HAYAT O RADONČIĆU OBAZRIVO, BNTV O CRNOJ HRONICI ZAPALJIVO

HAYAT TV: TAJNA PRESRETNUTIH RAZGOVORA

26. januar – 1. februar 2016.

NEZDRAVO PREĆUTKIVANJE: Tokom cijele sedmice praćene su sve pojedinosti koje se odnose na slučaj Fahrudina Radončića, a primjedba iz ranijih monitoringa kako u Vijestima u 7 nedostaje dašak senzacionalizma djelimično je otklonjena. Novinari Elma Begović i Haris Silajdžić sumirali su u ponedjeljak različite spekulacije o vladajućoj koaliciji SBB-a i SDA. Nerijetko je jedini način da se sveobuhvatno informiše javnost upravo pažljivo bilježenje kuloarskih glasina. Ipak, primjetno je da je u proteklih sedam dana upadljivo nedostajala informacija o presretnutim razgovorima bivšeg ministra bezbjednosti i drugih bh. političara i njegovih saboraca koja se pojavila u mnogim medijima. Bilo je paradoksalno slušati u Vijestima u četvrtak, 28. januara (uredio Alem Karamešić), pozvanog analitičara kako spominje famozne presretnute razgovore ističući kako je ono što se čulo nezdravo, dok se istovremeo prećutkivao taj nezdravi sadržaj. Čak i pozvani sagovornik nije mogao zaobići telefonske razgovore koji su danima udarna tema, pa je nejasno uredničko snebivanje da se u sirovom ili obrađenom materijalu objelodani prepiska koja je ionako razglašena.

KAD JE KOMENTAR NA MJESTU: Prezenter Tomislav Đurić je u Vijestima Nihada Sadikovića (srijeda, 27. januar) otvoreno izrekao komentar na račun saopštenja Suda BiH koji se oglasio povodom “političkih, medijskih, advokatskih i akademskih pritisaka”. Sud je od svih pobrojanih pritisaka poimenice imenovao jedino nevladine organizacije koje su tobož stvarale pritisak svojim istupima, ali nije objavljena priroda drugih pritisaka, niti ko su akteri, primjerice, političkog pritiska. Televizija Hayat je ispravno prepoznala nepravdu u pristupu Suda, izdvajajući je u svom komentaru, i to je izvanredan primjer medijske odbrane javnog interesa.

BEZ DRUGE STRANE: Dan poslije, urednik Alem Karamešić donosi priču o odluci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o zabrani nošenja vjerskih obilježja, za koju se ističe kako je izazvala brojne reakcije. Nažalost, mi u nastavku, u jednolično intoniranoj obradi, saznajemo samo odjeke jedne strane koja je protivnik sporne odluke. Svi pozvani sagovornici nisu saglasni sa donijetom odlukom, a čak i da je teško bilo naći drugačije reakcije, to je trebalo istaći jer se stvorio  utisak da se radi o namjernom jednostranom pristupu koji ne uključuje izrazito sekularistička mišljenja koja pozdravljaju zabranu. Druga strana mora biti spomenuta, pa i onda kada je teško ili nemoguće pronaći njene glasnogovornike.

KULTURA SJEĆANJA: Priča o Vidu Čopu, ocu Hermine Čop (pripremila Elma Odobašić), dobitniku diplome Pravednik među narodima, evocirala je uspomene na sve naše državljane koji su dobili priznanje države Izrael zbog spašavanja Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Centralni informativni sadržaji trebali bi s vremena na vrijeme, posebno u obljetničke dane, podsjetiti javnost na nemilo doba, ali i na moralne podvižnike kojih se treba sjećati.

KULTURA OBLJETNICA: Vijesti u 7 rijetko imaju sadržaje iz kulture. U ponedjeljak (1. februara) objavljen je prilog (Adisa Gojak), a zatim i vijest iz ove zaboravljene rubrike. Svoje su mjesto dobili zbog godišnjica ustanova o kojima je ispričana priča (Zemaljski muzej i Narodno pozorište Tuzla), a što je još tužnije od činjenice da kultura više nije dio informativnog programa. Izgleda da se sadržaji iz kulture, koji bi mogli biti aktuelni, svode na obljetničke uzdahe i kurtoazne podsjetnike.

OCJENA: 6

BNTV: NEPOTREBNE SPEKULACIJE O ETNIČKOJ PRIPADNOSTI

26. januar – 1. februar 2016.

DILEME CRNE HRONIKE: Tragedija u Janji u kojoj je jedan dječak izbo nožem školskog druga otvorila je Dnevnik 2 u petak, 29. januara. Novinar Goran Vasić detaljno je pretresao slučaj. Onda se desio propust od kojeg se obično strepi kada se radi o izvještavanju o osjetljivim situacijama. Saopštena je informacija o etničkoj pripadnosti počinioca i žrtve, iako se odmah zatim istaklo da, prema dostupnim informacijama, nije u pitanju etnički motivisan napad. No, zašto je onda bilo potrebno plasirati informaciju o etničkom obilježju? Istina, intervjuisana majka povrijeđenog dječaka, vidno potresena, izrazila je sumnju da je etnička pripadnost igrala ulogu. Ipak, da li je bilo potrebno vijest “začiniti” tom pikanterijom? U postkonfliktnom društvu, gdje je uvijek opasno igrati se s etničkim tenzijama. Prve reakcije porodica žrtava treba shvatiti i kao očekivano impulsivne, a zadatak novinara je da odmjere situaciju, vodeći računa o dostojanstvu aktera o kojima se izvještava.

ISTRAŽIVAČKI DUH NOVINARA BN-a: U nedjeljnom dnevniku Slobodana Durmanovića gledaoci su mogli gledati nekoliko izvrsnih priloga u istraživačkom maniru koji otkriva sistemske greške, ali i nemar i nepočinstva aktuelne vlasti. Reklo bi se, u tipičnom BN-stilu, otvorene su teme o nerealnoj Strategiji poljoprivrednog razvoja i Krivičnom zakonu Republike Srpske kojim se odnedavno predviđaju kazne za poslodavce koji ne isplaćuju radnike, a koje su doslovce mrtvo slovo na papiru. Priloge nam donose Vladimir Kovačević i Danina Milaković, a oboje se izdvajaju odlično strukturiranim prilozima u kojima se prepoznaje istraživački pristup. Ukratko, pitko ispričane novinarske priče koje su osnova za daljnje obrade u specijalizovanim emisijama.

BEZ IMENOVANJA IZVORA: Isti dan pojavljuje se i vijest o sadržini sastanka tri bh. premijera, koji su dogovarali platformu pred pregovore sa MMF-om. Detalji tajnovitog sastanka ostali su nepoznanica. Pušteno je šturo zvanično saopštenje, ali su u javnost procurile navodne ključne tačke dogovora kroz ekskluzivno otkriće Slobodne Bosne. BN je odlučila u cijelosti prenijeti ova otkrića, ali ne navodeći izvor informacije. Neodređeno se spominje da su detalji isplivali na površinu i slično, te je nejasno zašto nije spomenut izvor ekskluzivne objave koji na kraju snosi i odgovornost za sadržaj. Ranije je često kao izvor sličnih informacija imenovan portal capital.ba, pa je nejasno zašto i sada nije isto učinjeno u slučaju Slobodne Bosne jer njihov ekskluzivitet je obojio Dnevnik 2 dajući mu na atraktivnosti.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Jedna od uočljivijih razlika između takozvanih federalnih medija u odnosu na one iz manjeg bh. entiteta jeste to što se prvi rjeđe i manje odlučuju na poigravanje sa spekulacijama iz političkog života. Slobodno bilježenje (dez)informacija iz političkih kuloara pokatkad se čini i kao izraz medijske slobode i nezavisnosti jer se u tabloidizaciji političkog života obično niko ne štedi. Nisu li tabloidi, uostalom, znali biti oaze slobodnog novinarstva u autoritativnim režimima, sve sa onom cijenom gubitka profesionalnih kvaliteta? Hayatu je uporno nedostajala doza bezobraznijeg spekulisanja o slučaju Fahrudina Radončića. Radi se o političaru i kontroverznoj javnoj ličnosti, a što, razumljivo, izaziva naročitu pažnju i interes javnosti. S druge strane, BN nas je i u ovoj sedmici počastio političkom ekskluzivom, ali krajnje je nepošteno nenavođenje izvora otkrivene informacije (Slobodna Bosna).