BHT1 I FTV: KOGA (NE) ZANIMA TURSKI REFERENDUM?

Foto: AA

Na dan referenduma, mediji širom Evrope s najvećom su pažnjom pratili zbivanja u Turskoj. BHT1 i FTV tim su povodom bili uzdržani, a tek dan kasnije iskazali su nešto više pažnje

 

BHT1: PONEDJELJAK POPRAVIO UTISAK

11. – 17. april 2017.

JOŠ SAMO DA BUDE ATRAKTIVNIJE: Tokom cijele sedmice dominirale su dvije teme: povećanje akciza i sudbina Agrokorovih firmi u BiH. Izvještavanje je pratilo dnevnu aktuelnost, a date informacije upotpunjene su komentarima aktera i komentatora. Obrada na visini zadatka, u maniru javnih televizija, kao npr. u srijedu u prilogu Hatke Nezirović, kada smo mogli više saznati o izgledu naših javnih finansija. Ali šta opet nedostaje na BHT1? Naslovi ovih vijesti mogli su biti dramatičniji i atraktivniji, jer mediji s pravom u prvi plan ističu konfrontaciju radi lakšeg praćenja i većeg interesovanja.

IPAK TEMATSKI PRISTUP: Kad smo već mogli pomisliti da je referendum u Turskoj skromno i nedovoljno pokriven, u ponedjeljak nas je demantovao Aleksandar Brezar, koji je istražio kako je glasala turska dijaspora u našoj zemlji i kakvog su mišljenja vanjskopolitički analitičari. Svjetski, ali i mediji iz regiona, pravili su tokom cijele sedmice specijalizovane članke/priloge u kojima su se sumirale tamošnje političke prilike, davale prognoze, sazivali analitičari, javljali izvjestioci sa terena… S druge strane, naš javni servis je na dan glasanja (nedjelja, urednik Seid Masnica) djelovao pospano, tromo i nezainteresovano. To je, na svu sreću, ispravljeno dužim i detaljnijim pristupom dan poslije.

IZDVOJENO:

Mirela Savić bavila se prvomajskim protestima preispitujući sindikalnu ulogu u Republici Srpskoj, a priču je ispričala kroz razgovor sa sagovornicima postavljanjem pitanja da li se izgubila izvorna uloga radničkog samoorganizovanja. Radnici ne bi smjeli biti u fokusu pažnje samo kada štrajkuju ili protestuju, pa je mini istraživanje o sindikalnim prilikama bilo pravo osvježenje.

OCJENA: 7

FTV: U SJENCI USKRSA

11. – 17. april 2017.

LICE I STAVOVI PROSVJEDNIKA U SRBIJI: Dejan Kožul nam donosi priču o prosvjedima u Srbiji, ali s umijećem objektivnog posmatrača koji zna prenijeti glavne poruke i atmosferu. Mogli smo čuti i mišljenja i vidjeti lice samih prosvjednika, a to je upravo ono što je nedostajalo u ranijima pripremama. Kožulovi radovi prozor su u region. Odmjereni i informativni, oni u svega nekoliko prizora i rečenica opišu srž onoga o čemu se izvještava.

PRAZNIČNA RAPSODIJA: Nedjeljno izdanje urednice Edine Šečerović bilo je posvećeno uskršnjim praznicima, pa smo šetali od grada do grada kako bismo saznali kako se praznovalo po crkvama. Da li je uopšte vijest to što se slavi Uskrs, ili, da li je to vijest koju treba izdijeliti u više priloga i s kojom treba otvoriti Dnevnik? Na primjer, turski referendum je taj dan bio na svim svjetskim naslovnicama, a na Federalnoj smo o njemu mogli čuti tek u drugom dijelu i to kroz kratki agencijski presjek.

IZDVOJENO:

BHT1 je previranja unutar stranke Denisa Zvizdića oko podrške prijedlogu da se povećaju akcize nazvao “Usaglašavanje unutar SDA”, dok se urednica Jadranka Milošević izdvojenim naslovom postavila u politički sukob. “Od sedam mjera koje je predložio Šemsudin Mehmedović, barem šest predviđeno je Reformskom agendom”, istaknuto je u naslovu koji je izgledao više kao rezolutni zaključak jedne stranačke struje ili kao plediranje za stavove Mehmedovićevih neistomišljenika.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Kada je prije nešto manje od godinu dana u Turskoj pokušan vojni puč, ovdje smo kritikovali pristrasno i navijačko bojenje događaja na Federalnoj, naročito kroz razgovor sa gošćom koja se ispostavila kao pasionirana štovateljica aktuelne vlasti. Na sam dan kada su Turci glasali o najznačajnijim političkim promjenama još od Atatürka, naši javni servisi bili su ćutljivi i nezainteresovani. Stvar je ispravljena dan poslije, kada su na obje televizije napravljene posvećenije i prilično neutralne pripreme koje su uključivale sabiranje reakcija sa različitih strana i bilježenje suprotstavljenih komentara. Ostatak Evrope i regiona sa pažnjom je i sa uzvičnicima uz naslove pratio događaje u Ankari i Istanbulu. Sijevale su procjene, komentari, instant-analize, otvorena pitanja šta će uslijediti u danima poslije referenduma… Drugačije nije bilo ni kod nas, ali tek dan poslije referenduma. No, raduje objektivan i hladniji pristup javnih televizija u odnosu na onaj od prošle godine u danima kada je Erdoğanova vlast bila ozbiljno uzdrmana.