom profilu korisnika, na profilu medija na društvenoj mreži i ispod teksta na portalu. Budući da komentar nije potpuno anoniman (u slučaju da nije u pitanju lažni profil), logično bi bilo očekivati komentare koji nisu zapaljivog karaktera. Medij se od komentara ograđuje samo jednom rečenicom: “Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.”

Upozorenje je postavljeno preširoko i zapravo ne govori ništa o zabrani širenja govora mržnje, nepriličnog govora, uvreda ili huškanja. Logičko tumačenje kaže jedino da se medij ograđuje od komentara, bili oni pozitivni ili negativni, legalni ili nelegalni. Privatno mišljenje autora može biti iznošenje prijetnji konkretnoj osobi ili grupaciji, dok Nezavisne ovim upozorenjem ne garantuju da će taj komentar biti uklonjen. Takođe, ovaj medij ne objašnjava prirodu slobode govora, tj. ne stavlja korisnicima do znanja da je govor mržnje krivično djelo i da se svakako treba pridržavati prvenstveno demokratskog principa tolerancije (ako već ne može međusobnog uvažavanja).

Kako bismo pokazali efekte neodgovornog ponašanja medija i dijela publike, uzećemo primjer teksta koji nosi naslov “Muslimanke objasnile kako muškarac treba da ih tuče”. Ovdje nećemo analizirati medijski tekst, koji svakako djelimično utiče na intenzitet komentarisanja, nego ćemo pogledati broj i sadržaj komentara. Tekst je objavljen u 18:50 h. Do 21:15 h istog dana nalazimo 23 komentara ispod teksta. Ukupno 18 komentara sadrži govor mržnje, huškanje i uvrede, dok svega jedan komentar poziva na toleranciju i međusobno uvažavanje. Svi komentari u trenutku analize su imali puno ime i prezime korisnika. Pored psovki, omalovažavanja i pozivanja na nasilje, nalazimo komentare poput “opajdare”, “glupače” ili “budale”. Ovaj primjer pokazuje da su korisnici spremni diskriminisati i pored toga što postoji veća mogućnost otkrivanja njihovog identiteta. Naravno, ne treba napominjati da se ton komentara mijenja u odnosu na prirodu događaja o kojem se izvještava: politika, društvo, tekstovi o drugačijem su plodno tlo za navedenu vrstu komentara. Tekstovi koji ne konotiraju etnicitet u bilo kojem smislu, nisu privlačni za ovako ekstremnu netoleranciju.

Poskok: Stroga pravila, spontana primjena

Internetski portal Poskok obraća se prvenstveno publici hrvatskog naroda. Komentari su omogućeni bez registracije, s tim što ne koriste Facebook kao platformu, nego imaju integrisan sistem na sajtu. Na prvi pogled, za pohvalu je što Poskok ima pravila ponašanja, koja urednici šaljivo nazivaju “The rules of ćaća”. No, zanemarimo humor i sarkazam koji je protkan kroz cijeli pravilnik, i analizirajmo suštinu teksta.

Pravilnik o ponašanju je sadržinski korektan, upućuje korisnike da sloboda izražavanja nije bezgranična, da je potrebno da budu svjesni svoje odgovornosti. Takođe, Poskok napominje da je govor mržnje zabranjen, te da se korisnici trebaju međusobno uvažavati. Isto tako, navedeno je da se zabranjuju “spam” komentari i bilo kakvo spominjanje psovki, osim ako nije u kontekstu stilske figure.

Centralni dio pravila ponašanja su napomene o regulativnim aktima koja usmjeravaju ili sankcionišu nedozvoljeno ponašanje na internetu. Od Kodeksa za štampu i online medije BiH, pa do Zakona o zabrani diskriminacije. Ovaj postupak uredništva nije savršen, ali svakako daje dodatni kredibilitet izboru komentara koji se nalaze na portalu (ruku na srce, portal se ograđuje u smislu da ponekad ne mogu stići sve pregledati, pa je moguće da se pojavi poneki nepriličan komentar). Kako bismo provjerili da li se ova pravila zaista poštuju u praksi, analiziraćemo komentare na tekstu “Komarica o kanalu na hrvatskom jeziku? Jezik je dio identiteta, ne smije se to gaziti”. Tekst smo izabrali po istom principu kao za Nezavisne, odnosno posljedni tekst koji je objavljen u trenutku analize (a da pri tom sadrži naslov koji aludira na nacionalno/etničko).

U trenutku analize objavljeno je pet komentara, od kojih svaki pojedinačno sadrži neki oblik nepriličnog govora ili govora mržnje. Svi komentari su anonimni i govore o nadmoći određenih nacija u Bosni i Hercegovini. Suštinski, komentari, iako sadrže uvrede, nemaju ekstremno ispoljene mržnje ili pozive na nasilje. Međutim, kako bi provjerili da li uredništvo Poskoka zaista obraća više pažnje na komentare, provjerili smo komentare na tekstu “Poštujem svaku žrtvu ali moj stav o 11. srpnju je poznat”. Zbog stepena osjetljivosti teme, kao što su tekstovi o Srebrenici, očekuje se da komentari mogu biti posebno ekstremni, pa bi uredništvo trebalo biti opreznije. Ipak, na ovom tekstu se nalazi 47 komentara, od kojih njih nekoliko sadrže odrednice koje aludiraju na nasilje (“vi niste normalni” ili aluzije na vehabije). Ipak, ovaj tekst ne sadrži ekstremni govor mržnje. Takođe, analizom nekoliko tekstova je lako uočiti da određeni korisnici redovno komentarišu i vode raspravu sa njima poznatim drugim korisnicima.

Klix: Polovična rješenja

Klix nema opširna pravila ponašanja prilikom komentarisanja, ali napominju korisnike da se uzdrže od vrijeđanja i diskriminacije. Takođe, navode kako redakcija zadržava pravo da obriše takve komentare, uz napomenu da ipak ne mogu garantovati da će ih sve stići obrisati. Ako uzmemo u obzir i prethodno analizirane portale, jasno je kako mediji sebi neminovno kreiraju alibi: ako neko pronađe govor mržnje, to je zato što “nisu stigli”. Imajući u vidu da drugi korisnici mogu prijaviti neprilične komentare, postavlja se pitanje zašto ekstremni komentari ostaju javni i nakon prijava?

U tekstu “Hrvatska dozvolila samo bh. državljanima iz RS-a da kupuju nekretnine bez ograničenja”, za pet sati objavljena su ukupno 693 komentara. Komentari su anonimni, a od korisnika se zahtijeva registracija. Mnogo komentara koji se nalaze ispod navedenog teksta su tipični govor mržnje ili huškanje, s tim što je primjetno da pored mnogih komentara stoji natpis “Komentar je sakriven zbog prijava korisnika”, što ipak ne znači da je komentar potpuno uklonjen. Dovoljno je kliknuti na natpis “prikaži” i komentar je ponovo potpuno vidljiv, bez cenzure.

Svakako je pohvalno da Klix reaguje na prijave korisnika, ali se tu javlja dvostruki problem: prvo, mnogi komentari se prijavljuju ne zbog govora mržnje, nego zato što se ne slaže sa stavovima drugih korisnika; drugo, nepriličan govor nije zaustavljen jednostavnim sakrivanjem komentara. Potrebno je mnogo više, jer je Klix jedan od uticajnih portala u BiH koji na svakom osjetljivom tekstu ima preko 500 komentara, koji sigurno nisu u duhu rasprave literarne javnosti u kafanama prosvjećene Francuske.

Problemi i rješenja

Svrha ovog teksta bila je da ukažemo na neke od metoda borbe protiv nepriličnih komentara na portalima u BiH. Kao što smo vidjeli, postoji nekoliko problematičnih faktora koje možemo svrstati u tri kategorije:

  1. Portali ne žele spriječiti zapaljivu raspravu, jer im donose dodatnu posjetu.
  2. Mogućnost otkrivanja identiteta korisnika nije prepreka za zapaljive komentare.
  3. Nemogućnost otkrivanja uzročno-posljedične veze, odnosno da li su portali uzrok ili posljedica ekstremno diskriminišućih komentara.

Koja su rješenja? U Norveškoj su pojedini portali krenuli u eksperimentalnu fazu gdje se od korisnika zahtijeva da pročita kompletan tekst kako bi mogao komentarisati. To u BiH sigurno ne bi zaustavilo zapaljivu raspravu, ali bi je umanjilo. Takođe, neki od velikih medija već razmišljaju o ukidanju komentara ispod tekstova, dok se postepeno pojavljuju platforme koje ohrabruju racionalnu raspravu u duhu participativne demokratije.

Budući da je teško očekivati da će portali u BiH lako prihvatiti takve trendove, dobro kratkoročno rješenje može biti subvencionisanje portala koji poštuju pravila civilizovane rasprave u komentarima (bilo putem međunarodnih projekata ili državnih fondova). Na taj način sigurno ne bi došlo do famoznog pomirenja naroda u BiH, ali bi se načinio prvi korak ka tome.