KAKO “SRPSKA” KAŽE

Predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, popustili su pred ucjenom kolege Mladena Ivanića. Kolektivni šef države nije prihvatio adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Ivanić je najavio da neće glasati za prilagođeni SSP ako Vlada Republike Srpske bude protiv. Banjalučke vlasti, predvođene predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, rekle su NE dokumentu jer bi, navodno, nanio nesagledivu štetu tom entitetu.

Čović i Izetbegović nisu željeli da preglasaju Ivanića, pa je on preglasao njih. To je urađeno uprkos poruci šefa misije EU i BiH Larsa Gunnara Wigemarka “da je sada kasno da se kaže kako se ne prihvata ono što je ispregovarano”, te da “EU ne pregovara s kantonima i entitetima, već sa BiH”. Predsjedništvo BiH jeste nadležno za vođenje spoljne politike, s ingerencijama traženja članstva u međunarodnim organizacijama i vođenja pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora.

Prilagođeni SSP je uslov da ministri vanjskih poslova evropske zajednice daju saglasnost za nastavak integracijskog procesa na sastanku 18. jula u Slovačkoj. Slijedilo bi ispunjavanje briselskog upitnika koji vodi kandidatskom statusu za EU. Ali…

Ivanić je zaprijetio da će se, ako bude preglasan u Predsjedništvu, pozvati na vitalni interes entiteta (Ivanić to pogrešno naziva vitalnim nacionalnim interesom) i tražiti izjašnjavanje Narodne skupštine RS-a. Prema Ustavu BiH, ako  se NSRS suprotstavi stavu dvojice iz kolektivnog šefa države dvotrećinskom većinom, ta odluka ostaje bez učinka. Tako je entitet u tim slučajevima iznad države i njene suverenosti. Van pameti.

Zašto Izetbegović i Čović nisu glasali za adaptirani SSP i doveli Ivanića u situaciju da se usprotivi, a NSRS učini tu odluku nevažećom? To bi dalje kompromitovalo Ivanića, vlasti u RS-u i opoziciju koja slijedi Ivanića i Dodika. Ovako, Čović i Izetbegović su se solidarisali sa Ivanićem u onemogućavanju važnog koraka ka kandidaturi za EU. Time se Predsjedništvo BiH predstavilo kao nesolidan partner EU.

Braneći svoj stav, Ivanić se poziva na odlučivanje po mehanizmu koordinacije u procesu evropskih integracija. Mehanizam nije usaglašen zbog izvoljevanja iz RS-a, a i upitan je. Bilo je logičnije da u tom poslu dođe do punog izražaja nadležnost državnih organa (“razgovaramo samo sa bh. državom”), što bi doprinijelo afirmaciji države BiH unutar i prema vani. Entiteti i kantoni bi djelovali u skladu sa svojim ovlaštenjima. Ako dođe do nesuglasja, tražilo bi se rješenje uz pomoć EU. To neće u Banjoj Luci. U mehanizam koordinacije (uz podršku iz EU) uključeni su entiteti i kantoni. Time je ojačana njihova pozicija i preko ustavnih nadležnosti, a relativiziran autoritet državnih organa.

Tvrdnju Dodika da je adaptacija SSP-a štetna po RS, osporio je Wigemark, ocijenivši da je to grubo izvrtanje činjenica. Šef misije EU u BiH navodi da su ustupci koji su učinjeni Hrvatskoj (koja je tražila da zadrži prednosti iz srednjoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini CEFTA, čiji je član prestala biti ulaskom u EU) više nego kompenzirani povoljnostima koje su date BiH za izvoz u EU. Uz to, BiH i RS su zbog svoje neodgovornosti već izgubile na stotine miliona eura iz fondova EU za jačanje poljoprivrede i konkurentnosti na evropskom tržištu.

Dodik zahtijeva nove pregovore o SSP-u, a prethodno povlačenje odluke o objavljivanju popisa. Ivanić je inicirao krizu u Predsjedništvu i BiH zbog te odluke, tvrdeći da nije konsultovan i optužujući Izetbegovića i Čovića za prevaru. Da li mu je (ne)glasanje bilo izvinjenje?

Popis jeste nužan za nastavak približavanja EU, kao stavka u kandidacijskom upitniku. Ali popis nema ništa s adaptacijom SSP-a. To dvoje se vještački dovodi u konfliktnu vezu. Predsjedništvo BiH nema ingerencija u popisnom procesu. Ivanić (ni bilo koji drugi političar) nema pravo da se miješa u taj stručni posao. I popis je ujedinio poziciju i opoziciju u RS-u. Iz njihovih reagovanja izbija velikosrpska težnja za što manje Bošnjaka i Hrvata u RS-u.

U RS-u znaju da više EU u BiH znači više BiH u RS-u. To jača bh. državu iznutra i prema vani i približava je NATO-u. Otud nastojanje da se RS u pregovorima sa EU uspostavi ne samo kao ravnopravan subjekt bh. državi već i kao kontrolor evrointegracijskih procesa i pozicije BiH u tome. Preko RS-a, u te procese upletene su Srbija i Rusija. U vezi s tim, dobro je što je Predsjedništvo konsenzualno prihvatilo usaglašena poglavlja radne verzije Pregleda odbrane i dalo smjernice za dalji rad na dokumentu koji je ključan za približavanje članstvu u NATO-u.

Izetbegović se nada da će blokada procesa integracije u EU prestati s lokalnim izborima. Međutim, sutradan, očito upozoreni Čović poručuje da se sve obaveze prema EU moraju završiti u ovoj sedmici.

Šta dalje, bit će jasnije nakon susreta Predsjedništva BiH s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu (30. 6. 2016.). Pod vodstvom Merkelove, oblikovana je nova strategija EU za zapadni Balkan. Cilj je normalizacija međudržavnih i političkih odnosa u regiji, poticanje ekonomskog razvoja i socijalne stabilizacije, uz ubrzavanje uključivanja regije u EU. Vidjet ćemo da li će biti kako to zahtijeva EU ili kako “Srpska”  kaže. Dejtonski Ustav je na strani RS-a.