VREMENSKA PROGNOZA: OTVORITE KIŠOBRANE, DOLAZI GODZILLA!

Foto: HRT

Dobro jutro, Bosno i Hercegovino!

Danas nas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima i mogućnošću kratkoročnog pljuska. Obucite se slojevito, namažite lice tankim slojem kreme kako biste se na taj način zaštitili od naleta vjetra i obavezno ponesite kišobran i sunčane naočale jer vas jedino one mogu zaštititi od razornih posljedica UV zraka.

Opsjednutost izvještavanjem o vremenskim prilikama i vremenskoj prognozi nije karakteristika isključivo anglosaksonskih medija. Posljednjih godina mediji u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u regionu, apokaliptičnim naslovima upozoravaju nas da će ove godine, vjerovali ili ne,  u zimskom periodu padati snijeg, a da će ljeta biti izrazito vruća i topla s temperaturama iznad 30˚C.

Apokalipsa danas

“Ove nas zime čeka prava klimatološka Godzilla’ Uznemirujuće najave renomiranih meteorologa” (jutarnji.hr), “Upozorenje meteorologa: Pred nama je zima kakva se ne pamti!” (alo.rs), “Meteorolozi za Avazov portal otkrivaju: Dolazi li nam za pet dana polarna zima?” (avaz.ba), “Pred nam je najhladnija  zima u posljednjih 100 godina, očekuju nas veliki minusi” (večernji.ba).

Tako, naprimjer, u tekstu objavljenom na portalu Jutarnjeg lista 15. 8. 2015., potpisanom od redakcije, “‘Ove nas zime čeka prava klimatološka Godzilla’ Uznemirujuće najave renomiranih meteorologa”, jugoistočna Evropa se nigdje ne spominje kao regija koja bi mogla osjetiti posljedice klimatološkog fenomena El Nino.

“Riječ je o ekstremnom meteorološkom poremećaju koji bi u Velikoj Britaniji mogao izazvati ekstremno hladnu zimu, u Sjedinjenim Državama razorne oluje, u Južnoj Americi obilne oborine te posljedične bujice i odrone zemlje, u južnoj Aziji sušu, a u Australiji šumske požare.” Kao relevantni izvor za ovakve medijske najave uzimaju se meteorološke prognoze koje ne moraju biti precizne: “Klimatolog Bill Patzert, zaposlen u NASA-i, kaže da ovogodišnji El Nino ‘definitivno ima šansu postati Godzilla’. ‘Ostvari li svoj potencijal, moglo bi biti jako puno poplava, odrona i kaosa’, izjavio je Patzert.”

Kako od minusa i snijega u januaru napraviti vijest pokazuje nam i primjer teksta s naslovom “Pred nama je najhladnija zima u posljednjih 100 godina, očekuju nas veliki minusi”, objavljenog na portalu večernji.ba 29. 11. 2013. godine. U ovom prilogu autorica Marija Medić Bošnjak kao navode za ovakav senzacionalistički naslov uzima izjavu njemačkog meteorologa Dominika Junga: “Prosinac i siječanj će na Balkanu biti jako hladni, dok će veljača biti malo toplija. Jung kaže kako je moguće da dnevne temperature budu minus deset, a noću čak i minus 25. Uz dosta snijega, pa i mećave, naročito u siječnju, i jak vjetar.” Da su prognoze ipak – kako sama riječ kaže – prognoze, govori analiza  Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH u čijoj publikaciji “Klimatološka analiza 2014 godine” nalazimo podatak da su srednje temperature u periodu zime 2013/14. godine, bez obzira na senzacionalističke najave, bile nešto iznad ili u granicama višegodišnjeg prosjeka.

Opšte karakteristike polarne zime su temperature od -70 do -50˚C, međutim, taj podatak autoru (N.K.) teksta “Meteorolozi za Avazov portal otkrivaju: Dolazi li nam za pet dana polarna klima” očigledno nije poznat. U prilogu objavljenom 13. 1. 2016., Nedžad Voljevica s Odsjeka za agrometeorologiju FHMZBiH jasno je istakao: “Vremenske prilike bit će djelomično stabilne, uz osjetno niže temperature, koje su primjerenije ovom dijelu godine. Tačno je da će temperature od ponedjeljka biti znatno niže nego posljednjih dana, ali daleko je to od polarnog udara i informacija koje su se pojavile da će na planinama u jutarnjim satima biti čak -27 stepeni.” Posljedice najavljivanih “polarnih zima” koje se periodično pojavljuju u medijima svake jeseni, pa onda i svakog decembra ili januara, vidljive su i u februaru ove godine, u nevjerovatnoj činjenici da su jagorčevine i ljubičice uveliko  procvjetale.

Evidentno je da većina medija u Bosni i Hercegovini informacije o vremenskoj prognozi obrađuje poštivajući elementarne principe novinarske struke. Tako na portalima klix.ba, vijesti.ba, oslobodjenje.ba i radiosarajevo.ba možemo pronaći veliki broj tekstova koji pružaju elementarne informacije o vremenskim prilikama i popratnim savjetima kako ne bi bilo loše da na -15˚C stavimo kapu na glavu i malo toplije se obučemo.

Kreiranje masovne histerije 

Za razliku od većine medija u BiH, analizom izvještavanja o vremenskoj prognozi u srbijanskim i hrvatskim medijima, vidljivo je da se ove teme obrađuju s nepotrebnim senzacionalizmom, koji u konačnici stvara atmosferu masovne histerije i haosa.  Tekstovi sa  naslovima kao što su: “TEMPERATURE PADAJU I DO 20 ISPOD NULE Hrvatsku će zahvatiti drastična promjena vremena, stižu snijeg i polarne hladnoće”, “POLARNI UDAR STIGAO U HRVATSKU Temperatura se na najhladnijem mjestu u državi sinoć spustila na minus 21! (jutarnji.hr), ili “ČEKA NAS NAJGORA ZIMA U ISTORIJI: Stravično upozorenje svetskih meteorologa!” (telegraf.rs), rezultirali su stvaranjem bizarnog i neutemeljenog straha javnosti od kiše, snijega, juga ili bure.

Tako su najave hrvatskih medija o nezapamćenoj tuči u avgustu 2013. godine dovele do masovne histerije građana Zagreba, koji su na sve moguće načine pokušavali zaštititi svoja vozila od mogućih oštećenja. Tom prilikom, i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić  omogućio je besplatno parkiranje u javnim natkrivenim garažama, a oni koji nisu bili dovoljno brzi kako bi sebi ugrabili mjesto na parkingu, svoje automobile smjestili su ispod nadvožnjaka i drugih natkrivenih površina. Medijske najave  nisu se obistinile, a umjesto ogromnih količina tuče, na Zagreb je palo tek nešto malo kapi kiše.

Ovakav odnos hrvatskih medija prema izvještavanju o vremenskim prilikama, kao i o odnosu medija i meteorološke struke odlično analizira autor Tomislav Šoštarić u tekstu “Na vrata kuca manje predvidljiva zima”, objavljenom na portalu aljazeera.net.

Teorije zavjere: Za sve je kriv HAARP

Kao što vidimo, pored katastrofičnih i senzacionalističkih medijskih naslova koji za cilj nemaju informisanje javnosti o podatku trebamo li danas kad krenemo na posao ponijeti kišobran ili ne, nevjerovatna je činjenica da online mediji objavljivanjem tekstova kao što su, naprimjer: “Poplave u BIH nisu se dogodile slučajno, za sve je kriv…?”, (dnevnik.hr), “VIDEO: Za sve je kriv čovjek: HAARP je uzrok poplava širom Bosne i Hercegovine?” (dnevno.hr) ili “EKSTREMNA KLIMA NA BALKANU: Da li je sve priprema za uvođenje gm useva?” (vestinet.rs), svjesno zarad podizanja čitanosti, javnost našeg regiona izlažu apsurdima teorija zavjera.

U periodu nakon poplava 2014. godine, koje su u većoj mjeri zahvatile BiH i Srbiju pojedini, prvenstveno neetablirani mediji iskoristili su balkansku sklonost ka teorijama zavjera plasirajući tekstove o američkom projektu za izučavanje jonosfere HAARP-u, koji je označen kao glavni krivac za svu prirodnu katastrofu koja nas je zadesila.

A. Pranjić, autor teksta “VIDEO: Za sve je kriv čovjek: HAARP je uzrok poplava širom Bosne i Hercegovine”, objavljenog na portalu dnevno.hr 16. 5. 2014., golica našu maštu već u samom uvodu: “Izgleda da je ovo sve samo uvertira u promijenjenu klimatsku sliku na ovim područjima uzrokovanu postavljanjem HAARP antena o čijem utjecaju na klimu na Zemlji narod vrlo malo zna.” U nastavku autor ovog teksta ide korak dalje, alarmirajući čitaoce na pogubne posljedice manipulacije atmosferskih prilika američkim projektom HAARP “… budući da se u povratnom udaru tako nagomilane snažne energije u jonosferi ciljano prema određenim tačkama (područjima) na površini Zemlje ili mora, stvaraju uvjeti za nastanak megaoluja, razornih vjetrova, kiša i u žešćim varijantama čak i potresa”.

Veoma pohvalan podatak jest da je nekolicina relevantnih medija svojim izvještavanjem o uzrocima poplava i zabludama vezanim za HAARP pobijala neistine o teorijama zavjera i imaginarnom klimatskom oružju: “Naučne demistifikacije: Zabluda zvana HAARP” (slobodnaevropa.org), “Postpoplavni val teorija zavjere” (aljazeera.net) itd.

Majstorović vs. Vakula   

Laički rečeno, meteorologija je egzaktna znanost koja na osnovu fizičkih i matematičkih izračuna kreira modele na osnovu kojih prognozira buduće atmosferske uslove. Naravno, ove prognoze ne moraju uvijek biti tačne. Međutim, po svemu sudeći neozbiljno medijsko izvještavanje o vremenskim prilikama degradiralo je meteorologiju kao znanost, a javnosti prepoznatljive meteorologe poput Željka Majstorovića ili Zorana Vakule potpuno neopravdano pozicioniralo kao glavne krivce za činjenicu da se vremenske prilike neprekidno mijenjaju u toku jednog dana.

Iz tog razloga, kad vas sutra umjesto najavljivane polarne zime i snijega od 20 centimetara dočeka predivan proljetni dan, ne krivite Vakulu ili Majstorovića, problem je ipak negdje drugo.